Kad se SDP kiti tuđim urađenim poslom: Zatekli 80, a ostavili dug od 173 miliona KM
U mandatnom periodu 2011 – 2015. godina izgrađeno je ukupno 49 kilometara novog autoputa na Koridoru Vc. Opozicija, tačnije SDP BiH, koristi svaku moguću priliku da istakne taj podatak. U prvi mah takav rezultat se čini impresivnim, jer ni u jednom mandatnom periodu prije ni poslije toga nije izgrađena tolika dužina najznačajnije putne komunikacije u BiH. Osim toga ističu da nakon toga nije izgrađen više nijedan kilometar autoputa.
Međutim, kada se do kraja otkriju sve informacije, izgradnja ovih 49 kilometara dobija sasvim drugu dimenziju. U obzir prije svega treba uzeti situaciju koju je zatekla uprava koja je dužnost preuzela 2011. godine. Također, treba sagledati i stanje kakvo su ostavili iza sebe, u novembru 2015. godine, kada je nova uprava preuzela dužnost. Tek tada se može govoriti o zaslugama, ali i odgovornosti uprava u pojedinim mandatnim periodima.
Kako se moglo čuti na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, garnitura koja je upravljala Autocestama FBiH u vrijeme najintenzivnije gradnje, u trenutku preuzimanja dužnosti na računu je imala 80 miliona KM. Osim toga, ukupan iznos kredita namijenjenih za gradnju autoputa bio je 421 milion eura, odnosno oko 840 miliona maraka.
Tome treba dodati da je u tom trenutku već bilo pripremljeno ukupno 49 kilometara autoputa za gradnju. To znači da su bile završene sve studije, pripremljeni idejni i glavni projekti, osigurane sve potrebne dozvole… Osim toga, već su bili potpisani ugovori za izvođenje radova na dionicama u ukupnoj dužini od 16 kilometara.
Upravi, koja je došla 2011. godine na čelo Autocesta FBiH ostalo je da potpiše ugovore za izgradnju preostalih tridesetak kilometara i da “uzme lopatu u ruke”, odnosno da otvori radove. Doduše to su i uradili, tako da su otvorena gradilišta na dionicama Zenica Jug-Kakanj u dužini od 16 kilometara, Butila-Tarčin dugoj 23 kilometra i Zvirovići Bijača u dužini od 10 kilometara. Međutim, ono što SDP-ovci prešućuju je da je ta gradnja omogućena zahvaljujući onima koji su na čelu Autocesta FBiH, odnosno Vlade FBiH bili prije 2012. godine, konkretno Erdal Trhulj kao direktor u to vrijeme Direkcije za autoceste, te federalni pemijeri Nedžad Branković i Mustafa Mujezinović. Za njihovog vakta su obavljene sve pripreme koje je kapitalizirala federalna vlast u doba kada je premijer bio Nermin Nikšić.
Ono što su, također, trebali uraditi, osim izgradnje 49 kilometara, je da zatvore finansijsku konstrukciju za izgradnju spomenutih dionica. Oni su samo djelimično uspjeli u tome, tako što su osigurali 25 miliona eura, odnosno oko 50 miliona KM kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i 30 miliona maraka kod Razvojne banke FBiH.
Konačan rezultat je da je za spomenutih 49 kilometara autoputa, u trenutku završetka izgradnje, nedostajalo 119,5 miliona eura, odnosno oko 240 miliona KM. Praktično, izvođačima radova, kao i podizvođačima Autoceste su u tom trenutku bile dužne još 240 miliona maraka.
Osim toga, u vrijeme trajanja mandata 2011-2015., tadašnja uprava je počela gradnju još dvije dionice u dužini od 13 kilometra i to Svilaj-Odžak, duge oko 10 kilometara i Drivuša-Klopče dužine blizu tri kilometra.
Ni za ove dvije dionice nije bila zatvorena finansijska konstrukcija, tako da je za dionicu na krajnjem sjeveru BiH od potrebnih 74,3 miliona eura, odnsono blizu 150 miliona maraka, nedostajalo 62,9 miliona eura, odnosno oko 125 miliona KM, a za gradnju tri kilometra na Zeničkoj zaobilaznici od 30 miliona eura, odnsono 60 miliona KM, nedostajalo je blizu tri miliona eura, odnosno nešto više od pet miliona KM.
Kada se saberu ovi iznosi, situacija u kojem su bile Autoceste FBiH u 2015. godini, osim izgrađenih 49 kilometara autoputa i još 13 kilometara u izgradnji, je i minus od 185,2 miliona eura, odnosno oko 370 miliona KM. Istini za volju u toku 2015. godine obezbijeđeno je dodatnih 200 miliona KM za izmirenje dugova prema izvođačima radova.
Ipak, po preuzimanju dužnosti u novembru 2015. godini, nova uprava je zatekla putpuno prazna račun preduzeća, te dug u iznosu od 173 miliona maraka. Praktično, zbog neizmirenih dugova JP Autoceste su praktično bile pred potpunom blokadom rada.
Ovaj dug se odnosio na kratkoročni revolving kredit u iznosu od 40 miliona maraka, čiji je rok dospjeća bio 20. februar 2016. godine, što znači da je nova uprava imala samo četiri mjeseca da “stvori” 40 miliona KM, kako bi izmirila ovaj dug.
Tu su bile i obaveze prema izvođačima radova u iznosu od 121 milion KM, i to za dionicu Zvirovići-Bijača u iznosu od 6,2 miliona maraka, za dionicu Vlakovo-Tarčin u iznosu od 29,9 miliona KM, te za dionicu Svilaj-Odžak u iznosu od 85 miliona maraka. Tu su bile i ostale krakoročne obaveze u iznosu od 12 miliona maraka. Od novembra 2015. godine ovi dugovi su izmireni.
Ni sa pripremama za gradnju nije bilo bolje stanje. Podsjećamo, u trenutku preuzimanja dužnosti 2011. godine, tadašnja uprava je imala “u papirima” pripremljenih 49 kilometara autoceste za gradnju, od čega su za 16 kilometara već bili ugovoreni radovi. U trenutku odlaska ostavili su pripremljenih tek trećinu te dužine odnosno pripremljenih novih 19 kilometara autoceste, od čega su za 13 bili dogovoreni radovi, odnosno potpisani ugovori o gradnji.
Osim što su vratili zatečeni dug, aktuelna uprava je uspjela zatvoriti finansijsku konstrukciju za novih 54 kilometra autoputa i to od Mostar Juga do Počitelja, u dužini od 21 kilometra, od Poprikuša kod Žepča do početka Zeničke zaobilaznice, odnosno do Zenice Sjever u dužini od 22,5 kilometara, te od Tarčina do tunela Ivan u dužini od 11 kilometara.
Ukupna vrijednost ovih kredita je nešto manja od 700 miliona eura, odnsno blizu 1,4 milijarde maraka. Međutim, da bi ovaj novac postao efektivan, odnsono da bi se mogli raspisati tenderi i izabrati izvođači radova neophodno je da državni Parlament usvoji izmjene Zakona o akcizama, kojima će se akcize na gorivo povećati za 15 feninga po litru. Ove izmjene Zakona predstavljaju garanciju da će se krediti moći vraćati, na kojoj insistiraju međunarodni kreditori. Novac koji bude naplaćen od dodatnih akciza bit će iskorišten kao rate za vraćanje ovih kredita.
Osim toga, pripremljeni su projekti za gradnju i drugih dionica za koje bi bili iskorišteni drugačiji mofeli finansiranja, kao što su javno privatno partnerstvo i korištenje novca exim banaka. Ukoliko na vrijeme budu stvorene sve zakonske pretpostavke, kako za dobijanje kredita, tako i za realizovanje alternativnih modela finansiranja, prema projekciji Autocesta FBiH, do kraja 2022. godine u FBiH bi trebalo biti izgrađeno ukupno još 182 kilometra autoputa.
faktor.ba