Rasprava o izmjenama Izbornog zakona: Trebaju li osuđeni ratni zločinci imati pravo da budu birani

Dinamičnu raspravu na redovnoj sjednici Zastupničkog doma PSBiH izazvao je prijedlog izmjena Izbornog zakona, koje je predložio zastupnik SDP-a BiH Denis Bećirović. Ovim izmjenama je predviđena zabrana kandidovanja za sve izabrane ili imenovane funkcije za osobe koje su pred Haškim tribunalom kao i domaćim ili stranim sudovima osuđene za ratne zločine.

– U BiH postoji na stotine hiljada ljudi kojima je zabranjeno kandidovanje, a to su Bošnjaci i Hrvati u RS-u, Srbi u FBiH, te ostali u cijeloj državi, a dajemo mogućnost kandidovanja osobama koje su počinile nezapamćene ratne zločine. Nije mi jasno kakva je tu logika primijenjena – istaknuo je Bećirović obrazlažući razloge za predlaganje ovih izmjena.

Napomenuo je i da Venecijanska komisija Vijeća Evrope u svom mišljenju dozvoljava oduzimanje pasivnog biračkog prava osobama čije bi imenovanje ugrozilo javni značaj funkcije.

Prva kojoj je “zasmetao” ovaj prijedlog bila je zamjenica predsjedavajućeg Doma Borjana Krišto, koja je kazala da je ovaj zakon u suprotnosti sa Ustavom BiH, tačnije članom kojim je predviđeno da je pasivno biračko pravo, odnosno mogućnost kandidovanja, oduzeto osobama koje se nalaze na izdržavanju kazne za ratne zločine.

– Ovaj prijedlog izmjena ne krši Ustav. Mi ne bi mogli zakonom umanjiti restrikcije koje su uvedene ustavom, ali nigdje u Ustavu nije navedeno da ne smijemo te restrikcije proširivati. Uostalom, Zakonom je, a ne Ustavom, definisano da se kandidovati ne mogu ni nosioci pravosudnih funkcija, generalni revizor, guverner i viceguverneri Centralne banke i slično – pojasnio je zastupnik SBB-a Damir Arnaut.

Prema tvrdnji zastupnika HDZ-a BiH Nikole Lovrinovića ne može se pravda osobama nad kojima su počinjeni zločini davati tako što će se drugima, odnosno počiniocima zločina, uskraćivati ljudska prava.

– Ti ljudi su odležali kazne za koje su osuđeni i nigdje u presudama nije navedeno da oni gube neka ljudska prava. Prema tome, smatram da se mi ne možemo postavljati iznad sudova i tim ljudima oduzimati prava – dodao je Lovrinović.

U svoj diskusiji zastupnik A-SDA Jasmin Emrić je podržao donošenje jednog ovakvog zakona.

– Već se dešavalo da se osobe koje su odležale kaznu za najteže ratne zločine ne samo kandiduju, nego i da budu izabrane. Takav je slučaj u Velikoj Kladuši, gdje je Fikret Abdić, koji je osuđen za ubistvo, progone, zatvaranje ljudi u logore i druga zlodjela izabran za načelnika te općine. Mislim da trebamo donijeti izmjene Izbornog zakona kojima bi se u budućnosti spriječile ove pojave – kazao je Emrić.

Protivljenje usvajanju ovog zakona istaknuli su i zastupnici Saveza zapromjene Mladen Bosić, Aleksandra Pandurević i Momčilo Novaković, tvrdeći da bi se time kršila ljudska prava osoba koj su odslužile zatvorske kazne.

Inače raspravi o ovoj tački dnevnog reda prethodila je polusatna pauza, jer je Zastupnički dom ostao bez kvoruma. S obzirom na to da je ovoj prethodila sjednica na kojoj se govorilo o stanju u pravosuđu, zastupnici su se izgleda umorili od zasjedanja, tako da su sami sebi dali mali odmor i napustili su zasjedanje. Ipak, nakon što je istekla pauza uredno su se vratili u zastupničke klupe.

faktor.ba