Zašto je novac u bh. banke bolje uplatiti ujutro nego popodne

Mnoge kompanije kao i građani suočeni su sa situacijom kada hitno moraju poslati neki novac, ali iako ga uplate, primaocu koji ima račun u drugoj banci će ta cifra biti uplaćena tek naredni dan.

To može stvoriti probleme ili zastoj u određenom poslu, a razlog za ovakvo funkcioniranje finansijskog sistema je u pravilima platnog prometa BiH. Kako su pojasnili iz Centralne banke BiH, u unutrašnjem platnom prometu postoje dvije vrste transakcija, unutarbankarske i međubankarske.

U slučaju unutarbankarskih platnih transakcija, kada dva klijenta imaju račun u istoj komercijalnoj banci, izvršavanje takvog transfera se završava u toj banci, prebacivanjem sredstava sa računa nalogodavca na račun onoga kome su sredstva upućena. Ovi nalozi ne prolaze kroz sisteme u Centralnoj banci.

S druge strane, međubankarski platni nalozi, podrazumijevaju plaćanja između klijenata koji imaju račune u različitim komercijalnim bankama. Ti nalozi moraju proći kroz sisteme u Centralnoj banci. Ti sistemi su RTGS (Real Time Gross Setllement), odnosno BPRV (bruto poravnanje u realnom vremenu) i drugi sistem žiro kliring, koji radi na principu neto poravnanja.

Sistem BPRV

BPRV sistem je u potpunosti baziran na SWIFT-u, što podrazumijeva da banka iz Bosne i Hercegovine koja želi raditi unutrašnji platni promet, mora biti članica SWIFT-a (međunarodne mreže u koju su uvezane uglavnom sve banke u svijetu). Sistem je vrlo efikasan i omogućava poravnanje između banaka promptno. To znači da banka pošiljalac, putem SWIFT mreže, šalje platni nalog (u svoje ime ili u ime klijenta) drugoj banci na izvršenje. Banka primalac, odmah prima nalog i u mogućnosti je isplatiti sredstva klijentu, jer je istovremeno dobila pokriće na svom računu u Centralnoj banci. Kroz ovaj sistem mogu se slati svi nalozi bez obzira na iznos, ali ako je nalog veći od 10.000 KM, onda se mora realizirati ovim putem.

U komercijalnim bankama uglavnom koriste oznaku “hitno” za korištenje ovog sistema. Plaćanje ovim sistemom je skuplje i u praksi se koristi uglavnom za velike iznose (veće od 10.000 KM). Centralna banka naplaćuje komercijalnim bankama naknade za ova plaćanja, bez obzira na iznos: 1,2 KM za nalog izvršen do 12:00 sati, a 3 KM za nalog izvršen iza 12:00. S druge strane komercijalne banke klijentima naplaćuju naknade u skladu sa svojom poslovnom politikom. Kroz sistem BPRV godišnje se realizuje svega 2 posto naloga, čija vrijednost je veća od 80 posto ukupnog iznosa svih međubankarskih naloga.

Sistem žiro kliringa

Drugi sistem je žiro kliring sistem i radi na principu neto poravnanja. Za potrebe ovog sistema Centralna banka je uspostavila posebnu telekomunikacionu mrežu na nivou Bosne i Hercegovine, u koje su uključeni i organizacioni dijelovi Centralne banke (Glavna banka RS-a u Banjoj Luci, Glavna jedinica Sarajevo i Glavna jedinica Mostar). Neto poravnanje se odvija u tri dnevna ciklusa (10:00 sati, 13:00 sati i 15:00 sati). Komercijalne banke pripremaju naloge klijenata (koji nemaju oznaku hitno i koji su manji od KM 10.000).

U naprijed navedena vremena, Centralna banka prikuplja sve naloge i radi njihovo neto poravnanje, nakon čega, za neto salda zadužuje/odobrava račune banaka. Po izvršenom finalnom poravnanju, originalni nalozi se prosljeđuju komercijalnim bankama u cilju njihove konačne realizacije. Centralna banka naplaćuje komercijalnim bankama naknade za ova plaćanja, bez obzira na iznos: 10 feninga za nalog izvršen u prvom poravnanju, 15 feninga za nalog izvršen u drugom poravnanju i 20 feninga za nalog izvršen u trećem poravnanju. Kroz sistem žiro kliringa godišnje se realizuje oko 98 posto naloga, čija vrijednost je manja od 20 posto ukupnog iznosa svih međubankarskih naloga.

Značajno je napomenuti da su BPRV i žiro kliring sistem otvoreni za rad svih radnih dana od 08:00-16:00 sati osim subota i nedelja, te 1. i 2. januara i 1. i 2. maja.

Stoga je evidentno zbog čega građani i firme moraju čekati da uplate u druge banke “prođu”. Prvi razlog je činjenica da se zadnje poravnanje vrši u 15:00 te da sistemi završavaju rad u 16:00, a drugi razlog je činjenica da su popodnevna poravnanja skuplja od jutarnjih tako da banke mogu prebaciti uplate za naredni dan da iskoriste jeftinije naknade u jutarnjim terminima poravnanja.

Izvor: Faktor