Može li sultan pasti: Kako su Erdoanovi inat i samovolja doveli Tursku do ruba egzistencije

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) došao je na vlast neposredno nakon finansijske krize 2001. koja je zapečatila karijeru mnogih političara.

Nakon što je u petak vrijednost turske lire pala za gotovo osam posto u odnosu na prethodni dan, što je najveća devalvacija na dnevnom nivou od Erdoanovog dolaska na vlast, mnogi se pitaju hoće li i on pasti.

U diplomatskom sporu sa Sjedinjenim Američkim Državama i više evropskih zemalja turski vlastodržac pripisuje ekonomske teškoće “ekonomskom ratu” koji vode strane sile, ali turski narod u to ne vjeruje – piše “Politiko”, iznoseći stav da je turska vlada jedini krivac.

Globalna finansijska kriza 2008. osigurala je novim industrijskim zemljama poput Turske pristup jeftinom kapitalu, pa su privatne turske kompanije podigle strane kredite u vrijednosti višoj od 340 milijardi dolara, prenosi Blic.rs.

Sada su im američke federalne rezerve ograničile priliv jeftinog novca, pa nove industrijske zemlje, uključujući i Tursku, imaju problema da servisiraju dugove u stranoj valuti. Povrh svega, vrijednost turske lire u odnosu na dolar pala je ove godine za 44 posto, pa mnoge kompanije od banaka traže refinansiranje duga. Kriza se prenijela na finansijski sektor u tolikoj mjeri da je Evropska centralna banka upozorila da dug evropskim bankama prelazi 166 milijardi dolara.

U međuvremenu, Ankara je uhapsila više od 50 zapadnih državljana i zaposlenih iz spornih političkih razloga, u okviru Erdoanove kontraproduktivne politike “talačke diplomatije”, koja ima za cilj da iznudi ustupke od turskih saveznika na Zapadu, piše list.

Taktika korištenja uhapšenih nevinih ljudi kao aduta u pregovorima ne samo da je narušila ugled Turske u svijetu, već je i izazvala najveću krizu između Vašingtona i Ankare poslije 42-mjesečnog vojnog embarga između 1975. i 1978. godine, tvrde investitori.

Kada su turske vlasti 2016. uhapsile Endrua Bransona (Andrew Bronson), pastora iz Sjeverne Karoline koji je u Turskoj mirno obavljao dužnost više od 20 godina, niko nije mogao da pretpostavi da bi taj slučaj mogao da izazove diplomatsku krizu ili ubrza tursku ekonomsku propast, piše “Politiko”. Američka nastojanja da oslobode Bransona – za koga se tvrdi da je nevin i da je u zatvoru pod apsurdnom optužbom zua špijunažu, terorizam i planiranje puča – ne samo da su naišla na krut Erdoanov otpor, već su potakla i antiameričku retoriku vodećih turskih zvaničnika.

U trenutku kada političari na drugoj strani Atlantika prolaze kroz period najveće podijeljenosti u američkoj historiji, Erdoan je uspio gotovo nemoguće: da ujedini republikance i demokrate, pri čemu su Kongres i Bijela kuća uveli niz kaznenih mjera protiv Ankare.

Pored predloženih zakona u Kongresu s ciljem da se blokira pristup Turske međunarodnim finansijskim institucijama i onemogući kupovina stelt lovaca F-35, Tramp je uveo sankcije dvojici turskih ministara dok je istovremeno udvostručio carine za turski čelik i aluminij.

Turska ekonomija možda jeste dostigla tačku bez povratka. Čak i ako Erdoan potpuno promijeni pristup i oslobodi američke taoce u turskim zatvorima, neće moći normalizirati bilateralne odnose s Vašingtonom niti stabilizirati ekonomiju.

Time što je pomogao Iranu da izbjegne američke sankcije u okviru sveobuhvatnog plana koji je podrazumijevao i žmirenje visokih turskih zvaničnika na teroriste na turskoj granici sa Sirijom, Erdoan je nanio nepopravljivu štetu ugledu turske među investitorima, a da ne govorimo o diplomatskim odnosima, piše “Politiko”.

Autor: Politico/Blic.rs