Dodikova neograničena vladavina bez opozicije?

Koalicija okupljena oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i njenog lidera Milorada Dodika ostvarila je na izborima komotnu većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS).
I pored toga, Dodik je odlučio da u formiranje vlasti uključi i one koji su napustili opozicioni Savez za pobjedu ili zagovaraju pregovore oko ulaska u vlast sa SNSD-om.

Sa osvojenim mandatima te mandatima preletača Dodik bi mogao imati apsolutnu vlast u Republici Srpskoj (RS), sa dvije trećine glasova podrške u entitetskom parlamentu.

Zbog čega je Dodiku, kao novoizabranom članu Predsjedništva BiH, potrebna dvotrećinska većina u NSRS?

Dvotrećinska kontrola u NSRS i deset jedinstvenih glasova Srba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, očigledan je put, prema mišljenju analitičara, ka ostvarivanju jače političke moći Milorada Dodika.

Okupljanjem velike podrške Dodik želi da podigne sebi cijenu ne samo u BiH, već i u regionalnim i međunarodnim odnosima, ističe urednik Magazina Buka Aleksandar Trifunović.

“Ponuda koju daje ostalim, opozicionim liderima dojučerašnjim, da mu se pridruže je, prema mom mišljenju, jedna demonstracija sile, koja nema više toliko veze sa unutrašnjim pitanjima unutar RS-a, on je to završio. Nego, on ide na nivo Bosne i Hercegovine gdje će imati mnogo češće prilike da se susreće i sa međunarodnim organizacijama, odnosno predstavnicima drugih država i mislim da mu je jako bitno u tim pregovorima, dogovorima i razgovorima, da daje svima do znanja da je on apsolutni vlasnik političkog života u RS-u”, ocjenjuje Trifunović.

Tu više nije dovoljno da li je 50 plus jedan odsto, ukazuje Trifunović.

“Sad to ide na 60, 70, možda i više procenata političkog života u RS-u, što, na neki način, može da mu digne cijenu i u regionalnim odnosima i odnosima prema Aleksandru Vučiću, gdje su ti odnosi se i svakako harmoničnim se predstavljali konstanto uz jedan nivo obazrivosti i sa jedne i sa druge strane”, naglašava Trifunović.

Dodik je, u postizbornim izjavama, kao novoizabrani član Predsjedništva BiH, izjavljivao i kako neće dozvoliti preglasavanje od druge dvojice članova, Željka Komšića i Šefika Džaferovića.

Da bi spriječio preglasavanje potrebna mu je, prema Poslovniku o radu BiH Predsjedništva, dvotrećinska većina u entitetskoj NSRS. Preglasani član može, kako piše u članu 42, odluku donijeti preglasavanjem proglasiti destruktivnom po vitalni nacionalni interes.

“Generalni sekretar ostvaruje kontakte s ovlaštenim entitetskim organom, kako bi članovi Predsjedništva prisustvovali sjednici sazvanoj s namjerom razmatranja proglašenja. Tokom sjednice, član Predsjedništva predočava entitetskom organu svoje argumente za ili protiv upućenog proglašenja. Ako dvotrećinska većina uključenih u entitetski organ potvrdi upućeno proglašenje u 240-satnom roku od upućivanja, odluka Predsjedništva ne stupa na snagu”, navodi se u Poslovniku o radu Predsjedništva BiH.

Sa dvotrećinskom većinom Dodik ima mogućnost provesti i reformu Ustava RS-a, naglašava novinarka “Oslobođenja”, Gordana Katana.

“Pojedine ustavne promjene bi se i mogle desiti, da se konačno Banjaluka definiše kao glavni grad, da se ukine smrtna kazna koja još uvijek postoji u Ustavu, ali isto tako nevjerujem da je ono što je zapravo intencija bila, a to jeste ukidanje Vijeća naroda RS-a, kao oblika zaštite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda, mislim da to neće poći za rukom, naprosto jer to bi značilo i u Ustavu samom ukinuti konstitutivnost priznatu, što ne vjerujem da će se desiti. Znači, mogu se neke kozmetičke promjene Ustava desiti, ali ne i one suštinske, što je bio cilj”, navodi Katana.

No, prije svega slaba opozicija i dvotrećinska većina omogućiće dodatnu autokratizaciju vlasti u RS-u, što će imati dodatne posljedice i po cjelokupnu situaciju u Bosni i Hercegovini, ističe profesor komunikologije Enes Osmančević.

“Stim što ćemo sada vidjeti jednu radikaliziranu verziju, ja bih rekao čak neku vrstu ‘horor’ verzije te vrste vladavine, tako da će se to prenijeti i u institucije Bosne i Hercegovine. Odnosno, bilo koja vrsta ideje, bilo koja vrsta političke akcije, neće prolaziti bilo koju vrstu filtera u RS-u, već će o svemu, više manje kao i do sada, ali, evo kažem, malo radikalnije, odlučivati Dodik, kao jedan, ja bih rekao, neprikosnoveni autokrata u RS-u”, navodi Osmančević.

Dodiku apsolutnu vlast omogućava upravo rasipanje opozicije i prelazak pod skute vladajućih partija u RS-u. No ništa nije toliko iznenadilo kao promjena političkog kursa, jednog od najžešćih kritičara Dodika i vlasti, lidera Narodnog demokratskog pokreta (NDP), Dragana Čavića.

Čavić je obznanio da Savez za pobjedu više ne postoji te da je otpočeo razgovore upravo sa Dodikom.

“I to što sam ja bio kritičar svih ovih godina, najbolje pokazuje broj glasova na toj kritici koje smo mi dobili. Hajte vi me recite – da li je naš odnos prema biračima i naša politika bila ispravna, ako iz izbora do izbora imamo manji izborni rezultat. Po čemu, molim vas, mi treba da budemo ‘Don Kihoti’ političke scene u RS-u?!”, stav je Čavića.

foto-1

Put od mržnje do ljubavi, pojedinih opozicionara sa vladajućom koalicijom popločan je isključivo ličnim interesima, koji su opet dobro došli Dodiku, zaključuje Gordana Katana.

“On (Dodik) je nezajažljiv, očito, kada je u pitanju vlast sa jedne strane, a, sa druge strane, vjerovatno benefiti sitni, koje je obećao za 10, 15 ili 20 ljudi koji će dodatno sada podržati u Narodnoj skupštini ovu koaliciju, njima je potpuno svejedno. Dragan Čavić govori da je djelovanje u opoziciji dovodilo do lošeg rejtinga stranke od izbora do izbora. On nijednog momenta, pri tome, ne vidi svoju odgovornost u tome i sada pokušava da se utopi, odnosno profitira ulaskom u ovu veliku koaliciju vladajućih partija, istovremeno na najbrutalniji način varajući sve one građane koji su za njega glasali ili njegovu partiju”, ocjenjuje Katana.

Sličnog je stava i Enes Osmančević.

“Time se pokazuje da su ti lideri, opozicionalni, većina, bili zapravo neiskreni, da oni nisu dorasli trenutku i da su oni bili patuljasti lideri. Sa druge strane, vidi se da Dodik nastavlja svoj eksperiment sa jednom vrstom totalitarne vladavine u RS-u i da mu za sada odlično ide, uz pomoć i širokih narodnih masa, njegove osobne partije, a i ovih koji su do juče izigravali njegove protivnike”, riječi su Osmančevića.

Konstitutivna sjednica NSRS najavljena je za 19. novembar. Milorad Dodik već je rekao kako ima 56 glasova u entitetskom parlamentu, a moguće da će biti i koji glas više jer je i Stranka demokratske akcije (SDA) pokazala želju da bude dio entitetske vlade.

(Vijesti.ba / RSE)