LJUDI MASOVNO KUPUJU TOALET PAPIR ZBOG KORONAVIRUSA, OVO JE RAZLOG

Trgovački lanci u SAD-u i Kanadi počeli su ograničavati broj pakovanja WC papira koje kupci mogu kupiti odjednom. U Australiji su trgovine unajmile zaštitare da kontrolišu kupce.

Trgovački lanci u SAD-u i Kanadi počeli su ograničavati broj pakiranja WC papira koje kupci mogu kupiti odjednom. U Australiji su trgovine unajmile zaštitare da kontroliraju kupce

Kad je epidemija koronavirusa, službeno nazvana COVID-19 izbila i počela se iz Kine širiti svijetom, zaštitne maske bile su prvi proizvod na koji su ljudi navalili i koji je nestao iz trgovina. Zatim su kupci, u navali na trgovine, ispraznili police s dezinficijensom za ruke, vlažnim maramicama i sapunima, a ponegdje i s trajnom hranom.

Sad je zbog paničnog zgrtanja zaliha, u nekim dijelovima svijeta, u trgovinama počelo nestajati i toalet-papira, piše CNN. Trgovački lanci u SAD-u i Kanadi počeli su ograničavati broj pakiranja toalet-papira koje kupci mogu kupiti odjednom. U Australiji su trgovine unajmile zaštitare da kontroliraju kupce.

Štoviše, jedne australijske novine otišle su tako daleko da su tiskale osam dodatnih praznih stranica u nedavnom izdanju kao zamjenu za wc-papir, ako ga čitateljima ponestane. Urednik NT Newsa Matt Williams komentirao je za Guardian kako to “sigurno nije usrano izdanje”.

Jasno je koja je primarna svrha toalet-papira. No budući da, za razliku od maski i dezinficijensa, ne nudi nikakvu zaštitu od koronavirusa, a za razliku od hrane nije nužan za preživljavanje, nameće se pitanje zašto ga ljudi sad kupuju u velikim količinama da trgovine ne mogu popuniti zalihe.

Zašto ljudi to rade? CNN navodi glavne razloge.

1. Ljudi pribjegavaju ekstremima kad čuju kontradiktorne poruke

Kako tvrdi klinički psiholog i autor knjige Psihologija pandemija Steven Taylor, globalni odgovor na novi koronavirus, službeno nazvan SARS-CoV-2, bio je opća panika.

“S jedne strane, to je razumljivo, ali s druge strane je pretjerano. Možemo se pripremiti i bez paničarenja”, navodi Taylor, profesor i klinički psiholog na Univerziteta British Columbia.

Novi koronavirus izaziva strah kod ljudi jer je mnogo toga kod njega i dalje nepoznato. Kad ljudi čuju kontradiktorne poruke o riziku koji predstavlja i o tome koliko se ozbiljno trebaju pripremiti na njega, pribjegavaju ekstremima, kaže Taylor.

Kad se ljudima kaže da nešto opasno dolazi i da sve što trebate činiti je prati ruke, taj se postupak ne čini proporcionalan prijetnji. Posebna opasnost zahtijeva posebne mjere opreza- smatra ovaj psiholog.
2. Neki reagiraju na nedostatak jasnih uputa od dužnosnika

Nekoliko zemalja već je uspostavilo masovne karantene, prvenstveno Kina i Italija. Ljudi koji kupuju wc-papir i druge potrepštine i namirnice vjerojatno se pripremaju za slučaj da se isto dogodi u njihovom gradu, kaže psiholog i profesor na Univerziteta Carnegie Mellon, Baruch Fischhoff.

Osim ako su ljudi čuli da dužnosnici obećavaju da će sve biti u redu, ostaje im nagađati kolika je vjerovatnost da će im trebati više wc-papira, prije nego kasnije. Činjenica da nema službenih obećanja može povećati tu vjerojatnost- dodaje Fischhoff.
3. Panično kupovanje potiče panično kupovanje

Slike praznih polica i natrpanih kolica za kupovinu preplavile su društvene mreže i medije. Ljudi koji nisu dosad panično kupovali vide prizore drugih paničnih kupaca, pretpostave da postoji razlog za paniku i navale na trgovine, objašnjava profesor Taylor.

Mi ljudi, kao društvena bića, tražimo od drugih ljudi signale što je sigurno i što je opasno. Kada vidite nekoga u trgovini tko panično kupuje, to može uzrokovati strah – dodaje ovaj psiholog.
Na taj način, baš kao u slučaju panične navale na banke, strah od nestašice rezultira pravom nestašicom. Dezinformacije koje se s lakoćom šire društvenim mrežama također pomažu u tome.

4. Poriv za pretjeranom pripremom je prirodan

Frank Farley, profesor na Univerzitetu Temple i bivši predsjednik Američkog psihološkog udruženja, vidi određenu praktičnost u gomilanju zaliha.

Budući da američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i druge nacionalne zdravstvene agencije savjetuju da određeni dijelovi populacije – stariji ljudi i ozbiljni hronični bolesnici – ostanu kući koliko je moguće i izbjegavaju kontakt s ljudima, prirodno je da se ljudi žele pripremiti na najgore- kaže profesor Farley.
I profesor William Schaffner sa Univerziteta Vanderbilt koji je i dugogodišnji savjetnik CDC-a, upozorava da ove dvije skupine trebaju razmisliti o izbjegavanju aktivnosti kao što su putovanje avionom, odlazak u kino, na porodične ručkove i druženja te u šoping-centre prepune ljudi, kao i odlaske na mise i druge vjerske obrede.

Ovo bi ljudi iznad 60 godina i oni sa zdravstvenim problemima kao što su bolesti srca i pluća, dijabetesom ili slabim imunološkim sustavom trebali imati na umu. Najvažnija moguća stvar koju možete napraviti kako biste izbjegli virus je smanjiti bliski kontakt s drugim ljudima- , savjetuje Schaffner.
Prijetnja zarazom koronavirusom izaziva psihološki osjećaj da moramo preživjeti, a to znači da moramo živjeti koliko je moguće u kući bez da izlazimo i zato se moramo opskrbiti potrepštinama, a to uključuje i wc-papir. Naposljetku, ako ostanemo bez wc-papira, s čim ćemo ga zamijeniti?- objašnjava Farley za CDC. Budući da se wc-papir neće pokvariti, lakše se odlučujemo na to da ćemo ga gomilati, nego na to da ćemo kupovati pokvarljivu hranu.
Osim toga, i američko ministarstvo domovinske sigurnosti savjetovalo je da kućanstva za slučaj izvanredne potrebe drže zalihe za dvije sedmnice hrane, zahodskih potrepština i lijekova.

5. Daje nam osjećaj kontrole

Ljudi koji gomilaju zalihe misle na svoju porodicu i sebe kako bi se pripremili- kaže Taylor.
Ljudi postaju tjeskobni prije nego što se zaista zaraze. Ne razmišljaju o posljedicama gomilanja stvari kao što je wc-papir.
Takve pripreme daju im osjećaj kontrole u situaciji u kojoj se osjećaju bespomoćno.

Hayat