Karadžić žalbenom vijeću: Srbi nigdje nisu prvi napali, rat im je bio nametnut

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić rekao je pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove u Hagu da Srbi nigdje u BiH nisu prvi napali i da im je rat bio nametnut nelegalnom secesijom BiH kojoj su se protivili.
On je negirao da je cilj rukovodstva Republike Srpske bio nasilno razdvajanje Srba od muslimana i Hrvata i da su postojali bilo kakvi zločinački planovi.

“Moja namjera nije bila da odvojimo stanovništvo, nego administrativna naselja, da ne smetamo jedni drugima i ne stvaramo tenzije”, rekao je Karadžić tokom rasprave o žalbi koju je uložio na prvostepenu presudu, kojom je nepravosnažno osuđen na 40 godina zatvora.

Ponovio je svoju tvrdnju da su se Srbi u Sarajevu samo branili, a da su muslimani svoj narod izložili ogromnim patnjama, čekajući stranu intervenciju, prenijeli su beogradski mediji.

“Jedino Srbi nisu izgubili rat u BiH – nisu imali drugog cilja do stvaranja republike”, rekao je Karadžić.

On je negirao da je kriv za terorisanje Sarajeva, dodajući da od Sarajeva ne bi ostalo ništa da je samo sa jednog položaja Vojske Republike Srpske /VRS/ ispaljeno 30.000 do 40.000 projektila, kao što su rekli tužioci.

Karadžić tvrdi i da VRS nije ispalila granatu koja je 5. februara 1994. godine na sarajevskoj pijaci Markale ubila 67, a ranila 140 građana.

“Na praznoj pijaci, na kojoj nije bilo ništa na tezgama, bilo je 500 ljudi. Kako je to moguće? Kako je moguće da među poginulima nije nijedan prodavac”, upitao je Karadžić.

On tvrdi da nije znao za ubistva muslimana u julu 1995. godine u Srebrenici, te da se čudio i pitao kako je tako dugo mogao da se krije “tako drastičan događaj”.

O broju muslimanskih žrtava, kojih je prema presudi najmanje 5.115, Karadžić je rekao da on pretpostavlja da ih je, uključujući one u borbama, bilo od 1.500 do 2.000.

“To nije izvela nijedna naša jedinica, nego grupice koje su se sakupile onako”, rekao je Karadžić.

On je naveo da je pripadnika Desetog diverzantskog odreda Dražena Erdemovića, koji je priznao krivicu za strijeljanje 1.000 muslimana, pitao “kako se to moglo kriti”, a da mu je Erdemović odgovorio da počinioci nisu o svom zlodjelu obavijestili ni svog komandanta.

Karadžić je potvrdio da ga je 13. jula 1995. godine njegov povjerenik Miroslav Deronjić obavijestio da ima već 2.000 zarobljenika, rekavši da je on mislio da će biti brzo razmijenjeni, te da ni sa kim iz vojske u Srebrenici nije imao kontakt.

On je naveo da je u aprilu 1996. godine naredio vojnom tužiocu da ispita šta se desilo u Srebrenici, ali da mu je on rekao da “tamo niko ništa ne zna i neće da zna”.

Haški tribunal je Karadžića 24. marta 2016. godine proglasio krivim za genocid u Srebrenici, progon muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce od 1992. do 1995. godine.

Karadžić je u decembru 2016. godine uložio žalbu Haškom tribunalu na prvostepenu presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora za zločine tokom rata u BiH.

Haško tužilaštvo zatražilo je danas da Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u potpunosti odbaci Karadžićevu žalbu i zatražilo pooštravanje kazne na doživotni zatvor.

Tokom jučerašnjeg obraćanja žalbenom vijeću tim odbrane zatražio je da bude poništena prvostepena presuda i da se omogući novo suđenje.

Srna