Wigemark u “neobranom grožđu”: Kako opravdati kršenje Ustava

Šef Delegacije EU u BIH ambasador Lars-Gunnar Wigemark danas je u nemuštoj izjavi Patriji pokušao negirati svoj vrlo sumnjiv angažman u implementaciji izbornih rezultata u Bosni i Hercegovini.
U najkraćem, Wigemark se pravda da nije vršio nikakav pritisak na CIK te da ova institucija treba djelovati u skladu sa svojim mandatom i postojećim ustavnim okvirom kako bi osigurala potpunu provedbu izbornih rezultata.

Ustavni okvir nije ono što je Wigemark zastupao u razgovorima s članovima CIK-a vršeći pritisak na njegove članove po pitanju raspodjele mandata za Dom naroda FBIH. I izvršio je, većina članova odlučna je da prekrši Ustav FBIH i pri donošenju odluke primjeni popis iz 2013. godine, ali i da izostavi princip da će iz svakog kantona biti delegiran najmanje jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin, ukoliko je izabran u kantonalnu skupštinu.

Upravo izostavljanje ovog principa Wigemark je zastupao i ljetos na razgovorima sa liderima stranaka o izmjenama izbornog zakona, uz argumentaciju da se “i HDZ-u mora nešto dati“.

– Ovo takođe uključuje poštivanje propisanih zakonskih rokova za izborni proces“, stav je Ureda Evropske unije u BiH u izjavi za Patriju. Dodaju da bilo koju odluku o ponovnom brojanju glasačkih listića može i treba donijeti samo Centralna izborna komisija, a u skladu sa Izbornim zakonom BiH.

Brzina je Wigemarkova vrlina, pa je u momentu kada su OHR i Ambasada SAD od CIK-a tražili ponovno brojanje glasova, švedski diplomata predsjedniku CIK-a Branku Petriću eksplicitno rekao da nema ponovnog brojanja i da EU što prije želi zvanične rezultate.

U ime koje EU je Wigemark govorio kada je saopštio ovakav stav nije posve jasno jer kako saznajemo iz diplomatskih krugova Wigemark solira u cijeloj akciji, te nema ničiju saglasnost iz EU.

Bilo bi interesantno čuti Wigemarkovo mišljenje na pitanje da li bi se u njegovoj Švedskoj odustalo od ponovnog brojanja glasova da to traži 90 posto političkih subjekata. S tim u vezi, šefa Delegacije EU očigledno ne zanima ni činjenica da CIK dodjeljuje srpske mandate Hrvatima, a kompenzacione osobama koje uopće nisu na kompenzacionim listama.

Zato se u svojoj reakciji Wigemark, po pitanju provedbe izbora, poziva na nalaze službene međunarodne posmatračke misije ODIHR-a o poboljšanju provedbe izbora.

ODIHR je zapravo OSCE-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava koji je godinama unazad izdavao kojekakve priručnike o provedbi izbora i samom izbornom procesu. Upravo bi priručnik po Wigemarkovom mišljenju trebao valjda biti primat u odnosu na Ustav.

Ako je tako, onda je posao kojeg švedski diplomata radi u BIH očigledno sezonski, baš poput branja grožđa kakvog je u društvu šefa HDZ.-a Dragana Čovića ljetos imao prilike kušati u Međugorju.

(Vijesti.ba)