Dobrobiti dojenja za majku i dijete i rizici nedojenja

Dojenje je prirodan način ishrane djece kojim se obezbjeđuju nutrijenti potrebni za zdravi rast i razvoj. Prema podacima SZO(Svjetske zdravstvene organizacije) UNICEF-a 95% majki može dojiti svoje dijete, a za uspjeh u tome su od izuzetnog značaja obezbjeđivanje adekvatnih informacija te podrška porodice, zdravstvenog sistema i cijelog društva (24).

Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF su pokrenuli organiziranu akciju s ciljem provođenja Globalne strategije za prehranu dojenčadi i male djece kroz povratak k dojenju.

U tu svrhu su donešene inicijative koje imaju za cilj zaštitu, unapređivanje i potporu dojenju (Deklaracija Innocenti, Bolnice prijatelji beba, Bolnice prijatelji djece, Bolnice prijatelji majki).

Innocenti deklaracija polazi od uvjerenja da bi majka trebala isključivo dojiti najmanje šest mjeseci, te nastaviti dojiti uz dodavanje drugih oblika hrane onoliko dugo dok to ona i njezino dijete žele. Na taj način još više dolaze do izražaja značajne prednosti koje dojenje donosi kako djetetu, tako i majci, a posredno i cijeloj obitelji, te društvu u cjelini.

DESET KORAKA DO USPJEŠNOG DOJENJA
Svaka ustanova koja se bavi pružanjem njege trudnicama i porodiljama i brine o novorođenčadi treba:

izraziti službenu politiku podrške dojenju u pisanom obliku (pravilnik) o kojoj trebaju biti redovito obaviješteni svi zaposleni zdravstveni radnici
educirati sve zaposlene zdravstvene radnike da primjenjuju politiku podrške dojenju i u praksi
informirati sve trudnice o prednostima i tehnikama dojenja
pomoći majkama da započnu s dojenjem u roku od pola sata nakon poroda
naučiti majke tehnikama uspješnog dojenja i pomoći im da održe laktaciju čak i u situaciji kada su nakon porođaja odvojene od svojih beba
ne davati novorođenim bebama ni jednu drugu hranu niti tekućinu osim majčinog mlijeka, osim kada je to medicinski neophodno
organizirati zajednički smještaj kako bi majke i bebe bile zajedno 24 sata dnevno
poticati dojenje na zahtjev – prema potrebi bebe (bez vremenski određenih intervala)
izbjegavati korištenje dude varalice – umirivanjem djeteta dudom varalicom smanjuje se broj podoja
pomoći osnivanje i njegovati saradnju s grupama za podršku dojenju i upućivati majke da im se obrate prilikom izlaska iz bolnice.
PREDNOSTI DOJENJA SU BROJNE:

ZA DIJETE:

Dojenje pomaže suzbijanju gojaznosti – Gojaznost je najčešći prehrambeni poremećaj djece u današnje doba te predstavlja važan faktor rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila u odrasloj dobi. Novija istraživanja pokazuju kako je prehrana dojenčadi povezana s rizikom pojave gojaznosti u djetinjstvu. Pretpostavlja se da je zaštitni učinak dojenja na gojaznost povezan s unošenjem manje količine hranjivih materija i sporijem prirastu težine kod dojene djece u prvim mjesecima života.
Majčino mlijeko je probavljivije od dojenačke formule – Razlog tome je razlika u sastavu mlijeka. U majčinom mlijeku ima manje proteina te je lakše probavljivo pa dojenčad lakše izbacuje stolice. Kravlje mlijeko, kao temelj za proizvodnju adaptiranog mlijeka, sadrži više proteina, većim dijelom u obliku neprobavljivog kazeina.
Djevojčice hranjene formulom u većoj su opasnosti od raka dojke u kasnijoj dobi života. – Žene koje su kao djeca hranjene adaptiranim mlijekom u većem postotku obolijevaju od raka dojke kao odrasle osobe. Jednako kod predmenopauznih i postmenopauznih slučajeva raka dojke, žene koje su dojene kao bebe, čak i kratko, imaju 25% manji rizik od razvijanja karcinoma od žena koje su hranjene adaptiranim mlijekom.
Prehrana adaptiranim mlijekom povezana je s nižim kvocijentom inteligencije – Majčino mlijeko potiče razvoj mozga i poboljšava kognitivni razvoj na načine na koje to adaptirano mlijeko nije u stanju. Jedno istraživanje pokazalo je da je prosječni kvocijent inteligencije kod sedmogodišnje i osmogodišnje djece koja su bila dojena viši za 10 bodova od njihovih vršnjaka hranjenih adaptiranim mlijekom. Sva djeca obuhvaćena istraživanjem rođena su prijevremeno i hranjena majčinim mlijekom putem sonde. To ukazuje na činjenicu da je mlijeko samo, a ne čin dojenja, uzrokovalo ovu razliku u nivou kvocijenta inteligencije. Drugo istraživanje, koje potvrđuje navedene rezultate, provedeno je u Novom Zelandu. Osamnaestogodišnje istraživanje, koje je obuhvatilo više od hiljadu djece, pokazalo je da su oni koji su kao bebe bili dojeni, imali viši kvocijent inteligencije i postizali veći akademski uspjeh od djece koja su bila hranjena adaptiranim mlijekom. Trajanje dojenja dovedeno je u vezu s pozitivnim utjecajem na razvoj djetetove inteligencije. Djeca koja su dojena sedam mjeseci i dulje, na testovima inteligencije postizala su za oko 6 bodova bolje rezultate od djece koja su dojena mjesec dana i kraće.
Majčino mlijeko pomaže izbacivanju mekonija. – Kolostrum ima blago laksativni učinak i pospješuje izbacivanje mekonija.
Majčino mlijeko pruža imunitet od bolestii pomaže razvoju imunološkog sistema bebe. – Tokom prvih mjeseci života imunološki sistem djeteta još nije dovoljno razvijen da bi se mogao oduprijeti uzročnicima bolesti iz njegovog okruženja. Putem majčinog mlijeka dijete dobiva zaštitne materije koje će spriječiti ili odgoditi razvoj mnogih hroničnih bolesti i alergija, a u slučaju da se bolest pojavi, dijete će je lakše i uspješnije savladati. Oko 80% ćelija u majčinom mlijeku su makrofagi, ćelije koje proždiru bakterije, gljivice i viruse. Nadalje, majčino tijelo proizvodi antitijela za bolesti kojima je izložena u svojoj okolini, pa majka prozvodi mlijeko po mjeri za borbu protiv bolesti kojima je izložena i njezina beba. Adaptirano mlijeko ne pruža niti jednu od ovih prednosti.
Dojenje zadovoljava bebine emocionalne potrebe i povećava povezanost između majke i djeteta – Dojenjem beba dobiva ne samo hranu, nego i dodir i Ijubav. Dojenje je posve intiman čin između majke i bebe, kojim se stvara neraskidiva emocionalna veza. Poznato je da hormon oksitocin, osim što potiče kontrakcije maternice i otpuštanje mlijeka, potiče razvoj majčinskog ponašanja i vezivanje majke i potomaka. Dojenje pozitivno utječe na majčino raspoloženje, dojena djeca manje plaču i brže napreduju, a njihove majke bolje se emocionalno odazovu na njihove potrebe.
Majčino mlijeko je savršena hrana za dojenče. – Majčino mlijeko jedini je prirodan izvor svih hranjivih sastojaka potrebnih bebi. U potpunosti je prilagođeno potrebama djeteta, a sadrži bioaktivne sastojke koji pospješuju rast i razvoj bebe. To je zaista jedinstvena materija koja se ne može umjetno stvoriti, niti kopirati.
ZA MAJKU:

Rizik obolijevanja od raka dojke veći je ako majka ne doji – Rak dojke najčešći je oblik raka u žena. Dojenje predstavlja jedan od faktora koji smanjuju rizik od obolijevanja od raka dojke. Smanjenje rizika povećava se s ukupnim vremenom dojenja – ako majka doji troje djece po godinu dana, njeno ukupno zaštitno vrijeme dojenja iznosi tri godine, vjerojatnost obolijevanja od raka dojke za majke koje su dojile 25 mjeseci ili duže smanjena je za trećinu u odnosu na majke koje su rodile ali nisu dojile. Veliko istraživanje provedeno 2002. godine obuhvatilo je 47 različitih studija u 30 zemalja i dokazalo je da se rizik od dobivanja raka dojke smanjuje za 4,3% sa svakom godinom dojenja.
Bebino sisanje pomaže vraćanje maternice u prvobitno stanje – Nakon poroda, bebino sisanje pomaže majci pri otpuštanju hormona oksitocina – on daje signal dojkama da otpuste mlijeko iz mliječnih kanalića ali istovremeno i potiče kontrakcije maternice.
Nedojenje povećava ženin rizik od raka jajnika – Prema istraživanjima, dojenje u trajanju od 12 do 23 mjeseca može smanjiti rizik od raka jajnika za trećinu.
Dojenje pomaže majkama pri gubitku viška kilograma stečenih tokom trudnoće – Za dojenje je potrebno oko 500 dodatnih kalorija dnevno. Majke koje doje, uz uobičajen unos hrane, znatno brže gube na težini od majki koje ne doje. Dojenje duže od šest mjeseci, kao i učestali podoji tokom dana, prirodni su pomagači u skidanju suvišnih kilograma.
Majčino mlijeko kod prijevremenog poroda biva posebno preoblikovano za nedonošče – Mlijeko žena koje rode prije termina razlikuje se od mlijeka majki koje su rodile u terminu.
Prehrana adaptiranim mlijekom povećava rizik od razvoja dijabetesa kod djece – Mnoga istraživanja povezuju razvoj dijabetesa tipa 1 s nedojenjem. Finsko istraživanje ukazuje na činjenicu da uvođenje proizvoda od kravljeg mlijeka u ranoj dobi i velika konzumacija mlijeka tokom djetinjstva povisuje nivoe antitijela iz kravljeg mlijeka u dječjem organizmu. Ovo je povezano s povećanim rizikom razvoja dijabetesa ovisnog o inzulinu. Dokazano je da dojenje smanjuje rizik od obolijevanja od ove bolesti i kod majki. Žene koje su dojile rjeđe razviju dijabetes tipa 2.
IZVOR: Smjernice za zdravu ishranu djece uzrasta do tri godine (Federalno ministarstvo zdravstva)
OBRADA: Akos.ba