Bruce Berton JAVNO: Znate zašto ljudi idu iz te vaše Bosne, nisam naivan

Mislim da lideri govore o onome što je važno za njihove i interese njihovih stranaka, a kao rezultat toga ljudi žive teško, dok se ne govori o pitanjima kao što su zdravstvo i obrazovanje. Zbog toga građani gube povjerenje u lidere i izražavaju stav napuštanjem BiH.
Ukoliko su nezadovoljni, građani trebaju izaći na birališta i glasati za one lidere za koje vjeruju da ih mogu povesti ka evopskim integracijama
Dvije godine proveli ste na poziciji šefa Misije OSCE-a u BiH. Možete li dati presjek situacije u BiH sada u odnosu na vrijeme kada ste imenovani?
– Zapravo sam proveo četiri godine u BiH. Službovao sam dvije godine u OHR-u, prije nego sam preuzeo položaj u OSCE-u. Nažalost, čini se da je država zaglavljena u jednom ciklusu nepostizanja napretka, u onome što je važno za svakodnevni život ljudi. Skoro polovina mog mandata u OSCE-u je prošla od oktobarskih izbora, a još nemamo vladu. To blokira napredak i sve reforme. Čini se da zemlja ide iz jedne krize u drugu. Neke od njih su istinske, a neke izmišljene. Ide se u krize u vezi sa izmjenama i dopunama Izbornog zakona, slučaja Ljubić… i sve to dovodi do toga da se ne postiže napredak.

Koliko ste zadovoljni svojim angažmanom vezano za obrazovanje i pravosuđe?
– Ponosan sam na rad Misije, na više od 300 njenih članova i osam terenskih ureda u BiH. Naročito sam zadovoljan izvještajima koje smo objavljivali o obje te teme, o dvije škole pod jednim krovom ili bilo kojim od dva izvještaja koji se tiču borbe protiv korupcije. Zatim, imali smo izvještaje o praćenju sudskih procesa i mislim da Misija najbolje ostvaruje svoj zadatak kada vrši monitoring, potom analizu i na kraju izvještava o rezultatima tog rada.

To je detektovanje problema i davanje preporuka, a na terenu se slabo vide pomaci?
– Slažem se da postoji vrlo malo napretka, ali nije naš posao da radimo ono za šta su zadužene institucije u BiH, nego da im ukažemo na put kojim trebaju ići, i u tom smislu da im pružimo pomoć kako ići tim putem. Prepoznajem da postoji određeni nivo frustracije kod građana, a i kod mene lično, što se tiče ovog nedostatka napretka. Mi vidimo dobre primjere, da ljudi rade zajedno, naročito na terenu gdje imamo urede, ali sasvim sigurno ovo što se dešava ovdje u Sarajevu može biti frustrirajuće.

Spomenuli ste da je prošlo mnogo vremena od općih izbora, a Vijeće ministara, kao ni vlast u FBiH još nisu formirani. Reagovali ste nakon otkazivanja sjednice Predsjedništva BiH, rekavši da se NATO koristi kako bi se odgodilo formiranje vlasti na državnom nivou. Smatrate li da je to jedna od izmišljenih kriza i ko to koristi NATO u navedene svrhe, zagovornici ili protivnici ANP-a i NATO-a?
– OSCE nema stav o tome da li BiH treba biti članica NATO-a, ne postoji konsenzus unutar organizacije o članstvu BiH u NATO-u. Naš stav je bio da formiranje Vijeća ministara ne treba biti talac ovog pitanja. Postoji blokada u formiranju vlasti, a onda to utiče na blokadu svih drugih reformi koje treba provesti. To je, zapravo, ono o čemu sam maloprije govorio. Kada jedan stranački lider kaže jedno, drugi drugo, onda nema sporazumijevanja, nema koraka naprijed. Znam da se kompromis smatra slabošću, ali on je potreban da bi se krenulo naprijed.

image
PRIEBEOVE PREPORUKE BIĆE KONKRETNE / AMER KAJMOVIĆ
Razumijem ovo na način da se kompromis treba tražiti i za pitanje koje je zakonom jasno definisano. Put ka NATO-u je precizno definisan Zakonom o odbrani. Kako je moguće nemati stav za nešto što je u skladu sa zakonom i zašto tražiti kompromis o takvim stvarima?
– Slažem se da je to zapisano u zakonu prije nekoliko godina, ali sada imate lidera jedne od velikih političkih stranaka koji ne želi to da ispoštuje, ne želi to da provede i, zapravo, moramo se kretati naprijed. Politički lideri moraju sjesti i razgovarati da bi se došlo do rješenja, jer građani zaslužuju bolje.

Znači li to da svaki politički lider koji dođe na vlast može ne poštivati zakone, poništiti ih?
– Ne bih išao dalje putem špekulacija tokom ovog intervjua, samo želim reći da politički lideri treba da sjednu zajedno i pronađu put dalje.

Spomenuli ste izvještaje koje je OSCE radio o korupciji. Da li je napravljen ikakav pomak u realizaciji preporuka koje su date?
– Nažalost, ne. Prvi izvještaj je izašao u februaru 2018. i dao je 15 preporuka. Drugi izvještaj je dao devet preporuka. Od tih izvornih 15 preporuka u 13 ili nije bilo nikakvog djelovanja ili vrlo malo. Dakle, jasno je da je napredak spor i da će trebati nekih koncentrisano uloženih napora godinama i političke volje da bi se došlo do napretka. Čak i oni uredi koji su konkretno bili uspostavljeni da se bave korupcijom i organiziranim kriminalom na nivou Tužilaštva BiH i RS-a su doveli do vrlo malo napretka. Naročito u onim slučajevima koji su složeniji, broj osuđujućih presuda je vrlo nizak.

Posljednji tematski izvještaj OSCE-a o upravljanju predmetima ratnih zločina u postupcima pred Tužilaštvom BiH nije naišao na odobravanje u toj instituciji. Najavili su tada da će OSCE-u uputiti pisani odgovor. Jesu li to učinili?
– Nismo još dobili nikakav pisani odgovor. Susreo sam se sa glavnom tužiteljicom Gordanom Tadić prošle sedmice i ona je rekla da će dostaviti kratko taj odgovor, ali je, također, rekla da će provesti sve one preporuke koje se tamo nalaze. Mi želimo ostati njihov partner. Mnogo je vremena, novca i napora uloženo i s naše strane, ali i Velike Britanije i EU.

To je dobra vijest. Možemo li vjerovati u obećanje?
– Ja se nadam. Prošle su 24 godine od kraja rata i imamo oko 5.000 potencijalnih osumnjičenika za koje tek treba podići optužnice. Imali smo izvornu Strategiju za rad na ratnim zločinima, imali smo revidiranu za koju još apeliramo na Vijeće ministara da je usvoji, ali kako vrijeme prolazi, postaje sve teže i teže raditi na tim slučajevima.

Krajem septembra očekuje se izvještaj nezavisnog pravnog eksperta EU Reinharda Priebea o stanju u pravosuđu BiH. Možemo li očekivati neki spektakl?
– Mislim da će proizaći vrlo konkretne preporuke iz tog izvještaja. Mi smo se susreli sa gospodinom Priebeom i njegovim timom i veoma dugo smo razgovarali o tome kako mi vidimo stanje u pravosuđu.

Reforme, pa EU
Ne mogu sada reći šta će se naći u tom izvještaju jer ne znam, ali vjerujem da će biti konkretnih preporuka koje će pomoći ovoj državi da krene naprijed.

Možemo li očekivati da se preporuke provedu i ima li sankcije za neprovođenje?
– Ono o čemu često razgovaramo u međunarodnoj zajednici je kako možemo iskoristiti uticaj, jer mi smo tu da pomognemo, da ukažemo na put kojim treba ići, ali je do institucija ove zemlje da to preuzmu na sebe i implementiraju. Cilj koji je ova država izrazila je da se kreće dalje na putu ka EU i, da bi to bila u mogućnosti, mora provesti određene reforme. Ukoliko nema tih reformi, onda nema evropskih integracija. Nisam naivan što se tiče izbora i kako se oni provode, te kakav je uticaj velikih političkih stranaka, ali trebamo prekinuti ovaj ciklus pripadanja određenim strankama koje nisu uradile ništa ni za svoje članove niti za javnost.