Ivanić otvoreno o NATO-u, Rusiji, trećem entitetu, granici, Dodiku

Kada je riječ o uticaju Rusije, iskreno, ja taj uticaj ne vidim. Vidim da mnogi o tome pričaju, ali ja taj uticaj ne vidim. Mislim da Rusija ima svoj politički cilj, a to je Dejtonski sporazum, kaže između ostalog u otvorenom razgovoru za Vijesti.ba član Predsjedništva BIH iz reda srpskog naroda Mladen Ivanić.
Razgovarala: Nevena Ćosić

– Predsjedništvo BiH usvojilo je Strategiju spoljne politike za period 2018-2023. godine, čime je najviši organ države dobio nove smjernice nakon gotovo 15 godina. Punopravno članstvo u EU, vidljivost u Briselu, aktivacija MAP-a, te regionalna saradnja navedeni su u ovom dokumentu, koji tek treba da potvrdi Savjet ministara i Parlament BiH. Kakva su Vaša očekivanja i koliko je usvajanje Strategije važno za BiH?

IVANIĆ: Mislim da je svaka stvar koju napravimo u ovom vremenu velikih sukoba pozitivna stvar, pa tako i donošenje Strategije. Riječ je o načelnom dokumentu, koji zaista nije mogao biti previše detaljan. Strategija je nastojala da obuhvati stvari za koje postoji najšira moguća saglasnost. U tom kontekstu, smatram da je napravljen korektan dokument.

Jako je značajno da se to desilo, s obzirom na činjenicu da smo godinama imali dokument od dvije stranice svega što je bilo usaglašeno prije 15 godina, kada je zadnji put donesen takav dokument. Samo usvajanje Strategije smatram značajnim, ali od ovog dokumenta ne treba očekivati ništa spektakularno. Vjerujem da će dokument dobiti širu podršku, ali je još važnije da vidimo šta će biti sa zakonom o obavljanju spoljnih poslova koji treba da ide na Savjet ministara i Parlament.

– Aktivacija MAP-a jasno je definisana smjernica. Nedavno je zapovjednik NATO-a u Evropi upozorio je na jačanje ruskog uticaja u Evropi, posebno u našoj regiji. Takođe je upozorio da Rusija koristi odnose sa zvaničnicima RS za podrivanje institucija BiH. Predsjednik RS Milorad Dodik, s druge strane, kaže da zapovjednik ne govori istinu. No, današnji Dodikov antinato stav u mnogome se razlikuje od ranijeg, kada je bio zagovornik integracija u ovaj vojni savez.

IVANIĆ: MAP je odobren u doba Milorada Dodika i pitanje je vremena kada će se aktivirati. Odluku o tome donose NATO članice i mi na to apsolutno više ne možemo uticati. Ako oni ostanu pri stavu koji su definisali o imovini, aktivacije MAP-a neće biti još nekoliko godina. Ako promijene svoj stav, onda će naravno sami donijeti odluku kako hoće i bez ispunjavanja uslova da se MAP aktivira. Dakle, to je izvan naše moći.

Što se tiče NATO-a, nemam namjeru da komentarišem Dodikove stavove. Moj stav je jasan i više puta sam ga ponovio – teško je očekivati da će bilo ko iz RS podržati punopravno članstvo u NATO-u dok Srbija ne bude tamo. Potpuno razumijem kako predstavnike hrvatskog naroda u BiH, jer je Hrvatska u ovom vojnom savezu, tako i Bošnjake, jer je Turska u okviru NATO-a. S tog stanovišta, potpuno je logično da se oni u NATO-u osjećaju bliže. Jednako tako, teško je očekivati da Srbi donose odluke kojim bi se međusobno dijelili. Stoga smatram da u vezi sa članstvom u NATO-u stvari treba ostaviti po strani.

Kada je riječ o uticaju Rusije, iskreno, ja taj uticaj ne vidim. Vidim da mnogi o tome pričaju, ali ja taj uticaj ne vidim. Mislim da Rusija ima svoj politički cilj, a to je Dejtonski sporazum. Rusija je pokazala da u punom smislu poštuje ono što je Dejton definisao. Jedina zemlja kojoj je izašla u susret da plati gotovinu bila je BiH, a najveću korist od toga imala je FBiH, jer je tu otišao najveći dio novca. Veliki neka svoje odnose međusobno rješavaju bez uvlačenja nas u tu igru.

– Nedavno ste upozorili da Dodik vodi RS putem rizika. Kakav je to put i kakav rizik?

IVANIĆ: U pitanju je retorika koja stalno otvara nove teme. Dodik kaže da je zagovornik trećeg entiteta u BiH, što znači raspakivanje Dejtonskog sporazuma. Prema mom dubokom uvjerenju, to je rizično. Ne vidim niti jedan razlog zašto bismo ulazili u tu vrstu rizika, tim prije što za tako nešto u ovom trenutku ne postoji objektivna potreba, barem kada je interes RS u pitanju. Jednako tako, ne mislim da imamo potrebu da svakog dana ulazimo u sukob sa nekim i zato sam rekao da je moje mišljenje da RS treba da uđe u mirnije vode.

Trenutno u BiH dominiraju sukobi na relaciji Bošnjaci – Hrvati u vezi sa Izbornim zakonom i trećim entitetom, a ne vidim nijednog razloga da mi ulazimo u te sukobe. Zbog toga sam rekao da je u pitanju politika koja sa sobom nosi rizike. Ne vidim šta bi otvaranjem Dejtonskog sporazuma RS mogla dobiti u ovom političkom trenutku. Mogla bi samo izgubiti.

– Osvrnućemo se i za pitanje izbornog zakonodavstva u BiH, no neizostavna tema je nedavna trilaterala na predsjedničkom nivou između BiH, Srbije i Hrvatske u Mostaru. Fokus razgovora bio je na graničnim sporovima. Analitičari su saglasni u ocjeni da je dobro što regionalni lideri razgovaraju, ali konkretnih pomaka nema. Kako riješiti pitanje granica BiH sa susjednim državama?

IVANIĆ: Kada je Srbija u pitanju, nema spora. Poznato je gdje je granica. Sve što se traži je da se granica ispravi i prilagodi realnom životu. Očito je da za takvo nešto među bošnjačkim političkim liderima nema spremnosti. Zašto je to tako, nemojte me pitati, ne razumijem. Mislim da je to potpuno pogrešno. Ako prijedlog Srbije u nečemu nije dobar, onda mi treba da kažemo koji je naš prijedlog, ali razgovarati o tome da se granica ispravi i to na maloj teritoriji je, prema mom mišljenju, potpuno nerazumno. Uglavnom, stav je “To ne može”. Šta bi moglo da se uradi, niko ništa ne govori ili samo svi govore “To ne može”. Koliko mi je poznato, komisija u okviru Savjeta ministara još nijednom nije sjela da obavi razgovore i da izađe sa nekim stavom.

Kada je u pitanju Hrvatska, koliko mi je poznato, od ranije postoji dogovor koji nijedna strana nije ratifikovala. Posebno sam zainteresovan za granicu oko Kostajnice i volio bih da se stvari riješe, ali znam da postoji problem i oko granice na moru sa Hrvatskom. Mislim da je to teže pitanje nego ovo sa Srbijom. Mislim da bi bilo jako značajno da smo to napravili jer bismo tada to Brisel jako dobro prihvatio. On je to čak stavio kao obavezu za zemlje ako žele da naprave iskorak ka EU.

Kada čujem te, nazovi, patriotske izlive u Sarajevu, naprosto ne mogu da shvatim šta je problem. Posebno ne mogu da shvatim retoriku koja kaže “Nećemo dati ni pedlj zemlje”. Kao da neko to traži ili pokušava dobiti.

– Kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona BiH, više puta ste istakli kako ne vidite suštinsko rješenje. Samo održavanje izbora u oktobru nije upitno, no polemiše se o nemogućnosti implementacije izbornih rezultata.

IVANIĆ: Biće jako teško provesti izbore, posebno u FBiH, bez izmjena Izbornog zakona. Tu prije svega mislim na konstituisanje Doma naroda FBiH, automatski nemate predsjednika i potpredsjednike FBiH, kao ni Vladu FBiH, ali ni Dom naroda na nivou BiH. Ako ostane ovako, RS će imati konstituisane institucije, a FBiH i nivo BiH praktično nijednu. Zato sam i rekao da je kriza puno teža i ozbiljnija, nego što se čini.

U pitanju su dva koncepta. S jedne strane, koncept koji pobjedničkoj stranci unutar hrvatskog korpusa garantuje ulazak u vlast u svakom slučaju, a s druge strane, osjećaj partija u Sarajevu da je to pravo veta, koje oni ne žele da daju niti jednoj od partija. Mislim da je teško doći do kompromisa i vjerovatno će neko nekada nešto morati presijeći. Ne mislim da je zrelo da se to desi prije izbora. Čini mi se da će to biti zrelo nakon izbora.

– Tako, upozorili ste ranije da neki u neprovođenju izbornih rezultata vide izlaz. Ko konkretno, kakav je to izlaz i kome odgovara da se takav scenario dogodi nakon opštih izbora?

IVANIĆ: Dio ljudi na političkoj sceni priziva međunarodne institucije da tu uđu, jer ne želi da ponese rizik dogovora ili nekog mogućeg kompromisa, pa čeka da to urade stranci. To mi odgovara iz dva razloga. Ako rješenje ne bude prihvatljivo za tu stranu, može da kaže “Ja tome nisam doprinio, to su stranci uradili”. S druge strane, može očekivati, što se u prošlosti i najčešće događalo, da će stranci izaći dominantno u susret političkoj koncepciji koja se razvija u Sarajevu.

Najveći dio onih koji priželjkuju međunarodne intervencije dolazi iz partija sa sjedištem u Sarajevu. To se u krajnjoj liniji vidi i po izjavama. Nekoliko puta su određeni ljudi izašli sa stavom da je problem nastao zbog toga što je OHR uveo neke izmjene u naše ranije dogovore, pa neka sada OHR nađe rješenje. Vidljivo je da najveći broj takvih stavova dolazi od partija sa sjedištem u Sarajevu.

– OHR je izašao u javnost sa prijedlozima za federalni Dom naroda. Da li Vam je prihvatljivo da OHR nametne rješenja za Izborni zakon BiH?

IVANIĆ: Ja sam uvijek bio protiv nametanja rješenja, tako da sam protiv i u ovom slučaju. Mislim da je to ogromna obaveza domaćih političara. Svjestan sam činjenice da mnogi to tumače kao neko teško i superosjetljivo pitanje, ali ja ne mislim da je to toliko osjetljivo. Lideri koji budu imali hrabrosti ostaće obilježeni u istoriji kao ljudi sa pozitivnim pristupom. Ukoliko ih neko u nekom trenutku ne bude razumio, najlakše je tražiti izlaz u nekom strancu. No, mišljenja sam da je daleko bolje da to sami uradimo.

– Jesu li kandidature za inokosne funkcije u okviru Saveza za promjene konačna i definitivna stvar? To Vas pitamo, budući da je očito da NDP problematizuje kandidaturu Vukote Govedarice za predsjednika RS, jer na toj poziciji želi vidjeti Vas, a kao kandidata za člana Predsjedništva BiH vide Mirka Šarovića. Očekujete li podršku svih članica Saveza za promjene?

IVANIĆ: Što se mene tiče, nisam imao nijedan problem. Koliko mi je poznato, postoji NDP-ova podrška kada sam ja u pitanju. U Savezu za promjene još uvijek nismo zvanično definisali kandidate. Poznati su kandidati partija. U principu, mislim da je logično, ako sam ovaj posao radio četiri godine, a imam mogućnost da nastavim, da budem kandidat za funkciju člana Predsjedništva BiH. Vjerujem da će se te stvari razriješiti relativno brzo.

– No, potpredsjednik NDP-a Zdravko Krsmanović je u posljednjim intervjuu za Vijesti. ba nagovijestio da bi Milorad Dodik mogao da povuče kandidaturu za člana Predsjedništva BiH i to pod uticajem zvaničnog Beograda, te da nije siguran da je izvjestan duel Vas i Dodika u oktobru. Je li ovo moguć scenario?

IVANIĆ: Ne znam, niti bih se bavio tom vrstom analiza. Dugo sam u politici i ovim izborima polako završavam svoju karijeru. Ne smeta mi, niti imam problem s tim da kandidat bude i Milorad Dodik. Biće zanimljivo vidjeti sukob dva koncepta i za koji će se građani opredijeliti. Dakle, ne bih ulazio u kalkulacije te vrste, a pogotovo ne da dajem Srbiji toliku ulogu da ona treba nešto da definiše. To je razmišljanje Krsmanovića. Ja o tome ne razmišljam.

(Vijesti.ba)