HITNO ISTRČITE NAPOLJE ILI ODMAH PO STOL, UPOZORENJE SEIZMOLOGA: Važno za sve gradjane!
Serija potresa koji su uzdrmali Albaniju, BiH i Grčku još jednom nas je podsjetila da se naše područje nalazi na seizmički aktivnom dijelu svijeta.
U našoj blizini sudaraju se i jedna pod drugu podvlače čak tri tektonske ploče – Afrička, Euroazijska i malena Jadranska. Podsjetimo se samo nekih od jačih potresa koji su zabilježeni u skorijoj istoriji.
U potresu magnitude 6,9 koji je u aprilu 1979. pogodio Albaniju i Crnu Goru poginulo je 136 ljudi, dok ih je više od 1000 povređeno. U malo slabijem potresu magnitude 6,1 koji je 1963. pogodio Makedoniju poginulo je više od 1000 ljudi. Više od 200.000 tada je ostalo bez krova nad glavom
U takvim okolnostima važno je znati kako se možemo zaštititi. Najbolja zaštita su kvalitetno građene kuće i zgrade. U Srbiji, i na prostoru bivše Jugoslavije, neka kvalitetnija gradnja krenula je nakon potresa u Skoplju krajem šezdesetih. Primjer su zagrebački neboderi koji su popularno nazvani rakete. Najrizičnija su stara gradska jezgra, ali neke, poput dubrovačkih, naknadno su ojačane.
Uz solidnu gradnju postoje i neke zaštitne mjere i ponašanja koje sami možemo preduzeti.
Ne paničiti!
Najvažnije je (pokušati) ne paničiti. Kada podrhtavanje počne, neće odmah doći do najjačih amplituda i neće odmah doći do oštećenja zgrada. Stoga imamo nešto vremena da se negde sklonimo. Najčešći i najbolji savet je da se ljudi sklone pod neki sto, naročito ako je čvrst. Naravno, nikako ne pod stakleni. Zašto? Ako dođe do nekog urušavanja, čvrsti, drveni ili metalni sto će nas zaštititi. Čak i ako dođe do njegovog pucanja, dobar deo energije urušenog materijala zgrade potrošiće se na lomljenje stola. Osim toga sto će nam stvoriti neki zaklon poput šatora. To je najčešći savet koji se može pronaći u svim zemljama koje su ugrožene potresima kao što su Kalifornija u SAD-u, Čile, Japan i sl.
Dovratnik da, ali ne svaki!
Često se govori da je dobro stati u dovratnik vrata, ali to se baš ne preporučuje uvek, naročito ako zid nije nosiv. Pogotovo to nije dobro ako se iznad dovratnika nalazi staklo, tzv. oberliht. Ako je zid nosiv, sklanjanje pod dovratnik može biti zaštita.
Sklanjanje uz zidove
Jedna od stvari koja se takođe preporučuju je čučanje uz nosivi zid jer je on puno čvršći i stabilniji od pregradnih. Ako dođe do urušavanja, treba znati da je on najslabiji u sredini pa će najverovatnije tamo pući. Ostatak će se složiti tako da ćemo imati nekakav trougao sastavljen od njega i zida, ponovo nalik na šator. To nas opet može barem delom zaštititi.
Učvrstite ormare, posebno viseće
Jako je važno dobro učvrstiti ormare i viseće ormariće kako se ne bi prevrnuli i pali na nas prilikom podrhtavanja.
Izbegavajte prozore, odnosno staklo
Važno je izbegavati blizinu prozora, odnosno staklenih površina. Tokom potresa može doći do njihovog pucanja, pa i rasprskavanja, što je još opasnije. Zbog toga je važno izbegavati i ostakljena stubišta.
Nikako ne ulaziti u liftove niti bežati po stepenicam
Nikako se ne preporučuje ulazak u lift jer može doći do nestanka struje. Takođe nije dobro trčati po stepenicama jer se ona mogu jako drmati ili čak urušiti, a mi možemo pasti.
Kako se zaštititi na otvorenom?
Ako se za vreme potresa zateknete na otvorenom, dobro je radi stabilnosti čučnuti i rukama zaštititi vrat i glavu, slično kao u uputima u avionima. Poželjno je takođe udaljiti se od zgrada, posebno ako se nalazite na ulici ili na nekom trgu. Naime, može doći do urušavanja i pada delova fasade, dimnjaka, balkona, stakla, saksija s balkona i sl. Ako vam nema šta pasti na glavu, u potresu ste uglavnom sigurni. Ubijaju zgrade, a ne potresi. Na nekoj livadi ili u parku ništa se strašno ne može dogoditi.
Kada istrčavati iz zgrade?
Istrčavanje iz zgrada uglavnom se ne preporučuje. Ono može biti rešenje samo ako se nalazite negde u prizemlju i vrlo blizu izlaza tako da možete brzo i sigurno izaći i udaljiti se od zgrade. U tom slučaju rešenje može biti izlazak, no problem je u tome što se u potresu tlo giba pa čak i ljudi koji su inače sigurni na nogama mogu izgubiti ravnotežu. Kada se sve smiri i podrhtavanje prestane, treba uzeti najvažnije stvari i izaći polako na ulicu, što dalje od zgrada, jer će nakon potresa uslediti dodatna podrhtavanja koja će nastaviti da oštećuju načetu zgradu. Ako možete, pre izlaska poželjno bi bilo zatvoriti dovodne ventile za gas kako bi se sprečio nastanak požara.
Preventivne mere – karte opasnosti i kvalitetna gradnja
Karta seizmičke opasnosti omogućuje nam da gradnju prilagodimo opasnosti od potresa. U nju su ugrađene sve informacije i spoznaje što o potresima i rasedima koje imamo na ovom području.
Novi.ba/Alo