Stariji ljudi koji čuju zvukove klikanja, pucketanja ili škljocanja u ili oko zglobova koljena imaju veću vjerojatnost da će razviti osteoartritis od onih koji nemaju te simptome, pokazuje nova studija američke medicinske škole Baylor College of Medicine.
– Osteoartritis (degenerativni artritis, degenerativna bolest zglobova ili artroza) najčešći je oblik artritisa.

Najčešće pogađa zglobove koljena, ruku, kukova i kralježnice. Do njega dolazi kad se zaštitna hrskavica na krajevima kostiju istroši i uništava tijekom vremena te su kosti u dodiru jedna s drugom, što izaziva bol i ukočenost zgloba koljena – objašnjava dr. med. Tanja Pekez Pavliško.

Dodaje da su simptomi i povremeno oticanje, toplina i otečenost zglobova koljena, gubitak fleksibilnosti, deformacije i kvržice u koljenima, a može dovesti i do invalidnosti. Većina ljudi iznad 60. pokazuje bolest na rendgenskim snimkama, no samo trećina ih ima simptome. No čuju li škripanje u koljenima, u opasnosti su od razvoja kroničnih simptoma, upozoravaju istraživači ove studije provedene na gotovo 3500 sredovječnih i starijih ljudi.

Naime, 11 posto onih koji su rekli da su im koljena “uvijek” glasna razvili su simptome artritisa u koljenu u roku od godine dana, za razliku od 4,5 posto ljudi koji su rekli da im koljena nikad nisu klikala ili škripala. U skupini koja je prijavila da su koljena “ponekad” ili “često” glasna, oko osam posto razvilo je simptome artritisa koljena kroz godinu dana.

No rano otkrivanje pomaže spriječiti napredovanje artritisa. Često se postupno pogoršava, što možete usporiti održavanjem zdrave tjelesne težine kroz fizičku aktivnost i pravilnu prehranu.

– Ova istraživanja provedena na velikom broju ispitanika dokazuju ono što već godinama govorimo pacijentima: vodite računa o zglobovima jer oni osjete svaki višak kilograma.Gubljenje težine ključno je za smanjenje rizika od bolova u zglobovima koljena jer višak kilograma stavlja pritisak na koljena koji nose hrskavicu – upozorava dr. Pekez Pavliško.

Bolest može utjecati na sposobnosti pri hodanju, penjanju uz stepenice, ulaske u vozilo… Pri liječenju je važno uzeti u obzir tjelesnu težinu pa prema tome odrediti aktivnosti koje ne izazivaju bol. Važno je da se ne prestane s aktivnostima jer treba ostati u formi.

– Preporučuju se aktivnosti poput hodanja, vožnje sobnog ili običnog bickla, plivanja te regulacija tjelesne težine, no ne pretjerujte s fizičkim aktivnostima izvan svojeg ograničenja. Sve vježbe koje dovode do jačanja mišića natkoljenice pomažu u smanjenju tegoba, pa i obično višekratno savijanje i podizanje noge u koljenu – kaže Pekez Pavliško.

Izbjegavajte pritiske na zglobove, neprirodne pokrete, nošenje teškog tereta… Bol i upalu mogu olakšati i protuupalni lijekovi, no pazite jer pretjerana uporaba može dovesti do problema sa želucem i krvarenja. Nekad je potreban pregled ortopeda koji može predložiti zamjenu zgloba, kaže dr. Pekez Pavliško.

24satahr