SAD i EU trebaju uvesti sankcije političarima u BiH, separatizam i novi entitet ne dolaze u obzir

Senator i predsjednik Helsinške komisije za sigurnost i saradnju u Europi, Roger Wicker, jučer se pismom obratio predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, sa namjerom da ga pozove da se više angažuje u Bosni i Hercegovini. Wicker je inače republikanskibsenator iz Mississippija, a obratio se i na sjednici Komiteta na raspravi o bezbjednosti i saradnji u Evropi, održanoj u Senatu.
Senator Wicker, republikanac iz Misisipija, dobar poznavalac prilika na Balkanu, koji je posjetio više puta, posljednji put jula ove godine, ukazao je na aktuelno stanje i predizbornu atmosferu u Bosni i Hercegovini.

Gospodine Predsjedniče, važno je za ovaj Senat i ovu državu da se ponovo zainteresira za Bosnu i Hercegovinu. Tokom mog vremena provedenog u Kongresu, i djelimično otkad sam se pridružio Helsinškoj komisiji, kojom sada predsjedavam, Zapadni Balkan je moja dugoročna briga. Iako su naši odnosi sa svim ovim državama Zapadnog Balkana važni, Sjedinjene Američke Države imaju specifičan, pojedinačan interes u Bosni i Hercegovini. Mi se moramo više skoncentrisati na to. Imao sam priliku da u julu vodim devetočlanu dvodomnu delegaciju u Bosnu. Delegacija je tražila da vidi većinu zemlje i da čuje njene građane, radije nego da se samo sastaje u kancelarijama sa višim bosanskim zvaničnicima. Posjetili smo gradić Trebinje u entitetu Republika Srpska i posjetili smo grad Mostar u Federaciji. Zatim smo nastavili dalje i posjetili smo Sarajevo, glavni grad, angažujući se sa međunarodnim zvaničnicima, bosanskim Predsjedništvom i građanima koji traže bolju Bosnu, prenosi Oslobođenje.

Bosna je bila prioritet američke vanjske politike kada sam ja došao u Zastupnički dom 1995. godine. Za manje od decenije Bosna je prošla put od međunarodne potvrde kada je organizovala Zimske olimpijske igre, pa do scena najvećeg pokolja u Europi još od Drugog svjetskog rata, napisao je, između ostalog, Wicker.

Senator Wicker se osvrnuo na recentnu historiju Bosne i Hercegovine, te na uključivanje SAD-a u rat u Bosni i Hercegovini, na čelu sa predsjednikom Clintonom. Naveo je i komplikovanu etničku sliku naše zemlje, ali i potrebu da se Dejtonski sporazum više poštuje.

– Predlažem sljedeće. SAD i naši europski prijatelji bi nedvosmisleno trebali iskazati da je Dejton apsolutna polazna tačka, što znači da bi samo napredovanje trebalo biti dozvoljeno. Separatizam ili novi entiteti ne treba da dolaze u obzir.

Drugo, američki političari bi trebali podsjetiti svakoga da međunarodna zajednica, uključujući NATO, nije odustala od svoje moći u Bosni nego je jednostavno odabrala da se povuče i upotrebljava je manje robusno. Mi bismo trebali tražiti saglasnost da oživimo ove moći i da to uradimo odlučno ako rastuće tenzije obnove nasilje i učine ga vjerodostojnom mogućnošću.

Sljedeće, SAD i Europa bi trebali usvojiti politiku nametanja sankcija pojedinim bosanskim zvaničnicima koji su očigledno uključeni u korupciju ili ignorišu Dejton, bosanske zakone ili sudske presude. Washington je već u vezi sa ovim to uradio predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, i nedavno Nikoli Špiriću, članu Predstavničkog doma BiH. Međutim, djelokrug bi trebao biti proširen i glavni gradovi Europe nam se trebaju pridružiti u vezi sa ovim.

On je u pismu istakao da SAD mora u BiH djelovati više preventivno, kako se ne bi ponovilo nasilje iz proteklog rata.

Trenutni trendovi u Bosni zemlju čine lakom ulaznom tačkom ekstremizma u Europi, uključujući islamski ekstremizam. Ako budemo čekali da diskriminacija i etničke tenzije eksplodiraju ponovo, naša uključenost će tada postati moralni imperativ po znatno većoj cijeni.

Ljudi Bosne, poput njihovih susjeda na Balkanu, znaju da su u Europi, ali SAD smatraju svojim najpouzdanijim prijateljem, svojim najiskrenijim prijateljem. Oni žele naše prisustvo i uključenost, i s obzirom na tragedije koje su iskusili, oni su zaslužili našu podršku i prijateljstvo, zaključio je Wicker.

(Vijesti.ba)