INTERVJU – Ramiz Salkić: Dodikova konstantna radikalizacija prilika najveća je prijetnja svim građanima

Ramiz Salkić, potpredsjednik RS-a, u intervjuu za Faktor je naglasio da su svi građani u RS-u zbog nakaradne politike aktuelne vlasti tog entiteta ugroženi.

Salkić: Ozbiljne prijetnje će biti predočene policijskim službenicima
Govoreći o diskriminaciji prema nesrbima, naveo je primjer zapošljavanja i rekao da je u MUP-u RS-a od ukupno zaposlenih 6.906, Bošnjaka 356, a Hrvata 69. On je podsjetio da su i Bošnjaci građani tog entiteta, da plaćaju poreze i druge obaveze kojima se puni budžet RS-a. Osvrnuo se i na Dodikov obračun sa njim, prijetnje, diskriminaciju bošnjačke djece…

Koliko su bošnjački povratnici ugroženi u manjem bh. entitetu RS-u?

– Najprije bih kazao da su svi građani koji žive na prostoru bh. entiteta RS ugroženi zbog nakaradne politike koju provodi aktuelna vlast. Međutim, Bošnjaci povratnici, ali i drugi nesrbi, su dodatno, kroz sistemsku diskriminaciju ugroženi u ovom entitetu. Dakle, entitetska vlast, koju predvodi Milorad Dodik, skoro potpuno je isključila Bošnjake iz svih društveno-političkih procesa kada je u pitanju nivo entiteta. To potvrđuje i svakodnevno kršenje Ustava i zakona u ovom entitetu. Bošnjacima je skoro nemoguće da se posljednjih godina zaposle u javnim institucijama, jer se krši član 97. Ustava entiteta, koji garantuje ravnopravnu zastupljenost.

Možete li nam navesti neke od primjera?

– Prema posljednjim podacima, od ukupno 6.906 zaposlenih u MUP-u RS, zaposleno je 6.433 osoba srpske nacionalnosti, 356 Bošnjaka i 69 Hrvata. To nije ni blizu poštivanja Ustava entiteta. Uz to, sistem je skrojen na takav način da je Bošnjacima nemoguće da ospore bilo kakav zakon pred Ustavnim sudom RS-a, a koji je usvojen na štetu tog naroda. Uz nemogućnost zapošljavanja, entitetska vlast skoro nikako ne izdvaja sredstva za finansiranje projekata u bošnjačkim povratničkim zajednicama, niti se daje bilo kakva podrška za kulturne manifestacije, za projekte iz oblasti obrazovanja ili za projekte u sportu. To je ogledalo vlasti koja u 21. stoljeću, u jednom dijelu Bosne i Hercegovine, izoluje jedan narod. Moram ih podsjetiti da su i Bošnjaci građani ovog entiteta, da plaćaju poreze i druge obaveze, te da pune entitetski budžet.

Svakodnevno ukazujete na pogubnu politiku Milorada Dodika. Da li se u toj borbi osjećate usamljenim u RS-u?

– Svi koji prate moj rad znaju da godinama, bez kalkulacija i direktno, upozoravam na štetnu politiku Milorada Dodika, posebno prema Bošnjacima u RS-u. To smatram svojom obavezom prema narodu, prema ljudima koji su me birali, ali i prema svim Bošnjacima na prostoru bh. entiteta RS. Tako ću nastaviti i ubuduće. Možda se ponekad i čini da sam usamljen, ali s obzirom da često posjećujem naše povratnike i kada vidim da mi hiljade njih daje podršku i smatra da je ispravno ovo što radim, onda znam da nisam usamljen i da sam na pravom putu. Uz to, vrlo mi je važno da u svom djelovanju imam ogromnu podršku Stranke demokratske akcije (SDA), koja je kičma političkog života Bošnjaka u bh. entitetu RS, ali i cijeloj državi.

Kako biste ocijenili odnos Milorada Dodika prema vama?

– Na početku mandata Dodik je pokazao kakav će biti njegov odnos prema Bošnjacima, pa i Hrvatima, kada je iz Palate predsjednika praktično deložirao kabinete dva potpredsjednika. To vam sve jasno govori. Dakle, on ne želi nikakvu saradnju, niti komunikaciju, nego želi da bude sve onako kako on hoće i kako on misli. Ja to naravno nisam mogao dozvoliti, posebno kada nanosi ogromnu štetu Bošnjacima. Posebno je krenuo da se obračunava sa mnom, jer kritikujem njegove aktivnosti i iznosim istinu, a na kakav je on nivo spao, najbolje pokazuje smanjenje plaće, koje nije u skladu sa bilo kakvim zakonskim principima i odredbama. Dodik najnovijom instrukcijom, ali i drugim potezima radi sve kako bi onemogućio moj rad. No, mene ni to neće spriječiti da nastavim borbu za prava mog naroda. Dodiku je cilj da na poziciji potpredsjednika bude neko ko će šutjeti i za sitne interese poginjati glavu pred brojnim problemima.

Da li su vam upućivane prijetnje zbog vašeg rada i ako jesu, od koga?

– Meni je najveća prijetnja, koja je i javno iznesena, nedavno stigla od Dodika, kada je poručio da “pripazim šta pričam”. Njegova konstantna radikalizacija prilika je najveća prijetnja i meni i svim građanima. On je na crnoj američkoj listi, izlolovan od Evrope, negira genocid i otvoreno radi protiv Bošnjaka u bh. entitetu RS. Mi o njegovim aktivnostima redovno upoznajemo predstavnike međunarodne zajednice. Kada su u pitanju druge prijetnje, sve one koje su ozbiljne, bit će predočene nadležnim policijskim službenicima, koji će potom postupati u skladu sa zakonom.

Svojevremeno ste organizirali i dolazak potencijalnih investitora u RS. Da li je to lokalna vlast iskoristila, ovdje posebno mislimo na Srebrenicu?

– Tokom cijelog mandata radim na povezivanju potencijalnih investitora sa lokalnim zajednicama. Tako je bilo i prošle godine, kada sam organizirao sastanak sa arapskim investitorima u Banjoj Luci. Mislim da smo napravili važan korak kako bi pokazali da se može i treba investirati u ovaj dio Bosne i Hercegovine. Oni su bili posebno zainteresirani za proizvodnju hrane i turizam. Koliko će ovu zainteresiranost iskoristiti lokalne zajednice, to ćemo vidjeti tek u narednom periodu. Nažalost, nedugo nakon što sam organizirao ovaj sastanak, entitetski predsjednik Dodik je u Istočnom Sarajevu izjavio da se treba zaustaviti prodaja zemlje arapskim investitorima, što svakako ne šalje pozitivnu poruku potencijalnim investitorima.

Da se vratimo na interes investitora za Srebrenicu?

– Arapski investitori su zainteresirani za Srebrenicu, a posebno za čuvenu Banju Guber. Međutim, u ovom slučaju općinska administracija nije odgovorila na pravi način i nije iskoristila veliku šansu da pokrene aktivnosti koje bi oživjele Srebrenicu. Uprkos svemu, smatram da ne treba odustajati. Mislim da stvaranje pozitivne klime, ali i pozivanje dijaspore i investitora iz Federacije da investiraju na prostoru bh. entiteta RS, posljednjih godina daje značajne rezultate. U nekim sredinama su pokrenute značajne privredne aktivnosti.

Koliko su bošnjačka djeca diskriminirana u RS-u?

– Nažalost, i bošnjačka djeca su žrtve sistemske diskriminacije. U javnosti često govorim o negiranju bosanskog jezika, zbog čega su pokrenute alternativne škole u Vrbanjcima i Konjević Polju. No, to je samo jedan segment opće diskriminacije. Kada govorim o djelovanju sistema, ta djeca su vrlo rijetko uključena u bilo kakve procese, kada je u pitanju oblast kulture, umjetnosti, zabave, rekreacije, sporta…Dakle, ovaj sistem, isključivanjem bošnjačke djece i kršenjem njihovih prava, direktno nanosi štetu njihovom širem obrazovanju i ugrožava njihovo djetinjstvo. Za to je najveći krivac entitetska vlast. Oni će ostati upamćeni u svijetu, a što je i stav OSCE-a, da zabranom bosanskog jezika krše međunarodno pravo. S obzirom da sistem ne želi pomoći ovoj djeci, bošnjačka zajednica u ovom entitetu, kroz razne kulturne i zabavne sadržaje, organiziranje izleta i drugih sadržaja, pokušava pomoći ovoj djeci. Na tome ćemo ozbiljno raditi i u budućnosti, a očekujemo i širu podršku naših prijatelja i svih onih koji žele pomoći bošnjačkoj djeci u bh. entitetu RS. Imamo ideje za mnoge projekte, ali će nam trebati značajnija podrška. Mislim da su ta djeca obaveza svih građana Bosne i Hercegovine, ali i onih koji žive u dijaspori.

Izvor: Faktor