“Ubica moje supruge me u prolazu pozdravlja, moje dijete pita: Babo, ko ti je ovo”

Iako je prošlo više od četiri godine nakon stravične nesreće, Semir Rastoder ni dana nije proveo u pritvoru. Danas, više od dvije godine nakon izrečene prvostepene presude, Amara Dovadžiju na ulici pozdravlja krivac za smrt njegove supruge
“Moju Havu više ništa ne može vratiti, ali nadam se da će ovo biti opomena svim onim vozačima koji zbog svoje bahatosti i iz hira, kao što je u mom slučaju, ostavljaju maloljetnu djecu bez onoga ko im je najpotrebniji”.

Kazao je ovo Amar Dovadžija 2016. godine, nakon što je Semir Rastoder, vozač koji je skrivio smrt njegove supruge, osuđen na pet i po godina zatvora. Danas, više od dvije godine nakon izrečene prvostepene presude, Dovadžiju na ulici pozdravlja onaj koji je kriv za smrt njegove supruge.

Nerazimna dužina nekih procesa

Naime, iako je prošlo više od četiri godine nakon stravične nesreće, Rastoder ni dana nije proveo u pritvoru, a kada će iza rešetaka i da li će uopće, još se ne zna. Nakon što mu je izrečena prvostepena presuda, u oktobru 2016. godine, na tu presudu su obje strane u postupku uložile žalbe. Tužilaštvo KS, jer je nezadovoljno minornom kaznom, a odbrana jer je nezadovoljna osuđujućom presudom.

Iako je prošlo više od dvije godine, Vrhovni sud FBiH nije odlučio po podnesenim žalbama. Zašto je to tako u ovoj instituciji nismo mogli dobili odgovor. Na naš upit da li postoji neki zakonski rok u kojem se mora odlučiti po žalbama dobili smo odgovor da nema nikakvog roka.

Za to vrijeme, ubice na cestama i dalje haraju. Pokazuje to primjer prošlosedmične nesreće u Travniku, a u kojoj je pijani vozač ubio majku i njenu devetogodišnju kćerku.

Dvije i po godine od presude ubici svoje supruge, Dovadžija se ponovo oglasio, ovaj put putem Facebooka.

– Kaže on nama: “Selam alejkum!” Onako u prolazu. Mimoilazimo se, a Merjem me pita: “Babi, ko ti je ovo?” Ne znam šta da odgovorim. Postavljam pitanje:”Drago sudstvo, kakvu to poruku meni šalješ? Kakvu poruku tek šalješ onima koji su kao on? Onima sa kojima se on druži? Žalost! – napisao je Dovadžija, duboko potresen tragedijom koja ga je podsjetila ono što se i njemu dogodilo prije četiri godine.

U Ministarstvu pravde FBiH kažu kako sudske odluke i postupke ne mogu komentarisati niti na njih uticati.

Ministar Mato Jozić za Faktor je kazao kako je pokrenuo nekoliko postupaka zbog nerazumne dužine trajanja nekih sudskih procesa.

– Sudovi rade svoj posao i ja ne znam zbog čega konkretno taj postupak traje toliko dugo, ali ono što znam jeste da sam upotrijebio svu svoju pamet da rješavamo probleme koji se odnose na nerazumno duge procese. Već imamo i neke presude u tom smislu. Pokrenuo sam određene postupke tim povodom u VSTV-u jer recimo, u Kantonu Sarajevo će budžet pretrpiti velike štete zbog nerazumno dugih procesa – kaže Jozić.

O slučajevima kao što je ovaj iz Novog Travnika, odnosno bahatoj vožnji pod dejstvom alkohola, ministar Jozić je jasan. Sankcije za takve vozače moraju biti oštrije.

– U svim državama u okruženju se mijenjaju zakoni zbog ovakvih vozača, pa tako i mi moramo tražiti rješenja. Ako se dogodi da dva ili tri puta u godini vozač bude zaustavljen u vožnji pod dejstvom alkohola mora mu se uzeti i vozilo i vozačka, te mu se zabraniti vožnja automobila i polaganje vozačkog ispita – kaže ministar.

Ministar smatra i da policije ima sasvim dovoljno, ali da rad policije nema svrhe ako nemamo adekvatne sankcije.

– Dakle, ja sam za to i predlagao sam da se sankcije pooštre za povratnike u vršenju ovakvih krivičnih djela ili prekršaja i to oduzimanjem vozačke dozvole i zabranom upravljanja vozilima, jer mi moramo tražiti adekvatna rješenja u okruženju u kojem živimo – kazao je Jozić.

S ciljem povećanja sigurnosti na cestama u Zastupničkom domu državnog Parlamenta pokrenuta je inicijativa kojom je naloženo Ministarstvu prometa i komunikacija BiH da u roku od šest mjeseci pripremi izmjene Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja, kojima će se definisati krivično djelo naročito bahata vožnja, kao i sankcije za njega. Međutim, do sada se prijedlog takvih izmjena nije našao u Parlamentu.

Pod naročito bahatom vožnjom, kako se tada moglo čuti u toku rasprave, smatralo bi se činjenje više prekršaja istovremeno, kao što je prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu, uz prebrzu vožnju i vožnju pod dejstvom alkohola.

Pokušali smo od ministra prometa i komunikacija BiH Ismira Juske saznati dokle se stiglo u pripremanju ovih izmjena, ali iz ovog ministarstva smo saznali da je on na službenom putu u Briselu, tako da do objavljivanja ovog teksta nismo dobili traženi odgovor.

Ideja da se pooštri kaznena politika, tako što bi se određeni prekršaji kriminalizovali, sve se više spominje. Tako, naprimjer, predlaže se da svaka vožnja u pijanom stanju, sa prekoračenim nivoom alkohola u krvi, bude tretirana kao krivično djelo, bez obzira da li je takav vozač uzrokovao saobraćajnu nesreću ili ne. Dovoljno je da policija prilikom kontrole utvrdi nivo alkohola veći od dozvoljenog i da takav vozač bude uhapšen i odveden na pritvor “na triježnjenje”.

Šta kažu državni zastupnic?

– Mislim da bi prvo struka trebala da odgovori na to pitanje, da sudije, tužioci i profesori krivičnog prava analiziraju mogućnost uvođenja novog krivičnog djela koje bi osudilo svaku vožnju u alkoholiziranom stanju i koje bi propisalo adekvatne sankcije za to. Mislim i da bi u slučaju bahate vožnje, odnosno kršenje više propisa istovremeno, prilikom upravljanja motornim vozilom trebalo razmisliti o propisivanju novog krivičnog djela, mada više takvih bezobzirnih postupanja sud može, prilikom odmjeravanja kazne za krivično djelo ugrožavanje javnog prometa, cijeniti kao okolnosti pod kojima je djelo počinjeno i počinioca strožije kazniti. Naravno da ima mjesta da se pooštre sankcije i za do sada propisana djela – kazala nam je zastupnica SDA u državnom Parlamentu Alma Čolo, komentarišući ovakvu ideju.

Slično razmišljanje čuli smo i od zastupnika SNSD-a Staše Košarca

– Očekujem, s obzirom na statističke podatke, da bi bilo veoma važno otvoriti stručnu javnu raspravu u kojoj bi učestvovali predstavnici nevladinog sektora, kao i svi oni koji treba da budu uključeni u proces. Mislim da treba izaći iz stereotipa predlaganja određenih zakona, koji su usvojeni samo u skladu sa Poslovnikom, a da se nije temeljno ušlo u sadržaj zakona, niti u primjenu tih zakonskih rješenja.

Očekujem da će se u novom sazivu Vijeća minministara kroz obuhvatnu stručnu raspravu, kroz učešće nevladinog sektora i svih onih koji su u taj proces uključeni, doći do prijedloga amandmana na Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja i da ćemo u tom kontekstu imati raspravu u Parlamentu, kao i u komisijskoj fazi, te da oba doma Parlamenta BiH donesu odluku o tome – kazao je Košarac.

Zastupnik Naše stranke Predrag Kojovič kaže kako smatra da nije problem u postojećim zakonima, nego u njihovom (ne)provođenju.

– Što se zakonske regulative tiče, ona ima nultu toleranciju na alkohol u saobraćaju. Ni biciklist ne smije prevoziti osobu u alkoholiziranom stanju, ona ne smije biti na mjestu suvozača, itd. O vožnji da ne ne govorimo. Problem je u provođenju tih zakona. Mi nemamo nikakav izvještaj o efikasnosti zakonskih mjera niti o njihovoj primjenjivosti. Kako imati stav o pooštravanju sankcija, ako ne znate ni u kojoj mjeri se postojeće primjenjuju te koliko su učinkovite? Ako postojeće kazne neko nije u stanju primjenjviati, kako će biti u stanju primjenjivati oštrije? – kazao je za Faktor Kojović.

Ono što, smatra Kojović, ide u prilog tezi da se to ne radi u dovoljnoj mjeri, jesu izvještaji o osobama koje u saobraćaju siju smrt.

– Velika većina njih ima veći broj krivičnih prijava i više nesankcionisanih saobraćajnih prekršaja. Kako je to moguće? Postojeće zakonske mjere su vjerovatno mogle da ih spriječe u nanošenju većih nesreća da su bile primjenjivane. S druge strane, jeste li ikad čuli da je sankcionisan neko od odgovornih za stvaranje bezbjednosti u saobraćaju, od policajaca, do projektanata? Dakle, sve su ovo pitanja na koja mi moramo imati odgovor prije bilo kakve odluke o pooštravanju sankcija, a to sve zahtijeva široku javnu raspravu, širu od zastupničkih klupa i političkog rakursa. Možda ishod te rasprave bude potreba da se postojeće mjere počnu provoditi i da se sankcionišu oni odgovorni za njihovo neprovođenje, a možda se provode, samo nisu učinkovite te ćemo onda trebati oštrije – kaže Kojović, te dodaje da bi bilo “neozbiljno bez relevantnih pokazatelja politički zauzimati bilo koju stranu”, ali da će se on u svakom slučaju zalagati da se uzroci saobraćajne nesigurnosti što prije saznaju a dotad za veće provođenje postojećih mjera.

Zakonske odredbe

Što se tiče kaznene politike, ovu problematiku tretiraju već spomenuti Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja u BiH (ZOOBS), odnosno entitetski Krivični zakoni ako se teškim kršenjima saobraćajnih propisa počine krivična djela ugrožavanje javnog saobraćaja ili teška krivična djela protiv sigurnosti javnog saobraćaja.

Kada je u pitanju ZOOBS, 2016. godine usvojene su njegove izmjene kojima su pooštrene novčane kazne. Između ostalog, tada je usvojeno da kazna prekoračenje brzine veće od 30 na sat, umjesto do 200, iznosi i do 1.000 maraka. Nivo tolerancije za vožnju u alkoholiziranom stanju smanjen je na 1,5 promila, a kazna je povećana na 400 maraka, oduzimanje vozačke i dobijanje kaznenih bodova. Predviđeno je da se kažnjavaju i pijani suvozači i to sa 40 maraka.

Krivičnim zakonom tretiraju se saobraćajne nesreće u kojima zbog nepridržavanja saobraćajnih propisa dolazi do opasnosti po ljudske živote ili imovinu veće vrijednosti. Od nastale posljedice zavisi i visina kazne, a najteže krivično djelo je izazivanje saobraćajne nesreće koja rezultira smrću ili teškim povredama drugih osoba, za šta je zaprijećena zatvorska kazna od jedne do osam godina. Pri tome treba uzeti u obzir da skoro po pravilu teško krivično djelo protiv sigurnosti javnog saobraćaja se obično učini u sticaju sa još nekim od krivičnih djela (naprimjer, ugrožavanje javnog saobraćaja usljed omamljenosti za koje je zaprijećeno do tri godine zatvora), pa se te kazne sabiraju u jedinstvenu kaznu.

Velika razlika u kaznama

Pritom sudovi cijene različite okolnosti nesreće, pa nerijetko imamo velike razlike u izrečenim kaznama.

Tako je nedavno Kantonalni sud u Novom Travniku izrekao kaznu kojom je Sanel Mlinarić (42), vozač koji je pijan preticao pa izazvao udes u kojem je muškarac poginuo, a njegova žena teško povrijeđena, kažnjen sa godinom zatvora. Za nesreću u kojoj je poginula 27-godišnjakinja, a još tri osobe su teško povrijeđene Kantonalni sud u Mostaru je Amara Kovačija osudio na četiri i po godine zatvora. Sarajevski sud je Sanjina Sefića za smrt dvije studentice osudio na 14 i po godina zatvora.

Isti sud je već spomenutom Semiru Rastoderu za smrt pješakinje Have Dovadžija “odrezao” pet i po godina. Da je pritvoren odmah nakon nesreće dosad bi, uz dobro vladanje, već bio na slobodi.

Izvor:
Faktor