Od sada i to je moguće: Pomoć stiže iz svemira – kako se preko satelita prati rast kukuruza?!

Sateliti Sentinel funkcionišu tako što, osim što snimaju ono što je vidljivo golim okom, snimaju i ono što nije, a bitno je za praćenje poljoprivrede… Šta bi pristup ovim satelitima značio za bh. poljoprivrednike?

Piše: Dina GANIBEGOVIĆ

Srbija je prošle godine dobila pristup satelitima Sentinel koji će im omogućiti besplatne satelitske snimke u visokoj rezoluciji, odnosno bolji uvid u stanje usjeva i kvalitet zamljišta. Srbija je jedina država van Evropske unije kojoj je ponuđen besplatan pristup svim podacima tog programa, i to zahvajujući projektu Instituta „Biosens“ u Novom Sadu.

Tako će Srbija moći koristiti podatke koje, u okviru programa Kopernikus, sakupljaju sateliti Sentinel. Kopernikus je program Evropske agencije za istraživanje svemira vrijedan sedam milijardi eura, u okviru kojeg se, putem satelita Sentinel, prikupljaju podaci, koji se koriste da bi se građani EU zaštitili od kriza kao što su nedostatak hrane i energetske krize, te se koristi i za upravljanje obradivim površinama, ali i u šumarstvu i meteorologiji.

VELIKA POMOĆ POLJOPRIVREDNICIMA: Sateliti služe kako bi se procijenilo zdravlje usjeva i da li je tu možda potrebno navodnjavanje, đubrenje ili da se zemlja jednostvano „odmori“.o vakvo upravljanje poljoprivredom će omogućiti kompetitivnost proizvođača tako što će omogućiti da se izračuna kako uz minimalna ulaganja dobiti najveće moguće prinose.

Ono što sad razvijamo je jedan sistem preporuka koji bi poljoprivredniku omogućavali da na osnovu satelitskih snimaka vidi kada i šta na kom dijelu parcele jer nije cijela parcela ista, što se tiče kvaliteta, pogotovo kad se radi o velikim parcelama – kaže Vesna Crnojević Bengin.
Tako će prosječan srpski poljoprivrednik na raspolaganju imati i petodnevni pregled svih promjena na svom imanju. Znaće na šta da obrati pažnju i šta da očekuje.

– Vidimo šta raste na kom metru Srbije, a takođe možemo da radimo predikcije prinosa. Možemo da vidimo koliko će prinosa biti na kraju sezone i to ne statističkim metodama kako se to radilo, već egzaktnim naučnim metodama. Ono što sad razvijamo je jedan sistem preporuka koji bi poljoprivredniku omogućavali da na osnovu satelitskih snimaka vidi kada i šta na kom dijelu parcele jer nije cijela parcela ista, što se tiče kvaliteta, pogotovo kad se radi o velikim parcelama – pojasnila je Vesna Crnojević Bengin iz Instituta „Biosens“, Novi Sad.

SATELITI VIDE I ONO ŠTO NIJE VIDLJIVO GOLIM OKOM: Sateliti Sentinel funkcionišu tako što, osim što snimaju ono što je vidljivo golim okom, snimaju i ono što nije, a bitno je za praćenje poljoprivrede. Oni snimaju u termalnom opsegu, u infracrvenom opsegu i drugim koji nisu vidljivi golim okom, tako da daju dodatne informaciju o usjevima, šumama, vodenim tokovima i drugim meteorološkim ili ekološkim pojavama.

I POLJOPRIVREDNICI U BiH MOGU ISKORISTITI NOVU TEHNOLOGIJU: U našoj zemlji također je dostupno napredno praćenje usjeva i kvalitete zemljišta. Naime, prije nekoliko mjeseci je osnovana firma GISTEL koja je pokrenula @FARM automatizovani sistem kao prvi proizvod. Iza firme stoje univerzitetski profesori koji su se odlučili na ovaj korak radi približavanja i integrisanja nauke i tržista.

Uključivanjem parcela u sistem započinje aktivno prikupljanje informacija o njima, prije svega sa satelitskih snimaka i agrometeoroloških podataka. Pored toga, tu su moduli za unos svih sprovedenih aktivnosti, finansijski kalkulator, meteo prognoza za svaku parcelu posebno, servis za prijavu bolesti… – kaže Davorin Bajić.
FARM sistem je 100% domaći produkt u kome su integrisana sva relevantna naučna znanja i tehnologije. Osnovna namjena sistema je pomoć poljoprivrednicima i agronomima u upravljanju i planiranju poljoprivrednom proizvodnjom, a ciljevi su unapređenje poljoprivredne proizvodnje kroz implementaciju novih tehnologija, povećanje produktivnosti, smanjivanje troškova i zaštita životne sredine – pojasnio je za DEPO Portal prof.dr. Davorin Bajić, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjoj Luci, te osnivač GISTEL-a.

Sistem ima alate koji u kombinovanom korištenju omogućavaju veoma efikasno praćenje proizvodnje u svim fazama, a time i pravovremeno reagovanje u smislu đubrenja, zaštite, navodnjavanja i slično.

– Uključivanjem parcela u sistem započinje aktivno prikupljanje informacija o njima, prije svega sa satelitskih snimaka i agrometeoroloških podataka. Pored toga, tu su moduli za unos svih sprovedenih aktivnosti, finansijski kalkulator, meteo prognoza za svaku parcelu posebno, servis za prijavu bolesti… – pojasnio je Bajić.

PARAMETRI IZ SATELITSKIH SNIMAKA: Za svaku parcelu permanentno se prikupljaju podaci, da se obrade i čuvaju u bazama podataka tako da u svakom trenutku mogu biti dostupni. Ovaj pristup daje dvije mogućnosti: praćenje u realnom vremenu i pravovremeno reagovanje, te planiranje buduće proizvodnje na osnovu istorijskih podataka.

– Veoma je značajno istaći i niz kartografskih alata, interaktivnog tipa, koji mogu pomoći pri analizama, kao što su: pregled vremenskih serija na mapama, mjerenja, razmjeravanja, iscrtavanja, dinamičko geopozicioniranje (navigacija po parceli), dobijanje informacija sa mape klikom, printanje mapa… – naglašava Bajić, te dodaje da je u svijetu, veliki broj naučnih radova koji opisuju značaj satelitskih tehnologija, ali i veliki broj primjera dobre prakse i praktične primjene. Naime, praksa je pokazala da se pravilnom i striktnom primjenom satelitskih snimaka prinosi pojedinih kultura mogu povecati i do 30%.

– Mi koristimo satelitske snimke sa dva tipa senzora: optičke (Sentinel 2) i radarske (Sentinel 1). Implementacija radarskih snimaka je u ovaj tip sistema je nešto sasvim novo, ne znam ni za jedan sličan primjer – ističe Bajić.

MOGUĆNOST PRAVOVREMENOG REAGOVANJA: Svi satelitski snimci se obrađuju i na osnovu njih se računaju određeni vegetacioni indeksi prikazani u vidu mapa. Neki od tih indeksa su NDVI, SAVI, PSRI, Koeficijent usjeva, indeks vlažnosti i sl. Optički senzori snimaju odbijenu svjetlost u različitim dijelovima spektra, kako vidljivim, tako i nevidljivim. Iz tog razloga promjene na parcelama se mogu uočiti prije i do 10 dana nego golim okom, kada već može biti kasno za usjeve, što omogućava poljoprivrednicima pravovremeno reagovanje na tretiranju usjeva. Inače, vegetacioni indeksi pokazuji vitalni kapacitet usjeva i pojavu stresa izazvanu nedostatkom nutritijenata, vlage ili pojave bolesti.

satelit-zemljiste
Tehnologija u poljoprivredi donosi bolju, veću i kvalitetniju proizvodnju, pa tako i satelitsko praćenje stanja zemljišta i usjeva na istoj. Što se tiče poljoprivrednika i pristupa informacijama tog tipa, naravno da bi dobro došle, ali bi prije toga trebalo uraditi kvalitetne edukacije na terenu – naglasio je Nedžad Bićo.

Nadalje, svi indeksi se i naknadno obrađuju tako da se kreiraju mape zona na parceli, što omogućava lokalizaciju tretmana (đubrenje, navodnjavanje, zaštita). Lokalizacijom tretmana moguće je smanjiti upotrebu đubriva i sredstava zaštite, te vršiti optimalno navodnjavanje. Smanjenom upotrebom hemijskih sredstava direktno se utiče i na zaštitu životne sredine.

Svaki snimak se i statistički obrađuje, a rezultati se skladište u baze podataka. Ovo omogućava statističko praćenje i analize kako u sezoni tako i među sezonama. Takođe, moguće su uporedne analize parcela sa parcelama koje imaju visoku produktivnost. Sve je ovo značajno za planiranje proizvodnje i aktivnosti na parcelama.

NEOPHODNA EDUKACIJA POLJOPRIVREDNIKA: I Iz Udruženja poljoprivrednika u FBiH smatraju da bh.poljoprivreda može profitirati uz pomoć napredne tehnologije.

– Tehnologija u poljoprivredi donosi bolju, veću i kvalitetniju proizvodnju, pa tako i satelitsko praćenje stanja zemljišta i usjeva na istoj. Što se tiče poljoprivrednika i pristupa informacijama tog tipa, naravno da bi dobro došle, ali bi prije toga trebalo uraditi kvalitetne edukacije na terenu – naglasio je za DEPO Portal Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika u FBiH.

POVEĆANJE PRINOSA I SMANJENJE TROŠKOVA: Masovnija upotreba ove napredne tehnologije bi imala viseštruke koristi: direktno za poljoprivrednike povećanje prinosa i smanjenje troškova, zatim kreiranje velike baze podataka za buduća istraživanja, a za nadležne organe u planiranju i praćenju realizacije podsticaja.

Prethodne EU reportaže možete čitati OVDJE.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)