Bosanka Ida SeferRoche posvetila život širenju istine o zločinima i genocidu u BiH
Ida SeferRoche rođena je u Bosanskom Novom, ali već 20 godina živi i radi u SAD-u. Osnovala je Bosansko-američki institut za genocid (BAGI) u okviru kojeg uči djecu i mlade o genocidu koji se dogodio u BiH, ali i drugim formama zločina protiv čovječnosti. Cilj joj je da se čuje istina o onome što se dešavalo u BiH.
SeferRoche sa članovima svoje organizacije i u saradnji s Muzejom holokausta u Chicagu organizira predavanja, izložbe, otvorene panele i druge projekte putem kojih obrazuje učenike i studente.
Naglasak organizacije BAGI je na multietničnosti, što se može vidjeti po sastavu upravnog odbora. Počasni članovi su žrtve koje su preživjele genocid u Srebrenici, zarobljeništvo u logoru u Omarskoj te holokaust.
“Reakcije ljudi su empatične. U Americi se o genocidu govori dugo, kada god predstavljamo naše istraživanje i svjedočenja preživjelih žrtava oni znaju o čemu govorimo. Često radimo s Muzejom holokausta u Illionisu i pomogli su nam da napravimo mrežu kako bismo ostvarili svoju misiju. Napravili smo veliki broj komemoracija kroz koje smo educirali naše mlade generacije rođene nakon rata u BiH”, kazala je SeferRoche.
Već devet godina obilježavaju genocid u SAD-u. Prošle godine 11. jula su učestvovali u pripremi putujućeg memorijala “Što te nema?” u Chicagu s umjetnicom Aidom Šehović i sedam bh.organizacija čiji su volonteri kuhali kafu i sipali u fildžane za žrtve genocida.
“Prolaznici su gledali i priključivali se te sami sipali kafu u spomen na žrtve. Hiljade prolaznika je prošlo centrom što pokazuje da se o genocidu može učiti svugdje. Svjedoci smo da i danas neki govore kako se holokaust nije dogodio, tako da i negiranje genocida koji se dogodio u BiH ili bilo gdje drugdje u svijetu nije novina. Vidimo primjere preko društvenih mreža kojekakve informacije i negiranje genocida i zločina koji su se zaista dogodili”, istakla je.
Poručila je kako nijedna nacija ne treba šutnjom i indiferentnošću preuzimati kolektivnu odgovornost za zločine koji su u njihovo ime napravljeni, jer zločinci imaju ime i prezime i trebaju odgovarati za učinjeno.
“Nažalost, negiranje genocida koji se dogodio u BiH je štetno i za stanovnike naše zemlje i dijaspore, jer usporava proces iscjeljivanja od posljedica prošlosti. Negatori genocida i ratnih zločina u Bosni su još u poziciji da mogu praviti zakone, da investiraju novac za lobiranje u Americi, tako da je taj negatorski utjecaj ogroman problem. Naš posao je da nastavimo pričati o genocidu i kreiramo platformu istine kako se ne bi izbrisala iz naše i svjetske historije”, rekla je SeferRoche.
Predrasudama ostavljamo otvorena vrata genocidu
Naglasila je kako je edukacija o genocidu edukacija protiv predrasude, agresije i nasilja te da ne možemo garantovati da se genocid neće ponoviti dok god imamo predrasude protiv drugih ljudi koji su dio drugih etničkih grupa, rasa ili religija.
“Sigurno ne možemo garantovati da se genocid neće ponoviti dok se na nasilje nad ženama, djecom i ljudima s invaliditetom ne bude gledalo kao državni i zdravstveni problem. Dok su seksizam, predrasude prema ljudima s invaliditetom, ljudima drugih religija i etničkih grupa u temelju zakonodavstva, mi ćemo uvijek ostaviti otvorena vrata za potencijalni genocid. Oni koji su počinili zločine trebaju odgovarati za svoja djela, a ne da slobodno šetaju kao heroji. Za to je potrebna masovna mobilizacija, da bh. državljani podržavaju hapšenja ratnih zločinaca, da se ojača zakon za ljudska prava i da se žrtve genocida zaštite od ekonomskih i fizičkih osveta”, kazala je.
BAGI trenutno priprema dječiju knjigu koja će biti zbirka priča o vlastitim iskustvima proživljenim u periodu od 1992. do 1995. godine iz perspektive djeteta.
Glas mlade bh. dijaspore
Ida SeferRoch je i osnivačica Konferencije bh. dijaspore u SAD-u koja se održava od 2015. godine. Kreirana je zbog potrebe bh. zajednice da ima mjesto za okupljanje, druženje, razgovor i učenje.
“Tokom 2014. godine sa sestrama Nurom i Amandom Eston iz Toronta moja sestra Tea i ja smo radile na pripremama prve konferencije mladih u dijaspori. Definirale smo da želimo otvoriti prostor gdje će se svi mladi koji imaju BiH u srcu osjećati dobrodošlim i gdje ćemo moći razgovarati i o prošlosti, a istovremeno očuvati pluralizam. Prezentacije koje su bile na konferencijama su uključivale sve od političkih tema do umjetnosti, filma i čitanja poezije. Regularno imamo i prezentacije iz BiH preko skypea, što je doprinijelo saradnji s aktivistima i profesionalcima u domovini. Nakon svake prezentacije otvoren je prostor za pitanja i diskusiju koja se nastavlja elektronskim putem mjesecima nakon konferencije. Svaka konferencija donosi nove zainteresirane da rade na slijedećoj. Mreža mladih koja se razvila tokom ove četiri godine je neprocjenjiva – tu smo svi volonteri, jednaki i glavni i učimo jedni od drugih”, rekla je.
Tokom prve tri konferencije imali su 30 prezentacija sa 47 predavača iz 27 organizacija i biznisa, a učestvovalo je više od 200 učesnika iz Kanade, Amerike i BiH.
Mladi mijenjaju situaciju u BiH
Za pokretanje organizacije BAGI i Konferencije Ida se odlučila nakon studija. Diplomirala je fiziku i matematiku, ali je magistrirala na Fakultetu za socijalni rad na Univerzitetu Loyola. Predavala je nekoliko godina na koledžima North Central i Oakton Community predmet u kojem je fokus bio na temama genocida, holokausta, rezolucije konflikta i nejednakosti u društvu. Sada radi kao web master i database menadžer za nevladinu organizaciju iz New Yorka.
U BiH dolazi kada god ima priliku i dobro je upoznata o situaciji u našoj zemlji. Istakla je kako mladi već mijenjaju situaciju u BiH i optimista je.
“Organizacije kao što su Restart.ba, Sarajevo Open Center, Mozaik, Eko Forum Zenica, Mostar Summer Youth Programme, Naša Perspektiva i druge su organizacije s mladim volonterima koji sarađuju izvan etničkih i ostalih granica. Kreativnost i tolerancija su potrebne za promjenu ekonomske i političke situacije u BiH. Mladi Bosanci i Hercegovci su sposobni da ostvare multietničku i demokratsku Bosnu i Hercegovinu samo im treba dati mikrofon i podržati njihov glas”, zaključila je SeferRoche.
Klix