Crna budućnost o kojoj se šuti: Djeca u BiH napuštaju školovanje… Da li postajemo zemlja nepismenih?!

Sve veći broj djece zbog različitih razloga napušta zakonski obavezno osnovno obrazovanje, nevladin sektor se bori sa problemom, a vlasti nijemo posmatraju. Da li BiH polako, ali sigurno postaje zemlja nepismenih?

Piše: Amel ZEKOVIĆ

– Kada otvorite temu problema Roma i korištenja osnovnih ljudskih prava, neke stvari se podrazumijevaju, ali u praksi one ne funkcionišu. Ako ste romski roditelj, koji nema novca da obuče to dijete, da mu kupi olovku, svesku i drugu neophodnu školsku opremu, iako će knjige dobiti besplatno, pa još ako ste djevojčica/Romkinja koja je izložena pritisku ranog i/li prinudnog braka, ukoliko ste izloženi diskriminaciji kao romsko dijete ili vam je porodica socijalno ugrožena, onda se tu javlja niz problema. To dijete, i pored besplatnog osnovnog obrazovanja, neće ili ne može ići u školu, istakao je nedavno u razgovoru za DEPO Portal Ševko Bajić, vođa projekta CARE International – Balkans u BiH.

Međutim, priča o diskriminaciji Roma i djeci koja nisu u mogućnosti pohađati ni osnovnu školu samo je jedan od problema koji se javlja u bh. obrazovnom sistemu. Postratna Bosna i Hercegovina, nažalost, puna je siromašne, bolesne, socijalno ugrožene i na druge načine “obilježene” djece koja su izložena diskriminiciji, iako po zakonu imaju pravo na (besplatno) obrazovanje.

ZAŠTO DJECA U BIH NAPUŠTAJU ŠKOLOVANJE: Izostanak podrške roditelja, nedostatak materijalnih sredstava, preseljenje i neophodnost rada u cilju preživljavanja, ali i nezainteresiranost za obrazovanje, osnovni su razlozi koje djeca navode za napuštanje školovanja.

Šta je Omladinski centar “Vermont”?

Ovaj centar osnovan je u aprilu 1993. s osnovnim ciljem da obogati kulturni, obrazovni i ekonomski aspekt mladih u gradu Brčkom i da odgovori na sve veće potrebe za konstruktivnim i kreativnim sadržajima, ratom pogođene omladine.
U sklopu svojih aktivnosti, “Vermont” je u saradnji sa organizacijom Save the Children tokom 2015. godine uspostavio Dnevni centar u Brčko distriktu BiH.
Projektna inicijativa nosi naziv ‘Uspostava Dnevnog centra za djecu uključenu u život i/ili rad na ulici i djecu koja su u riziku da to postanu’, a svrha je doprinos obezbjeđivanju što potpunijeg ostvarivanja prava ove grupe djece, izložene raznim vidovima radne eksploatacije, nasilju, nekom drugom vidu eksploatacije, ili djece u riziku da postanu djeca ulice.
Danas u BiH postoji određeni broj djece koja, zbog različitih razloga, ne pohađaju osnovnu školu. S obzirom na to da je osnovno obrazovanje zakonski obavezno, postavlja se pitanje – kako je ovo moguće i koji su to razlozi zbog kojih neka djeca u BiH čak ni ne upisuju osnovnu školu?

– Djeca koja napuštaju školu pripadaju socijalno ugroženim porodicama, koje karakteriše nezaposlenost roditelja te nedostatak osnovnih sredstava za život, porodicama koje žive udaljene od škole ili onima u kojima se, zbog neobrazovanosti roditelja, ne pridaje značaj obrazovanju, pojašnjava za DEPO portal Damir Radenković, direktor Omladinskog centra ‘Vermont’ u Brčkom.

Obrazovni sistem također napuštaju djeca romske nacionalnosti, djeca iz disfunkcionalnih porodica, djeca bez roditeljskog staranja, te djeca sa poteškoćama u razvoju.

OBRAZOVANJEM PROTIV SIROMAŠTVA: Prema dostupnim informacijama, osam posto djece u BiH svake godine napusti školovanje, a da trend napuštanja ne bi rastao Evropska unija je izdvojila 360.000 eura za trogodišnji Projekt “Bright4All – Osnovno pravo na obrazovanje za svu djecu u Bosni i Hercegovini”, insistirajući na stanovištu da je obrazovanje temeljno ljudsko pravo.

– Obrazovanje je temeljno ljudsko pravo. Ono je takođe i osnovno sredstvo koje omogućava ekonomski i društveno marginaliziranoj djeci i odraslima da se izbave iz siromaštva i u potpunosti uključe u zajednice. Evropska unija je posvećena nastavku promocije obrazovanja i društvenog uključivanja, naglašava šef Sekcije operacija za socijalni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju u Delegaciji Evropske unije u BiH Massimo Mina.

Prema podacima popisa stanovništva, od ukupnog broja osoba starijih od deset godina, nepismenih je bilo 89.794 ili 2,82 posto (u Republici Srpskoj 3,17 posto, u Brčko distriktu 2,83 posto, a u Federaciji BiH 2,63 posto). Od ukupnog broja nepismenih 0,8 posto su muškarci i 4,8 posto žene, saopćeno je iz Agencije za statistiku BiH.

Poređenja radi, u Srbiji je nepismenih 1,96 posto, u Hrvatskoj 0,8 posto, a u Crnoj Gori je 1,5 posto.

Partneri u provedbi projekta “Bright4All” su organizacije civilnog društva: Omladinski centar ‘Vermont’ Brčko i Udruženja ‘Žene sa Une’ Bihać. Istraživanje koje u sklopu ovo projekta provodi organizacija Save the Children pokazuje da je problem prijevremenog prekida školovanja na području naše države mnogo zastupljeniji nego što se mislilo.

– Raspolažemo kvalitativnim i kvantitativnim podacima koji ukazuju na postojanje problema prijevremenog prekida školovanja u cilјnim zajednicama. Prikuplјene informacije ukazuju na razloge iz kojih djeca i mladi napuštaju obrazovni sistem u BiH. Identifikovan je određeni broj faktora koji će olakšati intervenciju u odabranim zajednicama. Na osnovu datih faktora, u svakoj od zajednica mogu se planirati relevantne aktivnosti u cilјu adekvatnog odgovora na utvrđene probleme i pružanja podrške svoj djeci u ostvarivanju njihovog osnovnog prava na obrazovanje, ističe direktorica organizacije Save the Children za sjeverozapadni Balkan Andrea Žeravčić.

Šta pokazuju rezultati istraživanja organizacije Save the Children?

Uzorak ovog istraživanja činila su djeca, mladi i odrasli. Djeca i mladi su učenici osnovnih i srednjih škola iz sljedećih općina: Bihać, Bijeljina, Brčko, Bužim, Cazin, Prijedor, Srebrenik i Velika Kladuša.
Odrasli su stručnjaci iz institucija obrazovanja, socijalne zaštite i policije.
Uzorak djece čine djeca iz opće populacije, njih 1010, koja redovno pohađaju školu, zatim djeca koja su napustila školu, njih 69, kao i 53 djeteta koja je neredovno pohađaju.
Dakle, u istraživanju je ukupno učestvovalo 1132 djece i mladih, uzrasta M=14,32, SD=2,065, a priložena tabela prikazuje šta su kao glavne razloge navela djeca koja su napustila školu, dok sve druge detalje ovog iscrpnog istraživanja možete pogledati OVDJE.

VLASTI NEDOVOLJNO UKLJUČENE: Projekat “Bright4All” i dalje traje, a u okviru njega predviđene su brojne aktivnosti koje imaju za cilj stvaranje dobrog temelja za promjene u sistemu koje bi doprinijele pozitivnim rezultatima.

– Dosadašnjim projektnim aktivnostima identifikovani su razlozi napuštanja obrazovanja, kao i kategorije djece koja napuštaju isti. U ovim aktivnostima su učestvovali djeca, mladi i odrasli, te stručnjaci iz oblasti obrazovanja i socijalne zaštite. Kroz održane javne diskusije, okrugle stolove, sastanke i prezentacije podizali smo svijest o problemu napuštanja obrazovanja i došli do značajnih preporuka za odgojno-obrazovne institucije, za jačanje institucija, organizacija i ustanova na lokalnom nivou i jačanje sistema na entitetskom/kantonalnom i državnom nivou, za koje smatramo da bi u velikoj mjeri pomogli smanjenu ovog problema, naglašava za DEPO Portal Damir Radenković.

Prema dostupnim informacijama, osam posto djece u BiH svake godine napusti školovanje, a da trend napuštanja ne bi rastao Evropska unija je izdvojila 360.000 eura za trogodišnji Projekt ‘Bright4All’ jer su stava da je obrazovanje temeljno ljudsko pravo
Dodaje i da je kao dio ovog projekta Dnevni centar “Vermont” zamišljen kao “sigurno mjesto za djecu ulice, gdje se adekvatno i interventno reaguje na akutni problem djeteta, obezbjeđuje pristup uslugama socijalne i zdravstvene zaštite, školskom sistemu, te promovišu i štite dječija prava, pruža psihosocijalna pomoć i podrška, djeci koja dobrovoljno koriste uslugu, kao i posebno osmišljen program podrške porodici”.

Međutim, svi partneri u provedbi projekta “Bright4All” upozoravaju i na nedostatak sistemskog pristupa ovom problemu i navode da je nužno aktivno uključivanje vlasti u rješavanje ovog problema.

– Vlasti su uključene samo na našu inicijativu, samoinicijativa od strane vlasti ne postoji. Nažalost, sve je svedeno na politiku i ad hoc rješenja – zaključuje Radenković.

Zašto šuti Ministarstvo nauke i obrazovanja Kantona Sarajevo?!
Šta podrazumijeva odredba „Svako dijete ima pravo na obrazovanje“ i da li je ona, s obzirom na obrazovne kapacitete u Kantonu Sarajevo, u praksi primjenjiva?
Sa kojim problemima se suočava obrazovanje djece u Kantonu Sarajevo kada je su u pitanju inkluzija i diskriminacija, i koje kategorije djece i zašto najčešće napuštaju školovanje?
Da li ovo ministarstvo posjeduje informaciju koliko djece u Kantonu Sarajevo napusti osnovno i srednje školovanje svake godine ili koliko djece bi trebalo ići u školu, a zbog raznih razloga to nisu u mogućnosti?
Šta je urađeno u okviru projekta „Bright4All – Osnovno pravo na obrazovanje za svu djecu u Bosni i Hercegovini“ koji finansira Evropska unija na području Kantona Sarajevo, odnosno koliko ovaj projekat doprinosi rješavanju trenutnih problema?
Koje su konkretne strategije i koraci koje je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS poduzelo u cilju povećanja kvalitete obrazovanja i smanjenja diskriminacije u školskim klupama?
U želju da saznamo kakvi se problemi u obrazovnom sistemu javljaju u glavnom bh. kantonu te šta se čini kako bi se oni rješavali, ova smo pitanja uputili resornom ministarstvu u Kantonu Sarajevo, no ni na jedno nismo dobili odgovor, čak ni bilo kakvu povratnu informaciju.
Umjesto toga uslijedio je potpuni muk i ignorisanje medija, i pored deset dana upornih telefonskih poziva i molbi upućenih putem kontakt e-mailova na adresu pomoćnika ministra Nihade Čolić u Sektoru za predškolski i osnovni odgoj i inkluzivno obrazovanje pri Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade KS.

Prethodne EU reportaže možete čitati OVDJE.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)