Oružje za policiju RS-a između prijetnje i potrebe: Naručena količina ne donosi osjećaj sigurnosti

Odluka Vlade Republike Srpske da za potrebe policije tog entiteta kupi 2.500 komada automatskih puški izazvala je mnoštvo reakcija. Postavlja se pitanje opravdanosti i stvarnih potreba, ali i ruskog utjecaja u zemlji koja teži NATO-u. Stručnjaci kazuju da u zanavljanju naoružanja nema ništa sporno, ali upozoravaju da cijeli proces trebaju pratiti nadležne institucije.
Republika Srpska je naručila automatske puške MO5EI i to 1.500 komada te 1.000 komada automata M92. Oružje će im isporučiti fabrika oružja Zastava iz Kragujevca, a krajnji rok za dostavu je 1. mart. Simptomatično je da se u martu u RS-u također otvara i kamp za obuku pripadnika MUP-a RS koji će vršiti specijalci iz Rusije. O svemu tome razgovarali smo s dekanom Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Nedžadom Korajlićem koji smatra da u samom zanavljanju opreme i oružja nema ništa loše, ali da je sporna krajnja namjena, kao i vrsta oružja koje se kupuje.

“Zanavljanje opreme, u ovom slučaju oružja policije RS, s jedne strane možemo posmatrati opravdanim, jer sve sigurnosne agencije imaju potrebu da se osiguraju zbog brojnih sigurnosnih prijetnji. U svakom slučaju dobro je da se oprema zanavlja. Međutim, kada je riječ o vrsti i broju oružja koja se nabavlja, to treba raditi shodno procjenama. Postoji različita vrsta naoružanja za specijalne jedinice, za interventne jedinice za temeljnu policiju i sl. BiH koja teži NATO-u trebala bi uzimati kalibar koji koristi NATO savez. Naručeni kalibar 7,62 mm je vrsta oružja koju je koristila bivša JNA i oružje koje koristi vojska Ruske Federacije. Kalibar koji koriste NATO snage je 5,56 mm”, ističe Korajlić.

Opravdanost kupovine tolikog naoružanja trebalo bi da poprate i nadležne institucije poput Ministarstva sigurnosti BiH i određene komisije u Parlamentu RS-a i Parlamentu BiH, smatra naš sagovornik.

“Raditi obuku s jedinicama koje imaju sasvim drugačiji pristup u pogledu globalne sigurnosti nije racionalno”, kazao nam je Korajlić.

Oružje koje se kupuje mora biti po NATO standardima, a to u RS-u nije slučaj

Količina naručenog oružja za potrebe policije u RS-u se gleda u kontekstu situacije u BiH, gdje se najavljuje obuka za policiju u RS-u koju će raditi specijalci iz Rusije, a u suprotnosti je s doktrinom i strategijom BiH na putu ka NATO-u.

“Važno je istaći da ulaskom BiH u NATO oružje koje ne bude po standardima tog vojnog saveza morat će se rashodovati. Postavlja se pitanje i finansijske opravdanosti zašto ulagati dva miliona KM u nešto što će se morati rashodovati kada BiH pristupi NATO-u, odnosno, zašto ne kupovati oružje koje je po standardima NATO-a”, zaključuje Korajlić.

S druge strane, profesor sigurnosnih studija Goran Kovačević mnogo je oprezniji te smatra da u kontekstu situacije u BiH i izjava političara iz RS-a nikako ne možemo reći da kupovina 2.500 komada automatskih puški nije sigurnosna prijetnja.

“Teško je govoriti je li nabavka 2.500 komada automatskih puški za policiju u RS-u sigurnosna prijetnja, ali u kontekstu političkog govora zvaničnika RS-a i poruka koje oni šalju pokazuju da su oni tvorci istine i realnosti u tom entitetu. Zato nabavku tog oružja treba posmatrati u kontekstu njihovih ličnih pretenzija i politike. Kada čujemo izjave Milorada Dodika, to oružje ne možemo nikako da ne posmatramo kao sigurnosnu prijetnju. To meni više liči na stvaranje vojne sile nego na jačanje policijskih struktura”, smatra Kovačević.

Policija se bavi poslovima puno širim od onoga što radi specijalna policija, a to su posebni uvjeti. Zašto je zanemarena kriminalistička policija, civilne strukture policije i zašto se sve ulaže u specijalnu policiju.

“Specijalna policija predstavlja uvijek vojni kapacitet policijskih struktura. Vlasti u RS-u nabavku oružja pravdaju eventualnim terorističkim prijetnjama po taj entitet. Ipak, iskustvo u Evropi je pokazalo da izvođenje vojske na ulice ne rješava ništa, to ne zastrašuje teroriste. Specijalne jedinice mogu se koristiti ako se teroristički čin dešava pa da spriječe daljnje činjenje štete. Međutim, otkrivanje terorista, njihovih mreža i sl. to ne rade specijalne jedinice. To se ne rješava dugim cijevima”, poručuje Kovačević.

MUP RS-a je potpuno centraliziran, za razliku od MUP-a Federacije BiH. U Republici Srpskoj donesen je i novi zakon u kojem je uvedena borba protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, kao jedan od pravaca djelovanja.

Uloga kriminalnog miljea

Kovačević poručuje da niko ne smije na osnovu lične procjene govoriti je li nešto sigurnosna prijetnja, već mora postojati stručna sigurnosna procjena.

“Ovo je predratno stanje, a izbori su daleko da bi se to moglo u tom kontekstu gledati. Ako uzmemo priče koje se plasiraju o radikalnim islamistima, o nekim centrima za obuku, konstantno se spominju određene cifre, da je na teritoriji RS-a određeni broj radikalnih islamista, a sasvim slučajno taj broj korespondira s brojem povratnika. Time se šalje nekakva poruka”, naglašava Kovačević.

On govori i o ulozi kriminalnog miljea, a koji se sve češće dovodi u vezu s djelovanjem i potezima vlasti u tom entitetu.

“Često se naglašava da nema ko ratovati ovdje. Pa ako kriminalci počnu ubijati ljude na ulicama vidjet ćete da će svi ratovati. Državne institucije BiH su preslabe da odgovore na ovakvu prijetnju. Ipak, mi imamo jako prisustvo međunarodne zajednice. Bitno je da se ponovo aktivira akntikoruptivni tim OHR-a koji je nekada bio izuzetno aktivan. Zatim, trebaju se aktivirati i NATO potencijali. Treba reći da građanima nije problem Rusija ili saradnja s tom zemljom. Problem je kada neko treći u ime stranih partnera to tumači. Problem je kada se naoružava jedna strana, a u ime nekog stranog partnera govore ljudi koji su činili zločine tokom rata u BiH. Ne bi bio problem da Vladimir Putin dođe u Sarajevo i kaže vi ste naša interesna zona, ali da o tome govore Milorad Dodik ili Dragan Čović, to je već neprihvatljivo”, zaključio je Kovačević.

Poređenja radi, FBiH, odnosno FUP vrlo rijetko vrši nabavku oružja.

“Ozbiljnija nabavka automatskog oružja, negdje 50 komada, bila je, čini mi se, 2011. godine. I sad sam potpisao nabavku 25 komada pištolja, toliko primamo novih, mladih policijskih službenika. Nema tu ništa spektakularno, da tako kažem. Mi nećemo izlaziti iz tih standarda i nemam namjeru policiju u FBiH pripremati za ratna dejstva”, izjavio je Dragan Lukač, direktor Federalne uprave policije.Klix