Nacrt zakona: Pušiti gdje je zabranjeno možete ako ste duševni bolesnik, na samrti ili u zatvoru

Federalno ministarstvo zdravstva objavilo je Nacrt zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, koji je upućen kantonima i federalnim institucijama na očitovanje.

Je li “odzvonilo” brojnim nargila barovima u Federaciji FOTO: ILUSTRACIJA Je li “odzvonilo” brojnim nargila barovima u Federaciji FOTO: ILUSTRACIJA
Uprkos brojnim primjedbama proizvođača duhana i vlasnika ugostiteljskih objekata u Federaciji, koji su zakon mahom ocijenili “rigoroznim”, Ministarstvo je odbilo prihvatiti većinu prijedloga za izmjene pojedinih zakonskih odredbi.

U proceduru tako ide Nacrt zakona kojim se zabranjuje upotreba svih duhanskih proizvoda za pušenje, osim duhana za žvakanje i duhana za šmrkanje, u svim zatvorenim javnim prostorima, na mjestu rada i u javnom prevozu. Također, pušenje će biti zabranjeno u privatnim sredstvima prevoza u kojima se nalaze maloljetne osobe.

Kazne od 100 do 15.000 KM

U članu 7. Nacrta zakona koji govori o izuzecima od zabrane pušenja, navodi se: “Pušenje je dozvoljeno za korisnike usluga u službama i odjelima za zaštitu mentalnog zdravlja u zdravstvenim ustanovama, u drugim ustanovama koje pružaju psihosocijalnu rehabilitaciju osobama sa duševnim smetnjama, u ustanovama za palijativnu njegu, ustanovama za njegu starih osoba, kao i u ustanovama namijenjenim za izdržavanje kazne, ako i kada mogu biti uspostavljene posebne prostorije za pušenje odvojene od nepušačke zone.”

Pušenje je također dozvoljeno na aerodromu, i to u posebnom prostoru za pušenje.

Kada novi zakon stupi na snagu, sva pakovanja duhanskih proizvoda morat će sadržavati zdravstvena upozorenja na jezicima u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. Na vanjskim i pojedinačnim pakovanjima duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje bit će zabranjeno korištenje termina “light”, “super light””ultra light” “slim”, “ekstra” i slično. Nacrt zakona propisuje i da je zabranjeno direktno ili indirektno reklamirati, sponzorisati i na bilo koji način promovisati duhan, duhanske proizvode i ostale proizvode za pušenje, te isticati logotipe duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje.

– Duhanski proizvodi i ostali proizvodi za pušenje mogu biti postavljeni ili biti vidljivi u trgovinskim objektima, ali ne smiju biti izloženi u komercijalnu svrhu niti na jednom drugom mjestu niti se smiju prodavati na način da kupci mogu slobodno uzeti robu – navodi se u Nacrtu.

Zabranjeno je prodavati ove proizvode u objektima koji su od ulaznih vrata predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, te visokoškolskih ustanova udaljeni u radijusu manjem od 100 metara, kao i na pijacama i drugim improviziranim nelegalnim mjestima prodaje.

Fizička lica koja na javnim mjestima prekrše zabranu pušenja kažnjavat će se sa 100 KM, dok se pravnim licima, proizvođačima i prodavačima duhana koji se ogluše o zakonske odredbe mogu izreći novčane sankcije i do 15.000 KM.

U raspravama koje su prethodile Nacrtu zakona posebno žustre polemike vodile su se u vezi sa nargila barovima, koji u Federaciji posljednjih godina niču kao gljive poslije kiše. Naime, Nacrt zakona predviđa zabranu pušenja i u ovakvim barovima, što bi praktično značilo i zatvaranje većine tih objekata kojima je nargila primarna djelatnost.

Anera Junuzović iz Udruženja nargila barova pita se zašto BiH treba biti jedina zemlja u kojoj nargila nije dozvoljena pod bilo kakvim uvjetima, bez ikakve alternative.

– Nargila ne spada u kategoriju duhanskih proizvoda. U sastavu nargile ima 23% duhana, što ne pripada kategoriji duhanskog proizvoda, nego duhanskog derivata, ali čak ni kategoriju duhanskog derivata ovaj Zakon ne prepoznaje – tvrdi Junuzović.

Kakva je sudbina nargila barova

Iz Udruženja nargila barova predložili su da se licenciraju barovi kojima je nargila osnovni proizvod poslovanja i u kojima bi bilo dozvoljeno isključivo konzumiranje nargile, a zabranjeno konzumiranje cigareta i ostalih duhanskih proizvoda, te da se uvede najstrožija zabrana usluživanja nargile maloljetnim osobama ispod 18 godina, “za šta smo spremni na velike novčane kazne, kao i sankcije u vidu oduzimanja licence i zatvaranja objekata”. No, i pored ovih i drugih predloženih kontrola proizvoda koji se koriste za punjenje nargile, Ministarstvo je odbilo sve njihove prijedloge.

– Duhan za vodenu lulu sadrži iste štetne toksine kao i cigaretni dim i povezan je sa rakom pluća, respiratornom bolešću, malom težinom pri rođenju djeteta i parodontalnom bolešću. Federalno ministarstvo zdravstva ističe primjer Turske, u kojoj se zabrana pušenja odnosi i na nargile, što ukazuje da interesi javnog zdravlja pretežu nad pitanjem tradicije – navode iz Ministarstva.

Kompanija Japan Tobacco International (JTI) pozvala je Ministarstvo da preispita svoju odluku o uvođenju potpune zabrane pušenja na javnim mjestima, te da je zamijeni alternativnim rješenjima. Postojeći zakon, koji također u značajnoj mjeri zabranjuje pušenje na javnom mjestu, nije pravilno proveden zbog manjka kapacitata nadležnih agencija, pa JTI naglašava da je pogrešno vjerovati da će novi zakon biti bolje poštovan zato što su njegove odredbe pooštrene. Ni taj prijedlog Ministarstvo nije prihvatilo.

Interesantni su bili i komentari pojedinih parlamentarnih zastupnika o predloženom zakonu. Faruk Ćupina (SBB) iz Zastupničkog doma Parlamenta FBiH predložio je da obrađivač zakona u narednom periodu ostvari i komunikaciju sa predstavnicima ugostitelja, “a zbog karakteristika bosanskohercegovačkog društva koje se nerijetko oslikava kroz prizmu kafe, kroz merak i cigare u opuštenoj atmosferi, u nekom od ugostiteljskih objekata”. Ćupina ističe kako je logično da nepušači neće ulaziti u prostorije koje su zadimljene, te dodaje da nijedan zakon ne treba ići nauštrb bilo kojeg čovjeka. Naglašava i da on nije pušač, ali da poštuje tuđu volju.

Zastupnik Dennis Gratz smatra da Nacrt zakona nije dobar u segmentu koji se odnosi na zabranu pušenja u onim prostorijama privrednih subjekata koji se isključivo bave pušenjem, dakle, proizvodnjom ili konzumacijom duhana kao osnovnom djelatnošću. Gratz naglašava da pri tome ne misli samo na nargila barove, već u perspektivi i na mjesta gdje će ljudi otići i zapaliti cigaretu jer je to jedino mjesto gdje to mogu raditi. To postoji svugdje, pa i u Americi, koja broj jedan u svijetu kada je u pitanju zabrana pušenja, naglašava Gratz.

Ministarstvo njegov prijedlog nije prihvatilo “iz razloga dokazane neefikasnosti odvajanja prostorija”.

– U domaćim uvjetima, uvođenje posebnih dozvola za pušačke javne prostore u smislu konzumacije duhana je suprotno ključnim ciljevima zakona, te potencijalno rješenje po kojem bi većina objekata mogla da traži tu dozvolu i istu dobije. U kontekstu javnog zdravlja, Ministarstvo cijeni da takva mjera ne može donijeti željeni učinak – obrazložili su.

S druge strane, prihvaćen je prijedlog doktora Mahira Fidahića koji je tražio da se doda palijativna njega kao prostor u kojem će važiti izuzeće od zabrane pušenja. Kao obrazloženje Fidahić je naveo da pacijenti koji se nalaze u terminalnim fazama bolesti mogu koristiti duhanske proizvode obzirom na terminalnu fazu života, “što predstavlja stvar morala, te ličnog dostojanstva pacijenta”.

Zaštita zdravlja mladih na prvom mjestu

– Ministarstvo je dijelom prihvatilo komentare, prvenstveno iz sektora trgovine, a koji su se odnosili na prvobitno predloženu zabranu izlaganja duhanskih proizvoda na mjestima prodaje. Tako je sada Nacrtom zakona propisano da duhanski proizvodi i ostali proizvodi za pušenje mogu biti postavljeni ili biti vidljivi u trgovinskim objektima, ali ne smiju biti izloženi u komercijalnu svrhu niti na jednom drugom mjestu niti se smiju prodavati na način da kupci mogu slobodno uzeti robu – kažu za Faktor u odgovoru iz Federalnog ministarstva zdravstva.

Podsjećaju da je cilj zakona unaprjeđenje i zaštita zdravlja stanovništva od posljedica izloženosti svakom obliku duhanskog dima i smanjenje obolijevanja i smrtnosti od bolesti srca i krvnih sudova i raka kao oboljenja povezanih sa pušenjem kao jednim od vodećih faktora rizika.

– Ovaj Zakon na prvo mjesto stavlja pravo na zdravlje i fokusiran je na zaštitu zdravlja mladih. Drugi cilj je ispunjavanje međunarodne obveze u smislu usklađivanja sa Okvirnom konvencijom o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije koju je BiH ratificirala 2009. godine, kao i djelomična harmonizacija sa propisima Evropske unije iz ovog područja – ističu u resornom ministarstvu.

Izvor: Faktor