Draško Stanivuković: Od „zamalo heroja“ do negatora genocida

Nažalost, 24 godine nakon genocida, mladić razmišlja gotovo isto kao i Mladić i ostali zločinci koji su počinili najstrašniji zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata

Foto: Agencije

Draško Stanivuković, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, bio je hit kada je prije nekoliko godina kao golobradi banjalučki mladić sa svojim drugarima žario i palio ulicama svoga grada.

Pravi „mali inspektor“ na vrlo duhovit i originalan način otkrivao je i ukazivao na komunalne i druge probleme građana i kritizirao vlast zašto ih ne rješava.

Pravo lice
Što je više govorio o propustima vlasti, lošem kvalitetu ugrađenog asfalta, sramotnoj činjenici da neki dijelovi Banje Luke nemaju ni vodu, to je više osvajao srca svih građana BiH.

Mladi aktivista postao je političar ulaskom u Gradsku skupštinu Banje Luke. Godine 2018. s najvećim brojem glasova ušao je u entitetski parlament. Bio je primjer aktivizma mladih. Iako je znao neodmjereno reagirati, pretjerati i iritirati, bio je jedna vrsta nade u bolju budućnost Bosne i Hercegovine. Takvim se predstavljao, takvim su ga i predstavljali.

I tako sve do prije nekoliko dana. Do trenutka u kojem je „mlada nada“ javno otkrila pravo lice i dokazala da je negator genocida. Gostujući u emisiji na jednoj televiziji, kazao je da je Haški sud „politički sud“, da se ne slaže sa svim odlukama. A o genocidu u Srebrenici, ne izgovarajući tu riječ, rekao je sljedeće:

– Bio je veliki zločin i tragedija i žao mi je što se to desilo. Istina je da sam, po sudovima, i ja kriminalac, pa nisam. Ima mnogo političkih procesa i sudova, treba tu biti oprezan. Danas ste doveli u studio kriminalca, ali ja nisam, tako je i sa zločincima mnogim, treba tu malo otvoriti razum. Mnogi sudovi, kako u svijetu tako u BiH, su u mnogim segmentima politički. Istoriju pišu pobjednici.

Mladić i mladić
Kada su zločinci ubijali po Srebrenici i, na kraju, izvršili genocid, Stanivuković je bio dvogodišnjak. Nažalost, 24 godine nakon genocida, mladić razmišlja gotovo isto kao i Mladić i ostali zločinci koji su počinili najstrašniji zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Dokazao je Stanivuković, dakle, da je i on samo jedan u masi negatora genocida, a kao takav ne može biti motor i mlada nada koja će ovu zemlju povesti naprijed. Lider evropske Bosne i Hercegovine ne može biti negator genocida u Srebrenici.

Šta Draško misli kada govori o državi
Oni koji su detaljnije pratili zasjedanja Narodne skupštine mogu primijetiti da Draško Stanivuković nije baš naklonjen ni državi Bosni i Hercegovini. U svojim diskusijama kada spominje riječ država, gotovo nikad ne kaže država Bosna i Hercegovina, nego pod pojmom država tretira bh. entitet RS. Stanivuković je rođen u Banjoj Luci 1993. godine. Član je PDP-a i dolazi iz vrlo imućne porodice.

S. Muhić / Avaz.ba