Politika nemoćna: Dok se vlasnici kladionica bogate, građani sve siromašniji

Relevantnih podataka o tome koliko je u našoj zemlji poslovnica sportskih kladionica i dalje nema, ali nećete se zamučiti da ih nađete. One su tu – iza svakog ćoška. Zagušljive, ali uglavnom pune. Sportsko i klađenje uživo, utrke pasa i konja, bingo, loto. Za svakog se nađe ponešto. Samo ne smijete imati prazan novčanik. Barem ne pri ulasku, a kasnije – sami ste si krivi…

Iz mora sportskih kladionica kao pobjednik prošle godine isplivao je čitlučki Premier World Sport, koji je po ostvarenim prihodima zauzeo peto mjesto (640 miliona maraka), ostavivši pritom iza sebe jedan Konzum (521), pa čak i BH Telecom (499). Gledajući ostvarenu dobit, Premier se pozicionirao među deset najprofitabilnijih, zauzevši devetu poziciju sa 45 miliona KM.

U razgovoru za Vijesti.ba ekonomski eksperti ističu kako ovaj podatak govori više o samom našem mentalitetu, nego o kladionicama kao unosnom biznisu. Rješenje je, kažu, u podizanju kolektivne svijesti o štetnosti kockanja, promjeni ambijenta u kojem ova industrija posluje, ali i u dodatnom oporezivanju.

Politika je pod kontrolom kladionica 

Ekonomski analitičar Zlatko Hurtić mišljenja je da će se s ovom pošasti, koja ustvari oslikava stvarno stanje društva i našeg mentaliteta, teško izaći na kraj.

– Potrebno je promijeniti ambijent u kojem posluje kladioničarska industrija. Međutim, mislim da politika nije dovoljno jaka da to uradi, jer kladionice na neki način kontrolišu politiku – kaže Hurtić.

Naglašava kako je ovu problematiku teško regulisati na nivou BiH, jer se radi o vrsti poreza koja ne potpada pod državni nivo.

– Tu vrstu poreza regulišu zakoni na federalnom nivou. Međutim, moraju se aktivirati i niži nivoi vlasti koji trebaju nametnuti neke druge vrste parafiskalnih nameta, kako bi općine i kantoni od kladionica mogli ubirati još veće prihode – poručuje Hurtić.

Nemoguće je, nastavlja, promijeniti svijest ljudi.

– Kod nas se uvijek kartalo u pare. Čak su nam maltene i djeca igrala klikera u pare. Naš je mentalitet takav. Sasvim je sigurno da se jedan dio populacije na klađenje odlučuje iz očaja ili zbog kredita, ali nažalost oni na taj način samo još više potonu – upozorava Hurtić.

U odnosu na prethodne godine, dodaje, ekonomska situacija u BiH ima određene pozitivne trendove.

– Izvoz raste, zaposlenost raste u privatnom, a opada u javnom sektoru. Smanjuje se vanjski dug, stabiliziraju javne finansije. Imamo i rast profitabilnosti preduzeća. Dakle, poprilično je puno pozitivnih trendova, ali ovi pomaci, imajući u vidu da smo dugo bili u ekonomskoj krizi, nisu spektakularni. No, treba ih iskoristiti kao osnovu za daljnje napredovanje – naveo je Hurtić.

Ljudi su u ogromnoj zabludi

Njegov kolega po struci Željko Šain u razgovoru za Vijesti.ba navodi kako su sa društvenog stajališta kladionice jedno od najvećih zala koja postoje u BiH.

– To je kancerogena ćelija koja našu državu uništava iznutra. Da se ja pitam, najradije bih ih potpuno zabranio, jer vrlo malom broju ljudi omogućavaju da steknu ogromna bogatstva na velikoj tuđoj nesreći – rekao je Šain.

S ekonomskog aspekta, nastavlja, to je samo dokaz da su ljudi koji se klade u ogromnoj zabludi.

– Našem društvu potreban je jedan kolektivni psiholog i psihijatar kako bi se počela ublažavati ta suluda trka u odlascima u kladionice, kao da će nam one nešto riješiti – dodaje Šain.

Svjestan je da BiH putem svoje fiskalne politike nije tretirala ovaj oblik djelatnosti, te je stoga neophodno napraviti jedan veliki ekonomsko-finansijski i pravni rez.

– Rješenje treba potražiti sa stručnog aspekta, i tu se politika apsolutno ne bi smjela miješati. Svoje mišljenje trebaju ponuditi ljudi iz oblasti medicine, odnosno psiholozi i psihijatri, zatim sociolozi, etno-psiholozi, filozofi… Dakle, oni koji se sa stručnog aspekta bave našim mozgom – smatra Šain.

Jedan od načina je i povećanje poreza. Međutim, smatra Šain, to nije dovoljno.

– Odgoj je na prvom mjestu. Mi moramo djecu još u vrtićima, osnovnim i srednjim školama učiti i savjetovati ih da ne idu u kladionice. Zatim se tu moraju uključiti i vjerske institucije, koje trebaju da pokažu koliko su stvarno na tragu svetih temeljnih knjiga i kroz svoje učenje omladinu učiti o štetnim posljedicama kladionica – poručuje Šain.

Dodaje kako je trend surovog kapitalizma, za koji smo mislili da će nam donijeti veliko blagostanje, naprosto nezaustavljiv.

– Osobno sam uvijek govorio da će nam on donijeti krv, suze, znoj, plač i mali broj bogataša, ali i veliki broj siromašnih ljudi – zaključio je Šain.

D.K.

(Vijesti.ba)