Komšić za HRT: Više volim BiH nego Hrvatsku

U intervjuu za HRT, Komšić je govorio o tvrdnji Čovića da su ga izabrali Bošnjaci,odnosu Hrvatske prema BiH, Pelješkom mostu…

U utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić je osvojio 51,56 posto glasovaEPA/Arhiva
Na osnovu 86,13 posto obrađenih biračkih mjesta, a prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda vodi Željko Komšić koji je osvojio 51,56 posto glasova, dok je Dragan Čović iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) dobio 36,91 posto glasova.

Nakon proglašenja rezultata na izborima u Bosni i Hercegovini, Hrvatska radiotelevizija razgovarala je s novim članom Predsjedništva BiH, kandidatom Demokratske fronte Željkom Komšićem.

U razgovoru za HRT, između ostalog, Komšić je poručio kako će tužiti Hrvatsku. Intervju prenosimo u cijelosti.

Kako komentirate izjavu Dragana Čovića u obraćanju u izbornoj noći kada je komentirao Vašu pobjedu na izvorima?
Legalitet i legitimitet se kod nas izvlači iz Ustava. To o čemu govori Čović, to ne postoji u našem Ustavu. Na kraju i on je izabran po istim pravilima kao i ja sada, kao i ja u prethodna dva mandata. Ista su pravila, nije se mijenjao Ustav. Ljude koji dođu s takvom primjedbom upućujem na Ustav, da ga pročitaju. Vidjet će tamo da se i legalitet i legitimitet izvlači iz ustava, a ne iz naroda. Federacija BiH je jedna izborna jedinica za dva člana Predsjedništva. Nigdje ne stoji ko za koga mora glasati. Kad bude drugačiji ustav BiH, a ja se nadam da neće nikada, ja ću to poštovati. Dok god je ovako, ta pravila vrijede, i za Čovića i za mene. Njegovu poruku Bošnjacima ne bih komentirao. Ima li on nekakav problem s Bošnjacima, to je njegova stvar. Ne bi trebalo da je to tako, ne bi trebalo da svoje lične pobjede ili poraze projiciramo na narode. Nekad pobjediš, nekad izgubiš.

Čović može samo nagađati da je mene izabralo bošnjačko glasačko tijelo. Razumijem da je to u njegovoj glavi tako pstavljeno. U mojoj glavi je sasvim nešto drugo. Za mene su to građani BiH, građani koji imaju pravo glasati u Federaciji za Bošnjaka i Hrvata. Ponavljam, tako piše u Ustavu.

Zašto Hrvati u Hercegovini osjećaju strah od Vašeg predstavljanja. Vi ste Hrvat, odlikovani pripadnik Armije BiH, dvaput ste bili i predstavljali hrvatski narod u Predsjedništvu BiH?
Ja ne predstavljam narod. Član Predsjedništva ne predstavlja narod. On može predstavljati samo i isključivo sve građane BiH. To piše u Ustavu. Kad polažete zakletvu pri preuzimanju funkcije, tamo piše nešto sasvim drugo. Ja sam Hrvat i tamo i sada. Sad nisam u Predsjedništvu pa sam Hrvat. Ne bih rekao da strah osjećaju Hrvati, nego politička elita. Čovjeka mičete s jedne pozicije, nije više toliko bitan, nije više toliko moćan kao što je bio. To što on okreće tu tezu i predstavlja sebe i u sebi projicira cijeli hrvatski narod, to je već problem druge vrste.

Ja to nisam čuo od Hrvata, ja to stalno čujem od Čovića ili iz HDZ-a. Ne mislim da cijeli hrvatski narod misli baš kao Čović jer da misli onda bi najvjerovatnije on sada pričao s Vama, jer bi onda bile takve brojke.

Ne slažem se s takvom tezom. Moj način gledanja na ovu zemlju, način gledanja na život je sasvim drugačiji. Za mene su svi ljudi moji, isti su. Zašto bih ih razlikovao ovog ili onog. Na kraju krajeva između nas, kao ljudi koji živimo u ovoj zemlji, nema baš toliko razlika da se može antropološki na nama prepoznati ko je ko, kad baš hoćemo da idemo u krajnost i da teze izvlačimo do apsurda. To o čemu govori Čović ne postoji u Ustavu.

U prethodna dva mandata imao sam priliku surađivati s ljudima iz HDZ-a, s ljudima u oružanim snagama BiH koji su bili u HVO-u, ja vas upućujem da njih pitate kako su radili sa mnom. Nisam naivan, znam kakva je ova zemlja, znam političke orijentire u ponašanju, nisam ja nikakav protivnik bilo koga u ovoj zemlji. Ja sve te ljude doživljavam kao svoje. Iskustvo svih dužnosnika HDZ-a koji su bili na pozicijama ili ministara ili zamjenika, direktora, generala oružanih snaga BiH, ambasadora, bilo je pozitivno. Mislim da mi ne mogu prigovoriti ni jednu jedinu riječ ili postupak, da sam nešto pogrešno napravio ne vodeći računa o specifičnostima BiH, smatra Komšić.

Dolazite ponovno na vlast nakon četiri godine. Kažu mi kolege, koji su više upućeni u Vaše političko djelovanje jer su svakodnevno u BiH, da niste razmišljali zapravo o kandidaturi, ali da ste kao čelnik stranke pokušavali ostvariti na nižoj razini prava za građansku BiH, koju sanjate i želite, da to niste kao oporba uspjeli te da ste se zato odlučili za ovu političku borbu.
To je pogrešna procjena. Ja sam u svoju kandidaturu ušao onog trenutka kada sam vidio kako agresivno nastupa upravo Čović, HNS i HDZ, što su posljedice njihovog djelovanja, što pokušavaju napraviti. To je nešto na što ja ne mogu ljudski pristati, pa tek onda politički. Što se tiče građanske BiH, da ja sam zagovornik toga. Građanska BiH je, kako je mi zamišljamo i gledamo, sve ono što vi živite u zemljama Europske unije u najvećoj mogućoj mjeri.

Želim napokon vidjeti da je u centru i ustavnog sistema, i naših zakona i našeg društvenog života pojedinac, centar svega. Pojedinac sa svim svojim osobnostima i sa svim svojim karakteristikama. To podrazumijeva da sam ja pojedinac i Hrvat, i Bošnjak, i Srbin, i Rom, i Židov, katolik, i musliman i pravoslavac. Svi moramo biti isti. Kad bolje razmislite, upravo ta građanska ideja zapravo pogoduje onima kojih ima manje. Oni dolaze u poziciju da budu isto tretirani, isto štićeni kao oni kojih ima više.

Kad zaštitite mene kao pojedinca, štitite sve što je u meni sadržano. Nitko ne smije dirati ono što je moje plus moje dostojanstvo. Ne smije me dirati i ugrožavati po bilo kojoj osnovi – etničkoj, religijskoj, pripadništvu bilo kojoj grupi koja se organizira na legalan način. O tome ja govorim. Ne vidim da u tome ima išta protiv pripadnika konstitutivnih i nekonstitutivnih naroda nego naprotiv afirmiraju se njihova prava. Mi danas, nažalost , živimo u zemlji u kojoj je najveći problem biti manjina, bilo gdje. A uvijek je neko negdje u ovoj zemlji manjina. Dajte da te manjine izjednačimo na nivou njihovih individualnih prava s većinom.

Mislite da ćete to uspjeti to sa svojim sudruzima u tročlanom Predsjedništvu?
Nemoguće je ovako velike, ne političke, nego društvene preokrete napraviti preko noći. To ne postoji. No morate krenuti i napraviti korak. Otvorit će se vjerovatno u idućem razdoblju priča o promjeni Ustava BiH. Imamo i neke međunarodne obaveze. Kad se otvore te priče i izađete s tom idejom koja nije ni protiv koga, izlazite s idejom čije utemeljenje možete tražiti i u međunarodnim obavezama vaše države, dakle BiH, dokle ćete dobaciti s realizacijom te ideje, to nije potpuno u vašim rukama. To je u dobroj mjeri u ovakvom sistemu u kojem mi živimo u BiH, to je malo u rukama i nekih drugih. Ali imate argumentaciju za takvu ideju. Ako ste u prilici da sudjelujete u razgovorima, borit ćete se i insistirati da se to dogodi.

Imali smo unazad godinu dana priču o izmjenama izbornog zakona gdje se kroz formu izmjene izbornog zakona želio mijenjati čak ustavni karakter BiH, ovakve, dejtonske. Uspjeli smo to zaustaviti upravo na ovoj priči – ljudskih prava, prava pojedinaca, međunarodnim obavezama države. Ako uđete u neku racionalnu i argumentiranu raspravu, onda možete nešto ostvariti. Ako nastupate golom silom, silom brojki, onda nećete ništa uspjeti napraviti. Nemam ja iluziju da će ova ideja biti realizirana sutra, za godinu dana, pa čak ni u idućem mandatu. Ali se mora krenuti, ona mora dobiti pravo glasa, ona mora biti ideja o kojoj se ravnopravno raspravlja kao i idejama koje lansira Čović.

Što ćete s iseljavanjima mladih, korupcijom, ulaskom u EU, pristupnim pregovorima, NATO-om?
Nije više riječ samo o BiH. Ima i Hrvatska taj problem u Slavoniji i na jugu oko Metkovića. Očigledno je da na neki načlin dijelimo istu tu društvenu klimu. Uzrok te migracije, a ne odlaze više samo mladi, nego i cijele obitelji, ljudi koji imaju za naše prilike dobre plaće i traže sreću negdje drugdje. Očigledno da nisu samo ekonomski i socijalni razlozi, nego su dublji. Oni su čak malo sociološke prirode – riječ je o beznađu koje vlada među ljudima. Nemaju nade da se stvari mijenjaju na bolje. Riječ je o zahtjevu tih ljudi za jednom vrstom slobode, slobode od ovakvog sistema i ovakvih odnosa koji ih guše, gdje se oni ne mogu realizirati kao pojedinci. Čovjeku koji je na neki način svjestan sebe ili ima dovoljno samopouzdanja i hrabrosti, ima određenu kvalifikaciju nije ovo mjesto i ovaj sistem nešto što mu osigurava neku idealnu sliku nekog budućeg života. To je ono s čime se susrećemo i mi u BiH, to više nema veze o kome je riječ – Bošnjacima, Srbima, Hrvatima. Dižu se svi oni koji mogu. Problem je u beznađu, problem je u tome što ne vidite da ste zaštićeni kao čovjek, problem je korupcija. Cijela je lepeza problema s kojima se morate uhvatiti. Možete se uhvatiti ako imate prave ljude, pravu ekipu, dovoljno hrabre ljude. Bez njih se neće ništa napraviti.

Sad kad će Njemačka usvojiti novi zakon koji će liberalizirati dobijanje posla, vidjet ćete onda kako će se ovi prostori prazniti. Zar to nije dovoljan razlog i motiv da cijelu priču, i političku i društvenu, okrenete u drugom smjeru i na poštenije osnove postavite ne više samo državu nego i ova društva.

Utjecaj Turske je jasno na bošnjačkoj strani, utjecaj Rusije i Srbije vidljiv je za Republiku Srpsku i Dodika osobno. Kako ćete surađivati s Hrvatskom nakon jasne potpore premijera Plenkovića Čoviću i HDZ-u BiH?
Što se tiče premijera Plenkovića i drugih dužnosnika, ja poštujem da su oni izabrani u drugoj državi. Moj je posao da radim s njima. U tu vrstu posla ne uplećem emocije jer kad bih upletao slabo bi s kojim kavu popio. Od njih očekujem i tražim da samo znaju gdje su granice ne samo BiH nego i diplomatskog te lijepog ljudskog ponašanja. Ne očekujem da itko gura nos u naše poslove kao što i mi to ne radimo. Niti mi ne komentiramo neke stvari, niti u Srbiji niti u Hrvatskoj, a možda bismo mogli, možda bismo imali što reći.

Što mislite o izgradnji Pelješkog mosta?
Pelješki most niste mogli početi raditi bez dogovora s BiH. Imamo pravo tužiti Republiku Hrvatsku Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu, jer je dvaput prekršila kao država Međunarodnu konvenciju o pravu mora povlačenjem morske granice. Zašto se to veže za Pelješki most? Zato što to koristite kao adut, nećete utvrditi granicu na moru, nećete ispoštovati sporazum Tuđman-Izetbegović o morskoj granici. Jer da poštujete taj sporazum, znate preko kojeg mora bi išao taj Pelješki most – preko bosanskohercegovačkog mora.

Svaka čast Republici Hrvatskoj, ali nemojte od mene očekivati da budem niti mekan niti fin kad je riječ o interesima ove zemlje. Ja volim više ovu zemlju, nego Republiku Hrvatsku, završio je Komšić intervju.

Izvor: Agencije