Svjetska banka upozorava: Rast na Balkanu usporava, BiH među najslabijima

Ekonomski rast zemalja Zapadnog Balkana ostat će prigušen i tokom 2026. i 2027. godine, upozorava Svjetska banka u svom najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju. Kao glavni razlozi navode se posljedice globalnih kriza, sukobi na Bliskom Istoku, uporna inflacija i sve veća neizvjesnost koja direktno utiče na ekonomije regiona.

Prema projekcijama, ukupni rast šest ekonomija – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije – iznosit će 2,8 posto u 2026. godini, što je manje od ranijih prognoza. Blago poboljšanje očekuje se tek 2027. godine, kada bi rast mogao dostići 3,2 posto, ali i dalje bez značajnijeg ubrzanja koje bi građani osjetili kroz standard.

Direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan Xiaoqing Yu ističe da globalne tenzije i rast cijena najviše pogađaju obične građane. „Rastuće cijene predstavljaju direktan udar na novčanike građana, dok nesigurnost usporava ekonomske aktivnosti. Ključ dugoročnog rasta leži u zapošljavanju i aktiviranju radne snage“, poručila je Yu.

Bosna i Hercegovina, prema ovom izvještaju, bilježi najnižu stopu rasta u regionu – svega 2,5 posto u 2026. godini. Razlozi za to su slabiji izvoz, spor napredak u reformama i politička neizvjesnost koja usporava donošenje ključnih ekonomskih odluka. Istovremeno, druge zemlje regiona bilježe nešto bolje rezultate, pa se tako za Kosovo predviđa rast od 3,7 posto, dok će Srbija ostvariti oko 2,7 posto.

Iako se očekuje blago jačanje ekonomije u narednim godinama, dugoročni izazovi ostaju. Jedan od najvećih problema je nedostatak radne snage, uprkos činjenici da veliki broj ljudi nije aktivan na tržištu rada. Posebno se ističe neiskorišten potencijal žena i mladih, koji bi mogli značajno doprinijeti ekonomskom rastu.

Izvještaj naglašava da bi povećanje učešća radne snage na nivo zemalja Evropske unije donijelo dodatnih 2,8 miliona radnika u regionu. Samo veće uključivanje žena moglo bi povećati godišnji rast za 0,35 procentnih poena, što pokazuje koliko je ovaj potencijal značajan, ali trenutno zapostavljen.

Dodatni problem predstavlja i odlazak radno sposobnog stanovništva u inostranstvo, kao i ubrzano starenje populacije. Već u narednoj deceniji svaka peta osoba u regionu bit će starija od 65 godina, što dodatno opterećuje tržište rada i penzioni sistem.

Izvor: Crna Hronika