U toku najveći Kongres u historiji SDA, delegati i gosti ispunili Zetru

Tačno 1.209 delegata, iako proces akreditiranja još uvijek traje, stiglo je u Olimpijsku dvoranu Zetra, u kojoj je počeo 7. Kongres Stranke demokratske akcije, prema broju delegata najveći kongres u historiji te stranke. Kongres je otvorio predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Kongresu prisustvuju i brojni gosti, poput ambasadora Turske, Rusije, Kine, Hrvatske, Egipta, Mađarske, Palestine te predstavnici ambasada Crne Gore, Irana, Japana, Slovačke i Kraljevine Norveške.

– Danas su se odazvali i prijatelji iz drugih političkih stranaka – kazao je Izetbegović, nabrojavši goste iz bh. stranaka, ali i onih iz regiona.

Predstavnici SDA u zakonodavnoj vlasti na svim nivoima, izabrani delegati te 30 delegata iz mreže SDA u dijaspori danas će birati predsjednika, potpredsjednike, članove Glavnog odbora te Nadzornog i Etičkog odbora stranke, a izjasnit će se i o prijedlogu izmjena Statuta SDA te o Programskoj deklaraciji stranke i devet rezolucija.

Nakon usvajanja dnevnog reda i Poslovnika o radu 7. Kongresa, te izbora radnih tijela, prisutnima će se obratiti gosti, a zatim i predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Sve općinske organizacije su nominirale upravo Izetbegovića za predsjednika stranke te će njegovo imenovanje biti potvrđeno aklamacijom, nakon čega će uslijediti glasanje za ostala tijela stranke, koja su predviđena u okviru Kongresa.

Podsjećanja radi, delegati će sa liste od 15 kandidata birati devet potpredsjednika stranke, a kandidati su Šefik Džaferović, Denis Zvizdić, Asim Sarajlić, Safet Softić, Amir Fazlić, Mirsad Zaimović, Edin Ramić, Adil Osmanović, Šemsudin Dedić, Refik Lendo, Šerif Špago te Melika Mahmutbegović, Alma Čolo, Aida Obuća i Senija Bubić. Kongres će birati i 83 člana Glavnog odbora SDA te pet članova Nadzornog i 11 članova Etičkog odbora stranke.

Nakon pauze, predviđena je rasprava o prijedlozima izmjena Statuta, Programskoj deklaraciji te devet rezolucija (Rezolucija o politikama u oblasti obrazovanja, nauke, kulture, sporta i mladih, Rezolucija o politici u oblasti demografije i zaštite porodice, Rezolucija o politikama u oblasti penzionog i invalidskog osiguranja, socijalne zaštite, zdravstva i radnih prava, Rezolucija o ustavnoj reformi i izbornom zakonodavstvu, Rezolucija o vladavini prava, sigurnosti i odbrani, Rezolucija o osnovnim ciljevima ekonomske politike i politike razvoja, Rezolucija o politikama za održivi povratak izbjeglih i raseljenih osoba, Rezolucija o načelima i ciljevima vanjske politike, EU i NATO integracija i Rezolucija o očuvanju tekovina odbrane BiH od agresije u periodu 92.-95. i pitanjima statusnih prava boračkih kategorija).

Ključni dokument koji će se danas naći pred delegatima je prijedlog izmjena postojećeg Statuta stranke, koji, između ostalog, podrazumijeva ukidanje kantonalnih/općinskih/gradskih odbora te ograničavanje broja mandata čelnika lokalnih organizacija na tri uzastopna, što bi već nakon Kongresa rezultiralo promjenama na predsjedničkim pozicijama brojnih lokalnih organizacija SDA.

S ciljem sprečavanja takozvanog akumuliranja funkcija, predloženo je da predsjednik nekog nivoa organiziranja može biti predsjednik samo na jednom nivou. To u praksi znači da, primjera radi, ista osoba ne može biti istovremeno predsjednik općinske i kantonalne organizacije SDA. Također je predviđeno da predsjednik neke lokalne organizacije ne može biti istovremeno i potpredsjednik SDA.

Postojeća pozicija zamjenika predsjednika stranke, prema predloženim izmjenama, neće postojati, a predviđena je i obaveza zastupljenosti predstavnika svih konstitutivnih naroda i Ostalih u Glavnom odboru i Predsjedništvu SDA. Također je utvrđena obaveza da među rukovodećim centralnim pozicijama, a to su predsjednik, potpredsjednici, predsjednik Glavnog odbora i njegovi zamjenici te generalni sekretar, mora biti najmanje po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda i ostalih.

Izmjene Statuta podrazumijevaju i odgovarajuću zastupljenost žena i mladih. Tako, primjera radi, među potpredsjednicima stranke mora biti najmanje jedna žena. Dobna granica za mlade je pomjerena sa 35 na 33 godine.

Izvor:
Faktor