Vučića brine Izetbegovićevo “nadam se”, a ne brinu ga Nikolićevi “snovi” o ujedinjenu Srbije i RS-a

Pogrešno protumačena izjava člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Bakira Izetbegovića o Kosovu dovela je do usijanja političkih odnosa BiH i susjedne Srbije. Domino efektom reakcija vlasti iz Srbije izazvala je i reakciju vlasti iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, što je u konačnici rezultiralo prekidom sjednice najvišeg državnog organa zakonodavne vlasti Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i sjednice Vijeća ministara BiH, ali i oštrim porukama vladajuće strukture u RS-u kojim se poziva na stvaranje političkog haosa u našoj zemlji.

Nikome još uvijek nije jasno čime je to tačno Izetbegović naljutio vlast Aleksandra Vučića i šta konkrektno susjedna i prijateljska zemlja traži od BiH. Naime, BiH u proteklom periodu nije poduzimala nikakve aktivnosti koje se odnose na priznavanje Kosova i izvjesno je da neće poduzimati ni u skorijoj budućnosti s obzirom na ustavnu strukturu zemlje prema kojoj se odluke donose uz saglasnost pripadnika svih konstitutivnih naroda u BiH.

Ostaje nejasno i da li je Vučić sazvao sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost Republike Srbije i zbog izjave člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragana Čovića koji je također, nekoliko dana prije Izetbegovićeve izjave, na pitanje o priznavanju Kosova odgovorio da u vezi s tim uopće ne postoji problem kada je riječ o Hrvatima i Bošnjacima, odnosno da problem prave pripadnici Srba koji slijede vanjsku politiku Srbije.

Snovi o ujedinjenju RS-a i Srbije za Vučića su “emotivni istup”

Pošto je poznato da politički predstavnici hrvatskog naroda prilagođavaju svoje političko djelovanje susjednoj Hrvatskoj, izjava predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Dragana Čovića još je spornija od Izetbegovićeve izjave ako se uzme u obzir da je Republika Hrvatska još 2008. godine priznala nezavisnost Kosova.

Izetbegovićevo nadanje da će BiH u budućnosti priznati nezavisnost Kosova izazvalo je jače reakcije nego izjava (maj 2017. godine) tadašnjeg predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića o spajanju bh. entiteta RS i Srbije.

“Na svu sreću, Srbe još ne hapse za izrečene želje, pa tako možemo da ih iznosimo. Ja se, zaista, iskreno nadam da ćemo jednog dana biti jedno”, rekao je Nikolić u prisustvu tadašnjeg premijera Srbije Aleksandra Vučića.

Za razliku od Izetbegovićevih izjava za koje je Vučić kazao kako će imati dalekosežne političke i pravne posljedice, Nikolićeve izjave aktuelni srbijanski predsjednik okarakterisao je “emotivnim istupom”.

S pravom se postavlja pitanje odakle Vučiću legitimitet da brani članu Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda “da se nada” i zbog čega prije nekoliko mjeseci nije zabranio Nikoliću da “sanja”.

Zanimljivo je i da Vučić nikada nije zabranjivao predsjedniku entiteta RS Miloradu Dodiku da u njegovom prisustvu priča o BiH kao propaloj zemlji, ali i da sanja iste snove kao Tomislav Nikolić.

Šta rade ambasadori BiH i Srbije

Tako se Dodik ne libi u prepunom Narodnom pozorištu u Beogradu izjaviti kako ne odustaje od sna da Srbija i RS postanu jedno te isto, kao što se ni visoki funkcioneri iz Vlade Srbije, poput ministra vanjskih poslova Ivice Dačića, ministra odbrane Srbije Aleksandra Vulina i ministrice pravde Srbije Nele Kuburović, ne libe pozdraviti takvu izjavu aplauzom i to uz blagoslov patrijarha srpskog Irineja.

Vlast u Srbiji do sada nikada nije otvoreno osudila Dodikove izjave uprkos Vučićevim tvrdnjama kako poštuje teritorijalni integritet BiH i zalaže se za poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Srbija se vješto ogradila i od komentarisanja ozbiljnog narušavanja ustavne strukture BiH usvajanjem Rezolucije o vojnoj neutralnosti RS-a, čime je manji bh. entitet preuzeo na sebe ulogu centralne vlasti. Pored toga, srbijanski vrh otvoreno je dao podršku vlastima u RS-u za obilježavanje 9. januara kao Dana RS-a iako je Ustavni sud BiH to obilježavanje proglasio neustavnim.

Nijedna od ovih reakcija nije izazvala ozbiljne poremećaje u odnosima između BiH i Srbije, koliko je izazvala pogrešno protumačena izjava člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

Ostaje nejasno koja je uloga Ambasade BiH u Beogradu i Ambasade Srbije u Sarajevu koje bi u ovakvim slučajevima trebale igrati ulogu medijatora. Predsjednik Srbije je umjesto sazivanja sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost mogao jednostavno pozvati bh. ambasadora u Beogradu da mu protumači izjavu člana Predsjedništva BiH.

Na drugoj strani, ambasador Srbije u Sarajevu trebao je informisati svog šefa države o činjeničnom stanju, odnosno da BiH nije poduzimala nikakve aktivnost u vezi s priznavanjem Kosova te da je to nemoguće uraditi bez saglasnost srpskih predstavnika u vlasti.

U Beogradu će sutra biti održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost Srbije u povodu izjave Bakira Izetbegovića. Kako je najavljeno, o tome će se razgovarati na najvišem nivou kako bi sagledali šta će biti odgovor Srbije na takav potez, što se tumači kao jedno ozbiljno unošenje nestabilnosti u čitav region.