NA GUBERU SU SE LIJEČILI I ILIRI, A DANAS VODA OTIČE U KANALIZACIJU

Banjsko-zdravstveni turizam u Srebrenici ima dugu tradiciju koja je nastala, prije svega, valorizacijom ljekovitih mineralnih izvora Crnog Gubera. Pretpostavlja se da su srebreničke mineralne izvore koristili i Iliri za liječenje kožnih oboljenja, još prije dolaska Rimljana na ove prostore.

Prva istraživanja Prve pisane tragove o mineralnim izvorima kod Srebrenice napravio je turski putopisac Evlija Čelebija u 17. stoljeću, putujući kroz BiH. Zvanično je zapisano da su prva naučna istraživanja mineralnih izvora obavljena 1886. godine, kada su bečki istraživači zabilježili postojanje 48 izvora. Posebnu pažnju austrougarskog istraživača, doktora Ernesta Ludviga, privukla je voda s izvora Velikog ili Crnog Gubera, čija je analiza pokazala odličan spoj minerala za liječenje anemije. Općina Srebrenica lani je formirala tim za promociju ljekovitih voda Gubera, koje, osim što ljekovito pomažu kod niza bolesti, za deset dana pijenja uspješno popravljaju i krvnu sliku. “Pacijenti koji su počeli konzumirati ljekovitu vodu Guber, u ovdašnjem Domu zdravlja dolaze na kontrolu i zdravstveno stanje im se znatno poboljšalo. Neki su se potpuno izliječili od anemije uzrokovane nedostatkom željeza u krvi. Izliječene su i neke osobe koje su imale neka kožna i sinusna oboljenja”, kaže doktor Almir Pašagić, vođa medicinskog tima, koji je magistrirao na temu ljekovite vode Gubera. Iako je nakon privatizacije „Banje Guber“ u Srebrenici počela gradnja smještajnih i drugih objekata, čuvena srebrenička vrela danas su zapuštena i neuređena. Voda teče po stazama, a zajedno s njom se i zdravlje, lijek, ali i potencijalna radna snaga i značajne sume novca u potocima slijevaju u kanalizaciju. Umjesto da izvori Guber budu i izvorište materijalnog oporavka Srebrenice i Srebreničana, ta ljekovita voda, jedinstvena u svijetu i poznata od davnina kao prirodni lijek za brojne bolesti, jednostavno protječe, a da niko od nje nema koristi – ni finansijske ni zdravstvene. Glavni potencijal

Ova voda za Srebrenicu i dalje je glavni potencijal ekonomskog razvoja, koji je tom kraju danas potrebniji više nego ikad. Preduzeće „Banja Guber“ na izvorištu gradi tri objekta i jedan na izlazu iz grada. Ali, zbog političkih „natezanja“, radovi traju duže od pet godina, a voda je drugom preduzeću data na koncesiju, što znatno usložnjava cijelu situaciju. Načelnik srebreničke općine Mladen Grujičić kaže da su lokalna zajednica i oba entiteta početkom ove godine pokrenuli pitanje rada „Banje Guber“. On navodi da najprije treba regulirati privatizacijske i koncesione odnose, a za ovu banju zainteresirani su i austrijski investitori. Guber flaširan u 19. stoljeću Na bazi prvih naučnih istraživanja zdravstvenih vrijednosti srebreničkih mineralnih izvora, krajem 19. stoljeća austrougarska firma „Henrik Mattoni“ izvršila je prvu kaptažu i počeli su eksploatacija i flaširanje vode kao lijeka za klinike u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu. Voda je potom plasirana i u Veliku Britaniju, Dansku, Holandiju, Švedsku i Austriju. Postoje pisani dokazi da je voda s Gubera izvožena i u Japan, Ameriku i Australiju.

 

Izvor: eSrebrenica.ba