Molimo naše komšije iz Ahmića da nam kažu gdje su tijela žrtava

Enisa Ahmić-Mulić / Vijesti.ba

U selu Ahmići kod Viteza danas se obilježava 25. godišnjica stradanja 116 civila bošnjačke nacionalnosti, koje su ubili pripadnici HVO-a u napadu 16. aprila 1993. godine. Kao i prethodnih godina na ulazu u ovo selo stoji poruka – “Da se ne zaboravi”.
Žiteljka Ahmića Enisa Ahmić-Mulić u masakru je izgubila 48 članova bliže i dalje porodice, a među ubijenim bila je i tromjesečna beba.

“Mi živimo sa svojom boli, navikli smo na to… I dalje tragamo za našim žrtvama, ali nema pomaka. Godinama se borimo sa Tužilaštvom da se proces traženja nestalih privede kraju, ali nemaju sluha. Iznova apelujemo na naše dojučerašnje komšije da nam pomognu u traženju nestalih, te da nam neko kaže lokaciju gdje su pokopani. Takođe, imamo tijela koja još nisu identifikovana u prosekturi Visoko. Bukvalno molimo nadležne da nam pomognu u tom procesu”, kaže Enisa u razgovoru za Vijesti.ba.

Kada je u pitanju odnos vlasti u BiH spram žrtava u Ahmićima, ona konstatuje da je ovo selo, nažalost, u fokusu samo 16. aprila kada se obilježava godišnjica zločina.

Delegacije, kaže, dođu i odu. Tu se sva priča završi. Porodice ne traže mnogo, samo žele pronaći svoje najmilije, dostojanstveno ih pokopati, kako bi žrtve konačno našle smiraj.

Za zločin u Ahmićima osuđeno je šest osoba, od čega je Haški tribunal (ICTY) izrekao pet presuda, među kojima je i kazna od 25 godina zatvora Dariju Kordiću, koji je oslobođen nakon izdržane dvije trećine kazne, dok je Sud BiH na deset godina zatvora osudio Paška Ljubičića.

Govoreći o procesuiranju odgovornih za zločine, Enisa kaže da je haška presuda u slučaju “Prlić i ostali” i kvalifikacija UZP djelimična satisfakcija, budući da je vrlo mali broj direktnih izvršilaca kažnjen.

“Veličanje ratnih zločina i zločinaca nakon presude haškoj šestorci, organizovanje misa za ljude koji su naređivali i ubijali van svake je pameti. Loša je to poruka nama, nema se sluha za žrtve”, navodi Enisa.

Ovogodišnjem obilježavanju zločina u Ahmićima ne prisustvuje niko od zvaničnika Hrvatske. Sredinom januara ove godine predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović na svoju je inicijativu posjetila Ahmiće. Tom prilikom se poklonila žrtvama kod spomen-obilježja i položila cvijeće, no sa porodicama ubijenih nije razgovarala.

“Njen dolazak jasno je pokazao da ne želi komunikaciju sa porodicama i da ne želi da nas vidi”, navodi Enisa.

Smatra da činjenica da Grabar-Kitarović odbija da oduzme odlikovanja osuđenicima za ratne zločine, prevashodno Dariju Kordiću, jasno pokazuje da se i dalje vodi politika iz ‘90-ih godina i da se opravdavaju zločini.

Svi koji podržavaju zločine, kategorična je, treba da se srame svojih postupaka i izjava.

“Ko god da je okrvavio ruke, treba da odgovara za to. Takav ne može da nosi nikakvu titulu heroja. To nisu heroji, naše žrtve su heroji, jer one su stajale ispred puške i čekale svoju sudbinu. To su heroji i ni u kojem pogledu se ne mogu izjednačiti sa zločincima”, poruka je Enise, žene koja je u masakru izgubila 48 članova porodice.

I dalje traga za njihovim tijelima.

(Vijesti.ba)