Upis prvačića: Hoće li djeca ići u škole u koje moraju ili gdje roditelji žele

Mnogi roditelji u Kantonu Sarajevu koji ovoga mjeseca upisuju svoju djecu u prvi razred osnovne škole, umjesto da se raduju prvim školskim danima njihovih mališana, proživljaju pravi stres.

FOTO: ARHIV FOTO: ARHIV
Naime, po novom Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju KS, roditelji su dužni da upišu djecu u školu koja je najbliža njihovom mjestu stanovanja, iako to mnogima ne odgovara. Nekim roditeljima više odgovara da im prvačići pohađaju druge škole koje su bliže njihovom poslu, u koju već idu njihova druga djeca, ili da idu u škole koje imaju produženi boravak.

Zbog toga na adresu Ministarstva ovih dana stižu brojni zahtjevi roditelja koji se nadaju da će se udovoljiti njihovim željama i da će djecu upisati u škole koje žele, a ne u one koje moraju. Među tim zahtjevima je i onaj majke Rialde Jarkoč-Memišević, koja želeći samo najbolje za svoje dijete, traži da kćerku upiše u školu Vladislav Skarić, iako ona ne pripada propisanom školskom području.

– Suprug i ja smo uputili zahtjev Ministarstvu. Prema adresi prebivališta moje dijete ne pripada školi Vladislav Skarić, ali naše svakodnevne aktivnosti se odvijaju u okolini te škole, njen otac radi tu, moji roditelji kod kojih nakon škole ostaje djevojčica i gdje boravi naš drugi sin su u toj ulici. Tu školu pohađa i dječak moje sestre, sa kojim bi se moja kćerka mogla vraćati iz škole. S obzirom na naše radne obaveze veoma teško bi se mogli organizirati kada bi se dijete upisalo u školu prema mjestu prebivališta. Uostalom dobro poznajem rad škole i mislim da ima dovoljno kapaciteta da se primi moje dijete, a da se zbog toga ne ugrozi nijedno drugo. Zbog toga se nadam da će ministar prepoznati dobre namjere roditelja koji žele samo najbolje za svoje dijete, jer sve prateće stvari idu u prilog mojoj kćerki da se upiše u tu školu – kazala je za Faktor Jarkoč-Memišević.

Panika među roditeljima

Dijana Parla iz Vijeća roditelja KS ističe da se među roditeljima digla panika, ali pojašnjava i da bi se svi valjani razlozi roditelja za upis djece u škole koje nisu najbliže njihovom mjestu stanovanja, morali uvažiti.

– Pedagoški opravdani su zahtjevi blizina njihovog posla školama, produženi boravak, ali isto tako ima i neopravdanih zahtjeva koji se vjerovatno neće uvažiti, poput toga da se roditeljima samo ne sviđa učiteljica, i slično – kaže Parla.

Ističe da je glavni problem u tome što Ministarstvo na vrijeme nije završilo sve obaveze koje su bile preduslov da se počne primjenjivati novi zakon.

– Kada se govorilo o ovom zakonu, Vijeće roditelja je reklo da je to zaista dobar put, jer je ranije u nekim školama bilo previše učenika sa četiri ili pet odjeljenja sa maksimalnim brojem učenika, a neke škole nisu mogle uopće formirati odjeljenja. Kada se uradila analiza utvrdilo se da 300 djece iz Starog Grada ide u škole na području općine Centar. Zbog toga je bilo neophodno nešto da se uradi. Mi smo tada rekli Ministarstvu da se novo pravilo može uvesti pod uvjetima da općine na vrijeme prije upisa urade diferencijaciju školskih područja, također smo rekli da sve škole moraju imati iste uvjete, jer ne mogu oni očekivati da roditelj ostavi dijete kod kuće jer u toj školi nema produženi boravak, kada druga škola nudi produženi boravak. Prvo su to trebali uraditi, pa tek onda uvesti ovu obavezu, ali nisu i zbog toga je sada nastao haos. Ministar je vjerovatno očekivao da će biti manje zahtjeva, ali su sada svi problemi, koje nisu riješili na vrijeme, isplivali – govori Parla.

Naglašava da je problem što su sve općine Ministarstvu poslale stara školska područja, koja godinama nisu mijenjana, zbog čega su i stanovnici novih naselja u nedoumici u koje škole da upišu djecu.

– Moralo je negdje doći do izmjena s obzirom na to da se stara školska područja dugo nisu mijenjala, a negdje su i nove ulice i nova naselja koja nigdje ne pripadaju. Na Ilidži isto imate apsurd Četvrte i Prve škole – sva djeca koja žive u ulici gdje se sada nalazi Četvrta škola ustvari pripadaju Prvoj školi, i moraju preći šest semafora da dođu do nje, iako im je Četvrta ispred nosa, a sve to jer Općina Ilidža nije promijenila upisana područja godinama. I u Novom Gradu je slična situacija. Prave se nove škole, i nova naselja, a nisu revidirana školska područja – navodi Parla.

Prema njenim riječima, pored toga što su mnogi roditelji zbunjeni, i nestrpljivi su jer je još neizvjesna sudbina njihove djece.

– Ljudi upisuju prvačiće, svima je to jako bitan događaj u životima, a moraju da prolaze kroz sav taj stres, da dežuraju čitavo ljeto i da se pitaju šta će biti, jer su u Ministarstvu izdali saoćenje da će se vršiti analize po okončanju aprilskog upisnog roka, te da će ukoliko bude slobodnih mjesta u školama i ako postoji pedagoška opravdanost za upis djeteta u školu van školskog područja, Ministarstvo razmotriti mogućnost upisa učenika nakon objave drugog konkursa, tj. u augustu. Bilo bi dobro da se roditelji strpe, ali nije ni u redu da roditelji čitavo ljeto budu u nedoumici i da ne znaju šta će biti – ističe naša sagovornica.

Sudbina djece bit će poznata sljedeće sedmice

Uprkos obavještenjima da će informacije o upisu prvačića biti poznate do drugog upisnog roka u augustu, pomoćnica ministra za osnovno obrazovanje, Nihada Čolić, tvrdi da roditelji ipak neće morati čekati čitavo ljeto da bi saznali da li će njihovi zahtjevi biti odobreni ili ne, već da će to biti poznato do kraja aprilskog upisnog roka.

– Konačne rezultate imat ćemo naredne sedmice. Za sada smo dobili oko 200 zahtjeva, što u odnosu na ukupni broj upisanih od 4000 i nije previše. Ministarstvo vrši analizu, a po ovome kako trenutno stvari stoje, nećemo moći udovoljiti zahtjevima koji se odnose na upis djece u školu Čengić Vila. Biće tu možda još koja škola, ali tačno će se znati čim završimo detaljnu analizu i dobijemo odgovore iz škola da li su njihovi kapaciteti popunjeni, što bi trebalo biti do 23. aprila. Mi ćemo svakako nastojati u narednom periodu sve zahtjeve riješiti pozitivno, ali nećemo moći upisivati djecu van školskog područja na uštrb djece koja pripadaju tom školskom području, nećemo moći zauzeti njihovo mjesto. Roditelji imaju pravo da reagiraju, ali mi zaista ne možemo uskratiti pravo jednom djetetu da bismo ga dali drugom, to nije pravično obrazovanje – zaključuje Čolić.

Izvor: Faktor