Srbi koji su branili BiH i ginuli za nju 9. januara 1992. nisu stali na stranu zla
Priča o ulozi i herojstvu bosanskih Srba u odbrani od agresije na Bosnu i Hercegovinu tema je novog dokumentarnog filma autora Avde Huseinovića koji decenijama radi na sličnim pričama.
Film će premijerno biti prikazan 9. januara u Memorijalnom centru Kovači u Sarajevu, a u razgovoru za Klix.ba Avdo Huseinović kaže da se ideja za film rodila tokom rada na drugim projektima.
“Uvijek se pojavljivala neka od tih priča koje su bile fascinantne i nevjerovatne. Prije dvije godine s timom saradnika spontano sam krenuo u objedinjavanje tih priča. Nismo ni robovali terminima kada i kako ćemo završiti”, rekao je Huseinović.
On ističe da je film veoma dramatičan i šokantan.
“Otkriva neke nevjerovatne porodične drame, ljudske sudbine i tragične ratničke puteve kakve možemo pronaći samo u najuzbudljivijim romanima. O filmu je teško govoriti, njega treba pogledati. Tokom filma prilično odskoče, zbog dramaturgije, od klasične forme dokumentarnog filma”, rekao je autor ovog dokumentarnog filma.
Huseinović je premijeru filma zakazao za 9. januar, kada se u Republici Srpskoj obilježava Dan RS-a. Na pitanje da li je to svojevrsna poruka, Huseinović odgovara potvrdno.
“Iz prostog razloga što ovi ljudi koji su ginuli za BiH i branili je i koji je doživljavaju svojom jedinom domovinom, kao što su imali značajnu ulogu u izglasavanju njene nezavisnosti 1. marta 1992. godine, nisu kalkulisali ni da stanu u njenu odbranu”, rekao je Huseinović.
Za naše čitatelje ispričao je neke od detalja tokom razgovora sa živim veteranima.
“Kazali su kako su znali za ono što pripremaju naši sunarodnjaci, kroz Srpsku demokratsku stranku (SDS) i komande Jugoslovenske narodne armije (JNA). Interesantan je detalj da su neki od tih ljudi dobijali zajedno s ostalima oružje da bi učestvovali u agresiji na BiH, a oni su kasnije to oružje od SDS-a stavili na rasplaganje Armiji RBiH za odbranu BiH. To je poruka da ovi ljudi 9. januara nisu odlučili stati na stranu zla”, kazao je Huseinović.
Iako ističe da je i sam imao dilema kada je počinjao raditi priče po kojima ga mnogi pamte, Huseinović kaže da se često i sam našao u dilemi da li sve to ima smisla raditi.
“Priča je počela sa željom da pošaljemo poruku o važnosti čuvanja sjećanja na nevjerovatan period, na najkrvavije stranice naše novije prošlosti. Sve je počelo prilično bez nekih ozbiljnih namjera da se u tome ostane. Vremenom se pokazalo da sam jedan od rijetkih koji se upustio u sve to. Ali moram kazati da su milioni ljudi širom svijeta to vidjeli, nema dana kada me neko ne nazove, pošalje poruku, traži filmove ili zaustavi na ulici da vodimo dijaloge o određenim dionicama iz nekih filmova. To pokazuje da sve ima smisla i da je važno da uz preširoku lepezu relevantne dokumentacije to spojimo i ostavimo da jednog dana služi mladim historičarima koji će doći poslije nas i na jedan drugi način se baviti ovim temama”, smatra naš sagovornik.
Autor filma “Junak umire jednom” za kraj razgovora za naš portal ističe da je svaka priča posebna, ali je izdvojio priče medicinske sestre fočanske brigade Armije RBiH Rade Kovač i Dragana Ćurka iz Blažuja kod Sarajeva.
“Rada Kovač je veći dio svog ratnog puta provela na Grebku. Na toj zoni gdje je bila pripadnica bosanske vojske je poginuo njen tek punoljetni sin. Tu je priča o Draganu Ćurku iz Blažuja koji se početkom agresije našao na okupiranim dijelovima Sarajeva i svi njegovi su bili pripadnici srpskih snaga. Ipak, on je odlučio doći u grad i priključiti se odbrani. Poginuo je u oktobru 1992. godine na Hrasnom Brdu kao branilac Sarajeva”, prisjetio se Huseinović i dodao da sve gledatelje očekuju teške i dramatične priče, ali s ponosnim, dostojanstvenim i državotvornim porukama.
Film govori o sudbinama i odlukama Čede Domuza, Mihajla Petrovića, Radenka Abazovića, Gorana Stošića, Sretena Lojanice, Aleksandra Ace Stankovića, Nenada Milojevića, Vlajke Bandića i Dragana Ćurka.
Klix.ba