Nezapamćen neuspjeh Bošnjaka u RS: Osvojili samo Ustavom zagarantovane pozicije

Foto: D. S./Klix.ba
Bošnjaci će u bh. entitetu Republika Srpska, u neskladu s rezultatima Općih izbora, od tri osvojena poslanička mjesta u NSRS imati četiri pozicije zagarantovane Ustavom RS i isto tako zagarantovanog potpredsjednika RS – biologa koji živi u Tuzli. Ćamil Duraković za Klix.ba to ocjenjuje kao političku zapuštenost.
Duraković, drugopozicionirani kandidat za potpredsjednika bh. entiteta RS, izjavio je za Klix.ba da je pokret Odgovor od početka ukazivao na mogućnost ostvarivanja boljeg rezultata u tom entitetu kroz zajedničko djelovanje kompletnog probosanskog bloka.

“Nije bilo razumijevanja. Očito je liderima probosanskih stranaka bilo važno ko će uzeti one pozicije koje su ustvari samo Ustavom ovog entiteta zagarantovane”, ističe Duraković na početku našeg razgovora.

SDA pobijedila, Bošnjaci izgubili

Ćamil Duraković napominje da u Narodnoj skupštini RS postoje četiri Ustavom RS zagarantovane pozicije za poslanike iz reda bošnjačkog naroda, a da je Domovina 2014. godine imala pet mandata.

“U ovom momentu imamo tri osvojena mandata, dva direktna i jedan kompenzacioni, i četvrti će se dodijeliti kada se utvrde konačni izborni rezultati. Domovina je imala pet poslaničkih mjesta i pokazala jaču snagu kada se ujedine probosanske političke stranke. Ovaj put smo zbog nerazumijevanja ova dva bloka, Zajedno za BiH i Proevropskog bloka, imali ovakve rezultate kakve smo imali”, rekao je Duraković.

Naveo je kako je izborni rezultat, generalno, odraz moći političkih stranaka, posebno vladajućih, čija je moćna logistika uz podršku aktivista i stranačke hijerarhije koja seže maltene do biračkih odbora odradila najvažniji posao.

“Rezultat je takav kakav jeste. Očito, bar kada je riječ o entitetu RS, ne vidimo neke promjene. SNSD ostaje na vlasti. S druge strane su Bošnjaci ostvarili lošiji rezultat nego 2014. godine s koalicijom Domovina. Da smo imali ujedinjen Proevropski blok i Zajedno za BiH vjerovatno bismo imali šest ili eventualno sedam mandata”, kazao je Duraković.

Napomenuo je da je SDA izdominirala u RS-u, ali ne kroz to što građani podržavaju Ramiza Salkića kao osobu koja živi u Tuzli, a političku funkciju obnaša u RS-u, već zbog toga što oni imaju takav sistem političkog djelovanja da su uz pomoć drugih organizacija koje djeluju s njima zatvorili izborni ciklus.

“Žao mi je što probosanske političke stranke ne vide dalje od onoga što je ovdje Ustavom zagarantovano. Ja ovo ne bih smio zvati pobjedom. Onaj ko kaže da je SDA, odnosno koalicija Zajedno za BiH pobijedila u RS-u, taj povratnicima ne misli dobro. To je poražavajuće da smo mi konstatovali samo pozicije koje imamo Ustavom zagarantovane”, poručio je Duraković.

Bošnjaci imali 18 poslaničkih mjesta u RS

Na prvim poslijeratnim izborima većinski bošnjačke partije osvojile su ukupno 18 mjesta u Skupštini Republike Srpske. Dvije godine kasnije taj broj je pao na 17, a još dvije godine kasnije većinski bošnjačke partije u klupama NSRS-a imale su 10 poslanika.

Duraković ističe da su većinske bošnjačke stranke imale 18 poslaničkih mjesta u RS-u dok još nije bio donesen Izborni zakon ovakav kakav je sada.

“Donošenjem Izbornog zakona koji je glasače vezao za prebivalište nastupa legalizacija etničkog čišćenja i osporavanje prava onima koji su zločinima, etničkim čišćenjem protjerani s prostora entiteta RS, da bez vađenja lične karte s prostora odakle su protjerani ne mogu glasati. To je bio ključni momenat – ko god je učestvovao u donošenju takvog zakona prvi je neprijatelj povratnika i Bošnjaka. Očito su i Bošnjaci i Hrvati i Srbi trebali biti saglasni u vezi s takvim zakonom”, rekao je Duraković.

Ističe da nakon toga slijedi Zakon o prebivalištu, koji dokucava ono što je započeto Izbornim zakonom.

“Došli smo u situaciju da Bošnjak koji nema kuću na prostoru entiteta RS, jer mu je srušena, ne može izvaditi ličnu kartu po osnovu vlasništva nad zemljom. Mora, dakle, biti vlasnik kuće koja mu je srušena. Tu se usložnjava ionako usložnjena procedura dobijanja lične karte. A sam Izborni zakon je od 2004. godine počeo glasače vezivati prebivalištem. Ranije je mogao glasati svaki Bošnjak koji svoje porijeklo dokazuje vađenjem rodnog lista ili ima ličnu kartu na prostoru FBiH, a rodom je iz Bratunca ili Srebrenice”, objašanjava Duraković.

Klix.ba