Putin “bilda” paravojne snage u Republici Srpskoj

Osim što Rusi obučavaju policiju Republike Srpske, nedavno je kraj Banje Luke otvoren novi centar za obuku u kojem ima i Rusa s diplomatskim imunitetom.

Ako je iko sumnjao da će Rusija na evropskom tlu ostaviti zrakoprazni prostor tamo gdje ga je ostavila Amerika, gadno se vara i treba samo pogledati prema Balkanu. Otkako je Washington izgubio interes za ovu regiju, Rusija je upravo ovdje vidjela mogućnost da pojača svoj utjecaj, piše Foreign Policy, prenosi express.hr.

Glavni cilj nije Hrvatska, koja je članica Evropske unije i NATO-a; nije to niti Srbija koja već ima dugu historiju veza s Moskvom. Umjesto toga Kremlj se okrenuo BiH, zemlji usmjerenoj prema Zapadu, ali koja je itekako podložna destabilizaciji naročito kako se bliže izbori u oktobru.

Bosna je administrativno podijeljena između dviju decentraliziranih subjekata: Federacije Bosne i Hercegovine, koja ima uglavnom bošnjačko i hrvatsko stanovništvo, te Republiku Srpsku, koja ima srpsku većinu. Ruska politika koristi potonje i njihove separatističke instinkte.

To podrazumijeva naizgled bezazlene akcije kao što je podrška srpskom stanovništvu pravoslavne vjere u Republici Srpskoj. U septembru će se tako u Banjoj Luci postaviti kamen temeljac za novu pravoslavnu crkvu pod pokroviteljstvom Rusije u čast ruskog cara Nikole II, koji je došao u obranu Srbije u Prvom svjetskom ratu. Nakon završetka crkve, ovdje će mise služiti naizmjence srpski i ruski svećenici.

Međutim, najintenzivnija suradnja između bosanskih Srba i Rusije usmjerena je kroz snage sigurnosti Republike Srpske. Prema Dejtonskom sporazumu iz 1995. Republici Srpskoj nije dopušteno imati vlastitu vojsku, ali mogu imati vlastitu policiju, a ona ima vrlo bliske odnose s Moskvom.

Tokom službenog posjeta ruske delegacije Banjoj Luci 2016. godine, razgovori su bili usredotočeni na uspostavu partnerstva između Republike Srpske i ruske policije o pitanjima koja uključuju prikupljanje obavještajnih podataka, protivterorizam i borbu protiv cyber kriminala.

Republika Srpska se također složila da će slati pripadnike srpskih specijalnih postrojbi u Moskvu na obuku. Od tada, ruski obavještajni časnici (bivši članovi Savezne sigurnosne službe) često održavaju predavanja i predaju tečajeve na policijskoj akademiji Republike Srpske i na Sveučilištu u Banjoj Luci na fakultetu za sigurnosne studije, koji služi kao odjel za planiranje politike regionalne policije.

Članovi fakulteta ne skrivaju svoje pro-ruske stavove. Predrag Ćeranić, dekan fakulteta, bivši je časnik obavještajne službe i autor knjige “Koga smetaju mali Rusi” što se odnosi na Srbe.

Razmjena vojnog znanja i druženje među sigurnosnim osobljem također teče i u suprotnom smjeru, iz Republike Srpske prema Rusiji. Bivši vojni časnici RS-a često putuju i rade u Rusiji. Naprimjer, bivši kapetan Tihomir Ivanović iz Banje Luke trenutno je predavač na jednoj od moskovskih državnih vojnih akademija.

Njegov sin također studira teologiju i diplomaciju u Moskvi i sudjeluje u aktivnostima pravoslavne crkve u Republici Srpskoj, Srbiji i Rusiji.

U međuvremenu, pod izgovorom protivterorizma, Republika Srpska nedavno je ojačala svoju policiju na način koji nalikuje izravnoj militarizaciji, ponekad i uz pomoć Rusije. Naprimjer, Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a ove je godine kupilo 2.500 dugih cijevi iz tvornice Zastava, srbijanskog proizvođača u Kragujevcu.

Prema riječima Reufa Bajrovića, to je deset puta više pušaka od onog što naručuju nacionalne policijske snage u Sarajevu. Vlasti Republike Srpske također otvaraju novi centar za obuku vrijedan 4 miliona dolara, na mjestu bivše vojarne u Zalužanima, sjeverno od Banja Luke.

U Republici Srpskoj također je u toku rasprava o stvaranju ruskog “humanitarnog” centra sličnog onom već osnovanom u srpskom gradu Nišu. Službeno, njegova je svrha pomoći lokalnoj samoupravi u prirodnim katastrofama poput poplava i požara. Međutim, središte u Nišu, sumnja se, služi kao ruski obavještajni centar i neslužbena vojna baza – a Rusija je, za svoje osoblje koje je tamo stacionirano, zatražila i diplomatski imunitet.

U uredima udruge veterana u Banja Luci vidljivo je na vrhu vrpca Sv. Georgija, zaštitnika ruskih separatista u Ukrajini i njihovih pristaša. Takve su organizacije bile uključene i u regrutiranje lokalnog stanovništva u Ukrajinu i Siriju kao strani borci preko ruskih privatnih vojnih tvrtki kao što je grupa Wagner.

Ratni veterani iz Banja Luke i njihova udruga usko je povezana sa srpskom paravojnom organizacijom Srpska čast, čiji su čelnici obučavani u Rusiji.

Rusija i dalje ne uživa veliku podršku u Bosni, pa čak ni u Republici Srpskoj. Njihova glavna institucija u Banjoj Luci “Russkiy Mir Fondacija” “nema dovoljno finansijskih sredstava za dobro funkcioniranje”, rekla je Ljilja Petrović Zečić, direktorica Nacionalne i sveučilišne biblioteke Republike Srpske u kojoj je smještena ruska fondacija.

Ipak, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ima dosta razloga da zaigra na pro-rusku kartu, naročito ako se bliži oktobar i vrijeme izbora uprkos tome što su mnogi njegovi savjetnici otvoreno pro-zapadno orijentirani.

Dodik ima talent za objedinjavanje bosanskih Srba oko nepriznavanja njihovih žrtvi tokom zadnjeg rata i opću međunarodnu marginalizaciju.

Proziva svoje protivnike u Republici Srpskoj kao agente Zapada, a istovremeno se javno povezuje s Rusijom – koja se predstavlja kao protivnik geopolitičke agresije Zapada, kako u prošlosti tako i u sadašnjosti – sve to otvara najizravniji put Dodiku da postigne svoje neposredne političke ciljeve.

Dodik je u više navrata pohvalio Ruse kao najbliže prijatelje bosanskih Srba i pozvao ih da igraju veću ulogu u regiji. Rusija je, sa svoje strane, insistirala na održavanju disfunkcionalnog političkog statusa Bosne, upravo zato što jamči autonomiju bosanskih Srba. Nije jasno je li Dodikov krajnji cilj stvoriti nezavisnu državu bosanskih Srba, iako to može biti rezultat njegovog ciničnog potpirivanja straha od konstitutivaca.

Za sada su političke i ekonomske veze između Moskve i Banja Luke još uvijek uglavnom simbolične. Najformalnija suradnja između vlade događa se na sastancima nepriznatih država koje organiziraju Rusi, a riječ je o Abhaziji i Južnoj Osetiji, ali to niko ne shvaća ozbiljno.

Izvor: Express.hr