Dova za domovinu u džamiji koja “čuva” granicu na Drini

“Pokazujemo drugačiju sliku povratnika, pokazujemo da povratnik nije samo čovjek koji se bavi svojim pukim preživljavanjem, nego da imamo snagu i samouvjerenost da možemo dati doprinos ukupnom društvenom i kulturnom životu kako lokalne zajednice, tako i Bosne i Hercegovine. To nam na neki način daje samopouzdanje da nastavimo putem kojim smo išli do sada”, kaže efendija Muharemović za “Stav”.

JAKUB SALKIĆ

Koncertom duhovne muzike i sevdalinke bosanskohercegovačkih umjetnika, interpretatora duhovne muzike i sevdalinke Armina Muzaferije, Mustafe Isakovića i hafiza Aziza Alilija u Diviču kod Zvornika u nedjelju 22. augusta završena je manifestacija “Dani povratka 2021”. Muftijstvo tuzlansko s medžlisima IZ Kalesija i Zvornik bili su organizatori, a Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica generalni pokrovitelj ove manifestacije.

“Druženjem mladih kroz sportska takmičenja i razmjenu iskustava sklopljena su nova prijateljstva. Muftijstvo tuzlansko sa službama dodatno je animiralo dolazak mladih. Lijepo ih je vidjeti na jednom mjestu. Nastojimo kroz ovakve manifestacije oživjeti povratnička mjesta i vratiti mladost u fokus. Ako pogledamo koncept manifestacije i broj učesnika, možemo reći da smo u tome uspjeli”, kazao je ministar Edin Ramić.

Slične koncerte, dodao je Ramić, Ministarstvo je podržalo i u drugim povratničkim sredinama.

“Sjetimo se slike iz Trebinja, kada su zajedno zapjevali Muzaferija i đakon Rajković. Te su nam poruke posebno važne jer oživljavaju naša srca i daju dodatnu motivaciju u našem svakodnevnom životu i ophođenju prema ljudima. Kroz ovakve sadržaje šaljemo poruke mira i pozitivnu priču o povratku prenosimo širom svijeta, posebno mladima generacijama”, istakao je Ramić.

Zvornik je po svemu neobičan grad. Jedna je od prve dvije općine u Bosni i Hercegovini u koje su se protjerani Bošnjaci počeli vraćati. Jedna od onih općina koja ima najveću povratničku zajednicu, a i jedna od rijetkih koja povratnicima i ljudima iz dijaspore nudi ljeto bogato kulturno-vjerskim manifestacijama. U organizaciju svih tih manifestacija, u manjem ili većem obimu, uključen je Medžlis Islamske zajednice Zvornik. Koliko su važne ove manifestacije Bošnjacima u ovoj općini, pokazala je prošla godina, kada se nije moglo okupljati i kada nije bilo naše dijaspore.

Predsjednik Medžlisa IZ Zvornik Mustafa-efendija Muharemović izdvaja tri manifestacije koje se na području ovog medžlisa organiziraju.

TRI ZNAČAJNE MANIFESTACIJE

U Podrinju su, prema njegovim riječima, sada već tradicionalni “Dani Hasana Kimije”, dvadeset godina bez prekida, ili trideset, ako uzmemo da su prvi put održani 1991. godine. Manifestaciju “Dani povratka” MIZ Zvornik organizira zajedno s MIZ Kalesija s obzirom na to da je Mahala, jedno od dva mjesta u koja je povratak počeo 1996. godine, na području općine Osmaci, koji pripadaju MIZ Kalesija, a Jusići, mjesto gdje je povratak počeo u isto vrijeme kada i u Mahalu, na području MIZ Zvornik.

“Na tragu toga su okupljanja povratnika i, naravno, tu je i naša dijaspora. Ali ne samo dijaspora, evo, imali smo druženje omladine iz čitavog Tuzlanskog muftiluka. Ako gledamo administrativno, to obuhvata prostor istočnog dijela RS-a, Tuzlanski kanton, Posavski kanton i Distrikt Brčko. To je zaista široko područje koje je učestvovalo u ovom omladinskom druženju. Najdulju tradiciju svakako imaju ‘Dani Hasana Kaimije’, koji su postali prepoznatljiva kulturno-vjerska manifestacija i koja se ne dešava samo u Zvorniku nego u širem dijelu Podrinja s kulturno-vjerskim događajima u Janji, Bratuncu, Vlasenici, Tuzli itd. Ova manifestacija ima regionalni karakter i ima, hajde da kažemo, nivo, standard. Nastojimo da vrhunske kulturne radnike, umjetnike, poslanike pisane riječi okupimo na jednom mjestu i da oni prezentiraju svoja dostignuća. Imamo i nagrade na ‘Danima Hasana Kaimije’ koje su postale zanimljive i prestižne. Ljudi koji ih dobiju zaista pokažu radost što su nosioci jednog takvog priznanja, kako zbog imena Hasana Kaimije, tako i zbog onoga što nagrada znači za nas, jer mi sve ove manifestacije organizujemo primarno za nas, kako bismo se mi na tom kulturnom i duhovnom planu afirmirali”, objašnjava efendija Muharemović.

Podrinje obiluje kulturno-vjerskim događajima od ranog proljeća do rane jeseni. U onom proljetnom dijelu, objašnjava ef. Muharemović, sve je vezano za događaje memorijalnog karaktera, obilježavanje stradanja Bošnjaka od 1992. do Genocida 1995. godine.

Kulturno-vjerske manifestacije koje se organiziraju u Podrinju, ističe efendija Muharemović, ono su što Bošnjake u ovom dijelu naše domovine kolektivno afirmira.

“Pokazujemo drugačiju sliku povratnika, pokazujemo da povratnik nije samo čovjek koji se bavi svojim pukim preživljavanjem, nego da imamo snagu i samouvjerenost da možemo dati doprinos ukupnom društvenom i kulturnom životu kako lokalne zajednice, tako i Bosne i Hercegovine. To nam na neki način daje samopouzdanje da nastavimo putem kojim smo išli do sada”, kaže efendija Muharemović za Stav.

Malo je kulturnih institucija koje okupljaju Bošnjake u povratničkim sredinama, pa je tako i u Podrinju. Tu prazninu popunjavaju institucije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

“Imamo mi ovdje društvo BZK ‘Preporod’, ali ono nema niti kadrovskog niti finansijskog kapaciteta da bi se upustilo u neke ozbiljnije organizacije. Mi s njima, naravno, sarađujemo u organiziranju ovih događaja, ali svakako najveći dio tereta nosi Islamska zajednica, a tu su i politički predstavnici Bošnjaka u lokalnoj vlasti. Jesu malobrojni, ali svakako nam budu i kadrovska i svaka druga pomoć. Dakle, imamo saradnju, sve radimo zajedno. Stjecajem okolnosti, Islamska zajednica organizirana je najbolje, ima najviše kadrova, i to kadrova koji mogu odgovoriti ovim zadacima, tako da je ona nosilac. Ali nije sama u tome jer su uključene i druge bošnjačke organizacije, institucije, pa čak i nevladina udruženja”, govori efendija Muharemović.

Treća kulturno-vjerska manifestacija koju organizira MIZ Zvornik jeste “Dani Kušlata”. Malo ko danas ne zna za džamiju na stijeni, u mjestu Kušlat, usamljenog stražara na litici iznad ceste Zvornik – Vlasenica, iznad kanjona rijeke Jadar.

Manifestacija se održava posljednjeg petka u augustu, što ove godine odgovara 27. augustu, i ona je vezana za predratnu i poratnu tradiciju. U okviru ove manifestacije klanjat će se džuma-namaz na platou ispred džamije, održati hutba, mevlud i zikr i kruna svega, dova za domovinu.

“Organizovali smo ranije, a nadam se da će toga biti i u budućnosti, i druge kulturne sadržaje. Jedne smo godine imali vrlo inspirativan događaj, posebno za one koji su u njemu učestvovali, a to je likovna kolonija na platou džamije Kušlat, jer se s Kušlata pruža prelijep pogled na sve strane tako da oni umjetnici koji dođu dobiju inspiraciju, kako oni koji pišu, tako i oni koji slikaju. Svi oni naprave zaista vrhunska djela. Nekoliko romana i literarnih dijela bili su inspirisani upravo ovim prostorom Kušlata”, kaže Mustafa-efendija Muharemović.

S obzirom na to da se do Kušlata dolazi uzbrdo šumskom stazom, te je fizički prilično zahtjevno tu se popeti, ove godine će taj posao biti malo olakšan. Zahvaljujući donatorima, uglavnom onim iz dijaspore, urađene su kamene stepenice do pola puta. Do kraja godine vjerovatno će biti završeno popločavanje cijele staze.

NAJSTARIJA VOJNA DŽAMIJA

Ono što je itekako važno jeste dova za domovinu. Efendija Muharemović ističe da on, osim dove za domovinu na Kušlatu, zna za samo još dva mjesta gdje se na ovakav način uči dova za domovinu – Igman i Gradačac, kod spomenika “Ljiljan”.

Dolazak na Kušlat ima neku svoju posebnu vrijednost, neku posebnu simboliku, jer je Kušlat jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, izgrađena na vrlo nepristupačnom terenu, na stijeni, i na samoj granici, haman na Drini.

Prema riječima efendije Muharemovića, džamija na Kušlatu svrstava se u krug najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini iako je to vrlo teško utvrditi prema postojećim podacima. Džamija u Ustikolini vjerovatno je starija, ali je ona mijenjala svoj izgled i oblik. Ono što je sigurno jeste da je to najstarija vojna džamija u Bosni i Hercegovini jer je u Kušlatu vojna posada bila smještena sve do 1833. godine.

“Ona je značajan simbol za naš narod u Podrinju jer Bošnjaci kada naiđu dolinom rijeke Jadar, pa i Drinjače, vide džamiju na toj stijeni kako stoji ponosno i uspravno. Nekoliko njih mi je svjedočilo da je ona 1992. godine iz obližnjih srpskih sela gađana zapaljivom municijom i da se, kada je pogode, zapali i ugasi. Ipak, zapaljena je 1993. godine u onom srpskom napadu prema Konjević-Polju i Srebrenici. Ali, evo, uspravila se. Ona je paradigma našeg općeg stanja, tako je barem mi osjećamo. Oni koji dolaze na Kušlat, a ja dolazim vrlo često, mogu susresti masu ljudi koji ovdje stižu, neko da obavi namaz, neko da uživa u krajoliku. Čak smo imali jedno lijepo, zanimljivo iskustvo, tu su obavljene zaruke dvoje mladih. To je nešto što plijeni ljude i oni dolaze na Kušlat, to je mjesto gdje mnogi žele doći. Evo, u kontaktima za ovogodišnje okupljanje već su me zvali ljudi ne samo iz Bosne i Hercegovine nego i drugih zemalja da pitaju hoće li se održati manifestacija kako bi došli da posjete ovu džamiju”, priča efendija Muharemović.

Teško je razaznati šta ljude toliko privlači Kušlatu, ali osim onog vjerskog osjećaja, doći na Kušlat i proučiti dovu za domovinu čin je patriotizma i ponosa.

Saff.ba