Dojenje je puno više od prehrane djeteta: Zašto dojiti?

Majka tokom dojenja prenosi djetetu osjećaj topline, sigurnosti i zaštićenosti.
Dojenje podrazumijeva hranjenje djeteta na majčinim prsima, majčinim mlijekom koje se izlučuje tokom laktacije (procesa stvaranja mlijeka u dojkama).
Ovo je tzv. nutritivni aspekt dojenja, kojim dijete zadovoljava svoje prehrambene potrebe.
Količina i sastav majčina mlijeka mijenjaju se tokom laktacije, posebno u prvom mjesecu života, kako bi se volumenom i sastavom prilagodili potrebama djeteta.
Najprije se izlučuje kolostrum, potom prijelazno mlijeko, pa zrelo mlijeko.

KOLOSTRUM je mlijeko koje se stvara u prvim danima dojenja, gusto je i žućkasto, sadrži više bjelančevina, a manje masti i ugljikohidrata. Veći sadržaj bjelančevina odnosi se prije svega na tzv. „zaštitne bjelančevine“ (imunoglobuline i antitijela), pa je glavna vrijednost kolostruma zaštita od infekcija.
Izlučuje ga se vrlo malo (5-15 ml po obroku), pa je važno da ga dijete što više posiše.

PRIJELAZNO MLIJEKO izlučuje se nakon kolostruma, između 4-14. dana dojenja, a u njemu polako raste količina masti i ugljikohidrata, kao i ukupna kalorijska vrijednost.
Stvara ga se oko 500 ml tokom 24 sata.
ZRELO MLIJEKO počinje se izlučivati od 3. sedmice života nadalje kroz čitav period laktacije. Redovitim stavljanjem djeteta na prsa, dojka se potiče na stvaranje mlijeka u količini koja je potrebna za isključivo hranjenje djeteta tokom prvih 6 mjeseci. U odnosu na kolostrum, ima više masti i ugljikohidrata, a manje bjelančevina.

Međutim, važna karakteristika zrelog mlijeko je da mu sastav nije jednak na početku i na kraju podoja. U početku podoja dijete dobiva tzv. „prvo mlijeko“ ili „predmlijeko“ koje je po izgledu vodenastije, plavkaste boje.

Ovo mlijeko sadrži više vode i ugljikohidrata i time zadovoljava potrebu djeteta za tekućinom. Iz navedenog razloga djetetu na prsima ne treba dodavati vodu, čaj niti drugu dodatnu tekućinu.

Kako se podoj bliži kraju, tako mlijeko sadrži sve više masti, a to je tzv. „zadnje mlijeko“ ili „skriveno mlijeko“, po izgledu gusto i žućkasto, a djetetu pruža osjećaj sitosti.
Kada dijete pojede više ovoga masnog mlijeka, bit će zadovoljnije i imat će osjećaj sitosti.

Majčino mlijeko je najzdravija hrana za dojenče i jedina hrana koju dijete treba u prvih 6 mjeseci njegova života.
Ono sadrži idealan kvalitativni i kvantitativni sastav hranjivih tvari – bjelančevina, šećera, esencijalnih masnih kiselina, vitamina i minerala koji u potpunosti zadovoljava djetetove potrebe za hranom i tekućinom u prvih 6 mjeseci života.
Sadrži i imunološke spojeve i žive stanice koje dijete štite od infekcija, te ujedno smanjuju mogućnost razvoja alergijskih bolesti, bolesti probavnog sustava, a i mnogih drugih.
Majčino mlijeko je nemoguće stvoriti ili oponašati umjetnim putem.

DOJENJE JE I VIŠE OD PREHRANE DJETETA

Majka tokom dojenja prenosi djetetu osjećaj topline, sigurnosti i zaštićenosti.
Osim nutritivne važnosti, navodimo i druge aspekte koji se ostvaruju dojenjem:

– imunološki aspekt: podrazumijeva zaštitni efekat od zaraznih, upalnih i imunoloških bolesti i poremećaja.
Imuna antitijela – imunoglobulini koja se tokom dojenja “slažu” u sluznici dojenačkih crijeva i oblažu je štiteći je od bakterija.
Dodavanjem vode ili bilo kojeg drugog napitka tokom dojenja u prvih šest mjeseci života djeteta, ispiremo taj zaštitni sloj.
Ovi imunoglobulini također se ne mogu proizvesti umjetnim putem.

– psihosocijalni aspekt: dojenje predstavlja izuzetan i neponovljiv psihofizički doživljaj s pozitivnim efektom na psihičku stabilnost majke i djeteta.
U novije vrijeme posebno se naglašava važnost dojenja u ostvarivanju rane privrženosti između majke i djeteta „early attachment“.
Aktivnim uključivanjem oca u podršku dojenju povećava se koherentnost i zadovoljstvo čitave obitelji.

– praktični aspekt: dostupno, je i idealne temperature

– ekonomski aspekt: besplatno.

Dojena djeca imaju niz dobrobiti za zdravlje:

– manje infekcija probavnog, mokraćnog, dišnog sistema i upale srednjeg uha
– bolji odgovor organizma na vakcine protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize i bolesti uzrokovanih Hemophilusom influence
– manje debljine i šećerne bolesti u odrasloj dobi
– manje bolesti srca i krvnih žila
– manje alergijskih bolesti
– manji rizik od sindroma iznenadne dojenačke smrti
– pravilniji razvoj čeljusti i zuba
– uspješniji psihološki razvoj
– poticanje bliskog kontakta između majke i djeteta.

Osim dobrobiti za zdravlje djeteta, dojenje pokazuje pozitivne efekte na zdravlje majke:
– manja učestalost raka dojke i jajnika
– brže vraćanje maternice na veličinu prije poroda
– manja učestalost slabokrvnosti majke
– brži gubitak težine nakon poroda
– manja mogućnost začeća tokom dojenja (kontraceptivni učinak)
– manji rizik od osteoporoze u odrasloj dobi
– poticanje bliskog kontakta između majke i djeteta.

Vrlo često susrećemo se s pojmom “isključivo dojenje”.
Šta je ustvari isključivo dojenje?

ISKLJUČIVO DOJENJE je davanje samo majčinoga mlijeka. Davanje čajeva, vode, adaptiranoga mlijeka i sl. uz podoje NIJE isključivo dojenje.
Treba znati da prerana dohrana neposredno utječe na proizvodnju mlijeka i vodi prestanku dojenja.
Stoga bi s dodavanjem drugih namirnica trebalo sačekati navršenih šest mjeseci starosti djeteta.
U ovom razdoblju majka bi trebala poštivati zakon ponude i potražnje, što znači da će, ako dijete doji češće i duže, proizvodnja mlijeka biti veća.
Majčino mlijeko je uvijek prilagođeno uzrastu djeteta s obzirom da se njegov sastav i količina mijenja iz podoja u podoj i iz mjeseca u mjesec. Na taj način organizam majke savršeno prati potrebe djeteta i njegov rast.
Majka ni u kojem slučaju ne bi smjela nametati raspored hranjenja već hraniti dijete isključivo kad ono to želi, te se ne mora brinuti ako dijete ne doji svaki dan isto.

Kao i odrastao čovjek, i dijete ima svoje prirodne potrebe tako da jedan dan može dojiti tri ili pet puta, a drugi dan tražiti podoj deset ili više puta. To je normalno, a proizvodnja mlijeka bit će prilagođena upravo njegovom ritmu.
Treba samo osluškivati bebine signale i ravnati se prema njima.
Nametanjem satnice dijete rjeđe siše, a time i rjeđe potiče majčin organizam na proizvodnju mlijeka, što može dovesti do potrebe za preranom dohranom.

U RAZDOBLJU ISKLJUČIVOG DOJENJA TREBA IZBJEGAVATI HRANJENJE NA FLAŠICU.

Djetetu je puno lakše izvući mlijeko iz bočice nego iz dojke pa nakon nekog vremena može početi odbijati dojku, jer na njoj treba “raditi” za razliku od bočice iz koje mlijeko kaplje samo. U periodu kad su odvojeni, majka bi se trebala izdajati što češće te prazniti dojke što više kako bi se proizvodnja mlijeka održala. Mlijeko se može na poseban način spremati i čuvati da bude dostupno djetetu kada majka nije u blizini. Osoba kojoj je dijete povjereno na čuvanje trebala bi izdojeno mlijeko davati djetetu na kašikicu ili na čašu.

Za umirivanje djeteta ne bi trebalo koristiti dudu varalicu. Umirivanjem djeteta dudom varalicom smanjuje se broj podoja i vrlo brzo dijete ne mora sisati da bi se smirilo već samo kad je gladno.
To može dovesti do smanjenja broja obroka te hranjenja djeteta prema točno utvrđenoj satnici npr. svaka tri sata. Ako se bebi daje duda i tokom noći, ono preskače i te podoje, a noćnim dojenjem se potiče veća proizvodnja mlijeka.
Umirivanjem djeteta na prsima omogućuje se češće dojenje, a samim tim i proizvodnja veće količine mlijeka. Nažalost, mnoge majke se plaše da će umirivanje na prsima imati loš utjecaj na bebu. To je zabluda.

Beba se najlakše umiri dok siše jer je to za nju najprirodniji i najugodniji način, a to također djeluje umirujuće i na majku jer se tako uspostavlja posebna veza među njima.

Noćno dojenje zna biti vrlo iscrpljujuće za majku, zato je najzgodnije da majka i beba spavaju zajedno.
Ako dijete spava uz majku, može sisati kada god poželi i tijekom noći, majka je smirenija, a dijete brže zaspi.
Proizvodnja je veća jer se tokom noćnog dojenja otpušta veća količina hormona prolaktina, odgovornog za proizvodnju mlijeka.

O prednostima dojenja se često priča. Toliko često da mnoge žene imaju dojam da se o dojenju priča previše.
Neke žene čak osjećaju pritisak, od rodilišta, medija i okoline i zbog toga se osjećaju nelagodno, posebice ako su već imale iza sebe osjećaj neuspjeha.
Pa ipak je stopa dojenja jako niska i u Hrvatskoj naprimjer, žene doje u prosjeku 3,5 mjeseca. Znamo i da dojenje nije uvijek jednostavno i da se često javljaju konkretni problemi.

Nije dovoljno pričati o prednostima dojenja.

Ženama je potrebna:
•potpora u situaciji kada dojenje nije lako i
•ispravna informacija koja će dovesti do rješenja problema i uspješnog nastavka dojenja.

Ako ste ipak majka koja spada u one rijetke žene koje zbog bolesti ili realnih fizioloških problema ne može dojiti (pretpostavlja se da je riječ o 0,2 do 0,5% žena), ne osjećajte se zato manje vrijednom – jer biti majkom puno je više od dojenja.
Izvor: bebe-i-mi.com