EVO GDJE SU SREBRENIČKE ŽRTVE: Zvornička Kamenica, dolina sa 13 masovnih grobnica nađenih uglavnom u dvorištima kuća, u septičkim jamama….

Brojne kamene ploče čuvaju brojke i uspomene, ali i “odudaraju” od prirodnih ljepota tog predjela, nekada poznatog samo po njegovim vrijednim stanovnicima i sretnim trenucima. Ta vremena su prošla, a Kamenica je danas poznata kao “dolina masovnih grobnica”

Spomen ploče žrtvama genocida u Srebrenici postavljene u Kamenici, selu kod Zvornika na istoku Bosne i Hercegovine, nijemi su svjedoci dešavanja u tom dijelu zemlje u periodu između 1992. i 1995. godine.

Brojne kamene ploče čuvaju brojke i uspomene, ali i “odudaraju” od prirodnih ljepota tog predjela, nekada poznatog samo po njegovim vrijednim stanovnicima i sretnim trenucima. Ta vremena su prošla, a Kamenica je danas poznata kao “dolina masovnih grobnica”.

“I ne recite za one koji su na Allahovu putu poginuli ‘mrtvi su’, ne, oni su živi ali vi ne znate”, napisano je na jednoj od 13 ploča, postavljenim na mjestu gdje su pronađene masovne grobnice u zvorničkoj Kamenici, piše Anadolu Agency (AA).

Pronađene su u septičkim jamama, dvorištima privatnih kuća, kraj puteva… Radi se uglavnom o sekundarnim grobnicama u kojima su pronađeni posmrtni ostaci srebreničkih muškaraca i dječaka ubijenih u julu 1995. godine.

U mnogobrojnim grobnicama koje su krile kosti žrtava genocida u Srebrenici u tom zvorničkom selu pronađene su hiljade posmrtnih ostataka, kompletnih ili djelimičnih skeleta žrtava srebreničkog genocida.

Uska cesta vodi do Kamenice, mjesta bolnih uspomena gdje svaka kamena ploča predstavlja mučki prekinute živote.

U dvorištu porodične kuće Rizvić pronađena je jedna od masovnih grobnica sa 86 posmrtna ostatka.

“U Kamenicu sam se vratio 2000. godine. Prije je ovdje bila septička jama. Kopao sam i našao kost ruke ili noge. Kopao sam i dalje i pronašao pantalone, kaiš, jaknu i pitao sam se šta se dešava. Osjetio se smrad”, ispričao je Hašim Rizvić dok stoji pored ploče gdje je pronađena masovna grobnica.

Prijavio je slučaj i čekao da neko dođe i vidi šta se nalazi u zemlji.

“Došli su i rekli da su unutra kosti. Kopali su, a i ja sam bio s njima. Nikome nisu dali da priđe grobnici. Pronađeno je 86 lobanja. Svima su bile povezana ruke i oči. Našli su i par kutija duhana. Tu su bile i lične karte ali nam nisu dali da vidimo ko su”, prisjetio se Hašim.

Vratio se u svoje rodno selo i ne planira nigdje ići. Tu mu je, kako je kazao, najbolje. Smatra da u zvorničkoj Kamenici ima još grobnica koje nisu otkrivene.

Dok se vozimo kroz Kamenicu nailazimo na još jednu kuću u čijem dvorištu je pronađena masovna grobnica sa tijelima 200 žrtava srebreničkog genocida. Tu su i ploče i o drugim masovnim grobnicama na tom području, a koje nisu označene. Jedna od njih je i masovna grobnica u kameničkim Čančarima iz koje je ekshumirano 616 posmrtnih ostataka. U istom naselju pronađene su još dvije masovne grobnice sa 158 i 184 posmrtna ostatka.

Tu smo sreli i Šabana Redžića, mještanina, koji je za AA rekao da se u Kamenicu vratio 2000. godine.

“Ovo je poznato područje masovnih grobnica. Radi se o sekundarnim grobnicama. Većinom se radi o ljudima koji su ubijeni u julu u okolini Srebrenice. Najviše egzekucija Srebreničana je bilo na području opštine Zvornik. Ovo područje je poslužilo da se ti leševi na neki način sakriju od javnosti”, pojasnio je Redžić.

On je istakao i da su mještani Gornje i Donje Kamenice ‘90-ih godina spas tražili u Srebrenici i da ih je ubijeno oko 800. Govorio je i o povratku u zvorničku Kamenicu kao i prijeratnom životu kada je na tom području živjelo oko 6.000 stanovnika.

“Ne mogu da se pomirim s tim da se ovdje ne može živjeti. Može se ovdje živjeti. Svakako da ima problema, kao i u Federaciji BiH. Nema posla. Najveći su problem ljudi koji nemaju nikakvih primanja. Ovo je područje prije rata bilo poznato po uzgoju malina. To je najbolja investicija za ovaj kraj”, poručio je Redžić.

Mustafa Muharemović, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Zvornik, pojasnio je za AA, da je Kamenica mjesto koje je prije rata bilo poznato po mnogo čemu ali, nažalost, danas je najpoznatije po broju masovnih grobnica.

“U njoj se nalazi 14 masovnih grobnica, a od toga 13 su sekundarne masovne grobnice, a radi se o žrtvama srebreničkog genocida. Jedna je iz 1992. gdje je petero Kameničana, koji su spaljeni u kovačnici, ukopano, a kasnije ekshumirano i identifikovano. O tačnom broju ekshumiranih posmrtnih ostataka teško je govoriti jer se radi o sekundarnim grobnicama. Većina egzekucija počinjena je na području Zvornika. Isto tako, najveći broj masovnih grobnica je na području ove općine”, izjavio je Muharemović.

U jednoj od njih je pronađeno oko 1.000 slučajeva, rekao je, a tu se ne radi o kompletnim tijelima jer su posmrtni ostaci prenošeni.

“Neka tijela su kompletirana iz više grobnica, a neka nikada i nisu. To je posebno teško za porodice koje traže kosti svojih najmilijih”, istakao je Muharemović.

I on je govorio o povratku u zvornički Kamenicu.

“Kamenica je prije rata imala oko 6.000 stanovnika. To je veliko područje. Danas je tu manje od 1.000. Nažalost, i u Kamenici je, kao i u drugim mjestima u BiH, sve manje ljudi ali možemo reći da u Kamenici još uvijek ima mladih ljudi koji su formirali porodice i čija djeca ovdje idu u školu”, pojasnio je Muharemović.

U ovom zvorničkom selu radi i danas škola do petog razreda.

(SB)