Sarajevo: Zašto propada vila na Stojčevcu

Titova vila na Stojčevcu, kao i brojni drugi slični objekti u BiH, ali i izvan granica naše zemlje, s aspekta čišćenja i održavanja su, kolokvijalno govoreći, “Alajbegova slama“, odnosno nisu ničiji i niko nema obavezu da ih održava, zbog čega oni propadaju, kazao je za Faktor donedavni predsjedavajući Komisije za državnu imovinu BiH Zvonimir Kutleša.

Prema njegovim riječima, samo u BiH postoji nekoliko objekata koji nose “prefiks“ Titova, poput vile u Bugojnu i brojnih drugih. Svi ovakvi objekti se tretiraju kao neperspektivna vojna imovina, a Ministarstvo odbrane BiH nema novca za njihovo održavanje.

Osim toga, tu su i brojni objekti, među kojima su odmarališta, ali i veleljepne vile na jadranskoj obali koji su, također, u vlasništvu države BiH, koji propadaju jer o njima niko ne vodi računa.

– Sav problem je u nepostojanju zakona o državnoj imovini. To se pretvorilo u političko pitanje oko kojeg ne postoji saglasnost u vezi s konačnim rješenjem kako bi taj zakon trebao da izgleda i to traje već 15-ak godina. Tek kada bude donesen zakon o državnoj imovini znat će se kome ti objekti pripadaju i ko je zadužen za njihovo održavanje. Ja sam lično u tri navrata predlagao tri različite verzije zakona o državnoj imovini, ali ni unutar Komisije nismo imali saglasnost ni za jedan od tih tekstova da ih uputimo u dalju proceduru usvajanja – kazao nam je Kutleša.

Cijelu priču dodatno usložnjava činjenica da je od 2005. godine, kada ga je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown, na snazi Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji će važiti sve do donošenja zakona o državnoj imovini.

Zbog tog zakona, nad ovom imovinom se ne može vršiti nikakva pravna radnja, kao što je prodaja, davanje pod zakup, davanje kao zalog za dobijanje kredita i slično. Razlog zbog kojeg je Ashdown nametnuo ovaj zakon je da bi se spriječili niži nivoi vlasti, prije svih RS, da u bescijenje prodaju državnu imovinu.

– Zakon predviđa izuzetke od zabrana. Recimo, ako bi se pojavio investitor koji bi želio kupiti ili iznajmiti neki od ovih objekata, kako bi ga obnovio, potrebno je da se obrati Komisiji za državnu imovinu. Tek kada Komisija donese odluku o skidanju zabrane raspolaganja nad tim objektom on se može prodati ili iznajmiti – pojasnio je Kutleša.

S obzirom na atraktivnost lokacija, njihovu veličinu i nekadašnji izgleda, ali i na “historiju“ koju su imali, sigurno je da su objekti poput Titove vile na Stojčevcu svojevremeno vrijedili na milione maraka. Zbog neusvajanja zakona o državnoj imovini to su sada uglavnom ruševine, čija je vrijednost daleko manja.

Izvor: Faktor