Investitori iz dijaspore vode BiH ka Evropi: Jusuf Arifagić napravio čudo u Kozarcu i najavio joše veće
Bosna i Hercegovina bilježi brojne poslovne uspjehe ljudi koji su već dugi niz godina povezani sa zapadnoeuropskim zemljama, a svoje proizvode isključivo izvoze u zemlje Europske unije.
Jusuf Arifagić vratio se u svoj rodni Kozarac iz Norveške, te investirao oko 14 miliona maraka u Uzgojno-selekcijski centar norveških crvenih krava (NRF – “Arifagić Investment“).
Iz godine u godinu svoju tvornicu širi i na druga područja te sada djeluju u Bosanskom Petrovcu, te Bosanskoj Krupi, s oko pedesetak zaposlenih.
„Desetak zadnjih godina aktivno boravim na tlu Bosne i Hercegovine. Pokušavamo sva ona dostignuća u norveškoj poljoprivredi, koja su aktivno stvarana posljednjih sedamdeset i pet godina, prenijeti na tlo Bosne i Hercegovine. Mislim da to radimo vrlo uspješno. Danas sigurno s ponosom možemo reći da imamo najveću farmu norveških crvenih krava u svijetu, najveći smo proizvođači mlijeka u Republici Srpskoj“, kaže Arifagić.
A sve ovo, kako najavljuje, postavilo je nove izazove te se širenje farme nastavlja tokom ove i narednih godina.
Jusuf Arifagić vratio se u svoj rodni Kozarac iz Norveške i investirao oko 14 miliona maraka.
„Planirano je da uradimo i mini siranu, neki pogon ili mljekaru, da proširimo mesnu industriju. Imamo dogovore s našim partnerima u Norveškoj da sve te proizvode koje ćemo jednog dana raditi ovdje, izvozimo zajedno sa Norvežanima u treće zemlje ili dio proizvoda prema Norveškoj, s obzirom na to da Norveška već ima nekih 50 posto nedostatka mesa, 20 posto nedostatak količina mlijeka. Mislim da je priča, na neki način, vrlo uspješna“, rekao je Arifagić za Radio Slobodna Evropa.
Zanimljivo je kako se desetak rođenih Kozarčana usudilo vratiti iz zapadnoeuropskih zemalja i vratiti život u ovo malo mjesto nadomak Prijedora.
„Nismo htjeli prepustiti sudbinu grada da o njoj odlučuje neko drugi. Mi smo se ciljano vratili u svoj grad, napravili smo nekih šest, sedam kompanija, otvorili vrlo bitan dio proizvodnih radnih mjesta, zapošljavamo blizu hiljadu ljudi. Zahvaljujući tim ekonomskim pretpostavkama, uspijevamo još uvijek zadržati dobar dio stanovništva povratnika u Kozarcu i razvijati se, na neki način, unutar svog grada“.
A u vrijeme kada ljudi uglavnom biraju put odlaska iz BiH, mnogi Arifagića i njegove kolege pitaju zašto su se vratili i jesu li krivo postupili.
Arifagić nam kaže da nikad ispravniji korak nije učinio.
„Mi Kozarčani mislimo da je Kozarac jedan pravni okvir za opstanak Kozarčanina. Ako taj grad ne opstane, ne vjerujem da bismo mi opstali. To se sigurno može primijeniti i na Bosnu i Hercegovinu. Svaki Bosanac i Hercegovac u dijaspori mora shvatiti da je naš okvir država BiH i da mi, kao strani investitori, kako nas nazivaju, moramo učiniti sve da popravimo njenu ekonomsku sliku i da pokušamo zadržati naše mlade ljude, ono najvrednije u Bosni i Hercegovini.“
Poslodavci iz Kozarca nedavno su čak osnovali i Savjetodavno vijeće za strane investitore u BiH.
„Radi se o privrednicima koji su vrlo uspješni na tlu Bosne i Hercegovine a dolaze iz naše dijaspore. Pružaćemo sve one potrebne usluge potencijalnim investitorima, od registracije firme, preko svih onih ostalih administrativnih barijera. Mi smo paralelno osnovali jedan biznis centar u Kozarcu koji već pruža usluge našim investitorima. Za zadnjih šest mjeseci dobili smo dva značajna investitora. Radi se o ljudima koji su Švicarci, koji su došli na područje Kozarca, koji žele svoju proizvodnju u sektoru metalne industrije da presele u Kozarac. Eto, priče mogu biti vrlo uspješne“.
No i Arifagić se boji kočnica koje investitore iz zapadnoevropskih zemalja posljednjih godina sve više odvraćaju od BiH.
„Ključni problem države Bosne i Hercegovine je preglomazna administracija i korumpiran sistem. Mislim da upravo mi, koji smo se na neki način ovdje etablirali, trebamo svim tim potencijalnim investitorima pokušati pomoći da prevaziđu one početne probleme i da njihov biznis zaživi. Ako će neko donijeti prekretnicu, usudiću se reći i na političkoj sceni Bosne i Hercegovine, na ekonomskoj sigurno, to je dva miliona naših Bosanaca i Hercegovaca u svijetu. Koliko god ih kritikovali, to su ipak ljudi koji nose jednu ogromnu dozu patriotizma i žive za ovu zemlju.“
U posljednje vrijeme širom BiH se osnivaju biznis centri za investitore iz drugih evropskih zemalja, odnosno za dijasporu koja želi investirati ovdje. Jusuf Arifagić kaže da ti centri znače određenu pomoć investitorima kako bi izbjegli preglomaznu bosanskohercegovačku administraciju i sistem kojeg je i sam nazvao korumpiranim. Biznis centri za investitore, uvjerava nas Arifagić, ogledan su primjer evropskog načina poslovanja.
„Ti ljudi jednostavno potpišu punomoć i mi smo ti koji im pomognemo da registruju firmu, da im obezbijedimo kvalitetno računovodstvo, kvalitetnu pravnu zaštitu, nađemo adekvatne prostore, uradimo sve što je potrebno za njegovu uspješnu investiciju. Mi to već realizujemo na terenu i mogu vam reći da svi ti investitori koji su došli zadnju godinu dana nisu otišli u nekakve posebne probleme. Imam čak osjećaj da pod pritiskom jednog velikog dijela investitora, ljudi koji ne sagibaju glavu pred korumpiranim sistemom i administracijom, koji jasno i glasno znaju reći šta žele u ovoj zemlji i znaju objasniti da je Bosna i Hercegovina i naša domovina, da nije njihova, i ako nastavimo na takav način, možemo sigurno krčiti jedan uspješan put za naše ljude izvana.
Mislim, onog momenta kad nas bude pedeset ili sto hiljada, daleko ćemo lakše komunicirati s ljudima iz političkog miljea, a i oni će biti pod sve većim pritiskom, imaće manje prostora da bi mogli provoditi ono što su aktivno provodili zadnjih dvadeset godina.“
Mnogo je uspješnih poslovnih priča u BiH, a interes dijaspore da ovdje i investiraju pokazuje da bi ih moglo biti još više.
Upravo bi bosanskohercegovački investitori Bosnu i Hercegovinu mogli dovesti na vrata Evrope.
(Bportal.ba/RSE)