Misvak – zaboravljeni sunnet

Autor: Vildana SEMIĆ ISAKOVIĆ, mag.sanit.ing., CHP

Štapić za žvakanje, čišćenje zuba, misvak, sivak – sve su nazivi koji označavaju grančicu pomalo zaboravljenog sunneta. Naziv je dobio od arapske riječi ‘yudlik’, koji se ugrubo može prevesti sa značenjem ‘masaže’ (tj. masaža unutrašnjosti usta). To znači više od ‘četkanja zuba’. Lokalno je poznat pod nekoliko naziva: Kharijal; Beng-Jhal; Mah-Khakhin Kickni, Miraj, Pelu, Pilva, GUJ-Kharijal, Piludi, TEL-Ghunia, Varagogu, TAM-Kalawa, Kakkol, Vivay, KAN-Goni-mara, i Oriya-Kotungo. Dobiva se od biljke naziva kharijal (lat. Salvadora persica), koja se može naći u suhim i sušnim područjima Indije. Zbog svojih pozitivnih farmaceutskih djelovanja na zdravlje čovjeka i činjenice da se koristi već stoljećima, od 1986. godine se nalazi u preporukama Svjetske zdravstvene organizacije za oralnu higijenu.

No, zbog prilično slabe osviještenosti ljudi i nezainteresovanosti, naučno se proučava tek unatrag dva desetljeća pa su saznanja o njegovim djelovanjima dosta ograničena.

Misvak se proizvodi iz dugog žbunja ili grmlja kao što je divlja maslina (poznata kao El-’Utm) ili iz žbunja ”Es-Sambur”. Ipak, najbolji misvak je onaj koji se uzima iz podzemnog korijenja žbunja ”El-Arak”. Misvak se također može uzeti i sa zelenih grana, ali je on slabije kvalitete od onog koji se uzima iz podzemnog korijena. Grm El-Arak raste na Arapskom poluotoku i na drugim suhim područjima Zapadne Azije i Sjeverne Afrike. Bogat je brojnim granama i zelenim lišćem blijedožute boje. Također, ima osjetljive pupoljke i plodove poznate kao ‘kabas’. Ti plodovi su u obliku kuglica (ili loptica), koji su prvo crvene boje, da bi postepeno pocrnjeli, a sadrže začin koji pospješuje apetit.

No, ono što danas uveliko nazivamo misvakom dobiva se od Salvadora persice. To je zimzeleno malo drvo ili grm, rijetko više od 1 metra promjera, a dostiže maksimalnu visinu od 3 metra. Svježe lišće se jede kao salata, a koristi se u tradicionalnoj medicini za liječenje kašalja, astme, skorbuta, reume. Blagotvorni učinci misvaka na oralnu higijenu i dentalno zdravlje prisutni su djelomično zbog mehaničkog, a najviše zbog farmakološkog djelovanja. Široko je rasprostranjena u sušnim područjima Indije, Balukistan i Cejlonu te u suhim područjima Zapadne Azije i Egipta.

ORALNA HIGIJENA U ISLAMU

Korištenje misvaka je predislamski običaj, koji se i kod drevnih Arapa koristio za oralnu higijenu – kako spisi govore, „da bi im zubi bili bijeli i sjajni“.

Prvi specijalizirani predmeti za čišćenje zuba (ono što danas zovemo četkica za zuve) postojali su kod sljedbenika Poslanika Muhammeda, a.s., Arapa, početkom sedmog vijeka. Dakle, predmeti za čišćenje zuba su oblikovani i preporučeni hiljadu godina ranije nego što to navodi savremena stručna stomatološka literatura. O značaju higijene zuba u Islamu govore i sljedeća dva hadisa:

“Deset je prirodnih stvari (fitret): podrezivanje brkova, puštanje brade, čišćenje zuba misvakom, ispiranje usta, obrezivanje noktiju, pranje zglobova i prijevoja, odstranjivanje dlaka, pranje iza obavljene nužde i ispiranje usta sa grgljanjem.” (Muslim, Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madže i Ahmed)

“Kupanje je obaveza svakog petka za svaku odraslu osobu. Isto tako čišćenje zuba misvakom (četkicom) i uzimanje jaga (parfema) ako bude imao.” (Buhari, Muslim, Tirmizi, Nesai, Ahmed i Et-Tajalasi.)

U hadisu: “Da se ne bojim da ću opteretiti svoje sljedbenike, strogo bih im naredio da prilikom svakog namaza očiste zube” (Buhari i Muslim), sugeriše se, odnosno preporučuje, svim muslimanima, kojima to nije teret, a da bi zaslužili Božju milost i ispunili preporuku Božjeg Poslanika Muhammeda, a.s., kojeg slijede u ponašanju, da pet puta dnevno u idealnom vremenskom rasponu imaju periode pranja zuba.

Savremena stomatologija savjetuje pranje zuba dva puta dnevno, uvečer prije spavanja i ujutro pri ustajanju. Savremena preventivna stomatologija sugeriše da roditelji podučavaju djecu održavanju oralne higijene od treće godine metodom osobnog primjera. Međutim, zbog današnjeg načina života, analize pokazuju da najveći broj pacijenata ne održava oralnu higijenu. Većina to radi nepotpuno i neredovno.

No, u hadisu Poslanika Muhammeda, a.s., motivacija za održavanjem oralne higijene riješena je na jednostavan način, savršenom ponudom vjernicima koja je najjasnije izražena u hadisu: “Dva rekjata namaza obavljena uz prethodno pranje zubi misvakom vrjedniji su kod Allaha za sedamdeset puta od namaza koji je obavljen bez takvog čišćenja.” (Darekutni i Dejlemi)

Kada bismo analizirali samo ponudu u ovom hadisu, motiv je više nego dovoljan. Namaz se vrjednuje 70 puta više. Ako je prvo za što će vjernici biti pitani na Sudnjem danu pred Bogom Uzvišenim namaz, komentar motivacije bio bi suvišan. Spomenimo i sljedeće hadise: “Prenoćio sam kod Vjerovjesnika s.a.w.s. i vidio da je istrljao zube misvakom.” (Muslim).

“Pitao sam Aišu r.a.: ” Što bi Vjerovjesnik prvo počeo raditi kada uđe u kuću?”, a ona mi je odgovorila: “Prvo bi upotrijebio misvak.” (Muslim)

Ibn Dekik preporučuje pranje zuba misvakom svako jutro, odmah nakon buđenja, jer se u toku noći na zube nataloži ostatak različitih kiselina isparenih iz želudca. Ova konstatacija, s obzirom na vrijeme u kojem je izrečena, 7. stoljeće kršćanske ere, direktno odgovara na današnju teoriju o hidrolitičkom djelovanju kiselih bakterijskih produkata koji su dokazanim učinkom u nastanku i razvoju zubnog karijesa, a proteolitičkim djelovanjem u nastanku i razvoju parodentalne bolesti. Uklanjanje plaka jedanput dnevno, uvečer, mora biti dovoljno za prevenciju karijesa, uz uvjet da je potpuno eliminiran plak. Intenzitet čišćenja zuba opada sa rastućom udaljenošću od središnje linije, čime se objašnjava veliki broj karijesa umnjaka.

Poruka Poslanika Muhammeda, a.s., o potrebi održavanja potpune, svakodnevne, higijene usta i zuba, potkrijepljena vlastitim primjerom, prva je definirana preporuka u danas dostupnoj literaturi o neophodnosti održavanja oralne higijene kroz čišćenje zuba, masažu zubnoga mesa i ispiranje usne šupljine. Ovo predstavlja temelje preventivne stomatologije. Metode koje nudi savremena preventivna stomatologija, u realizaciji mjera potpune oralne higijene ne mogu polučiti rezultate ostvarive metodama koje je preporučio Muhammed, a.s., svojim sunnetom.

LJEKOVITOST MISVAKA

Naučno je dokazano da svaki dio drveta od kojeg se dobiva misvak ima određena ljekovita svojstva. Tako se listovi Salvadora persica jedu kao povrće u istočnom tropskom dijelu Afrike i koriste u pripremi umaka, a mladice se jede kao salata. Listovi su gorkog okusa, te imaju iznimno djelovanje na crijeva kao njihovi čistači, osobito kod liječenja crijevnih parazita. Osim toga, djeluju pozitivno na jetru, te na bubrege kao diuretik. Dokazani su analgetik (lijek protiv bolova), u liječenju hemoroida, protuupalno i jačanju zuba. Listovi se koriste kao izniman protuotrov, te antireumatski. Sok od lišća se koristi i u liječenju skorbuta.

Plodovi su slatki i jestivi. Fermentirani napitak od voća djeluje protiv nadimanja, te kao diuretik. Osim toga, razbija kamence u bubrezima i želudcu, te se zajedno sa listovima koristi u liječenju reume. Plod, također, djeluje kao najjači protuotrov kod ugriza zmija.

Korijen drveta Salvadora persica koristi se kao plikavac i ima historiju bojnog otrova. Tijesto od korijena učinkovito je u liječenju gonoreje i upale mokraćnog mjehura. Čaj od korijena je dokazan u liječenju brojnih poremećaja menstrualnog ciklusa.

Kora ovog drveta efikasna je u liječenju želučanih smetnji, a sjemenke imaju gorak i oštar okus. Iz tog razloga koriste se kao diuretik, te u liječenju reume.

HEMIJSKA GRAĐA

Fitohemijska ispitivanja Salvadora persica pokazala su cijeli niz fitronutrijenata koje ova biljka ima, a koji su ‘glavni krivac’ njezinih djelotvornih učinaka na organizam čovjeka. Tako su u sastavu pronađeni: oktakozanol, 1-triacantanol, β-sitosterol i β-sitosterol-3-O-β-D-glukopiranozid. Izolirana su i eterična ulja koja sadrže α- i β-thujones, kamfor, cineol, β-cimen, limonen, β-mircen, borneol, Linalool i bornil acetat, humulene, caryophyllene, β-santatol i farnesol.

Detaljnom analizom pronađena je i karboksilna kiselina, te sljedeći izolirani spojevi: butandiamid, N1, N4-bis (fenilmetil) -2 (S) -hidroksi-butandiamin (1), N-benzil-benzamida (2), N-benzil-2-fenilacetamid (3) i benzil-uree (4). Spoj N-benzil-2-fenilacetamid pokazuju značajan inhibitorni učinak na ljudski kolagen – inducirane agregacije trombocita, te umjerenu antibakterijsku aktivnost protiv bakterije Escherichie coli.

U listovima su pronađeni teški metali, a koji su detaljno predočeni u tablici 1. No, vidljiv je veći postotak bakra, nikla i mangana. Oni čine tzv. mikronutrijente koje naš organizam treba kao esencijalne za sintezu brojnih spojeva i provedbu raznih reakcija.

Tablica 1. Koncentracija teških metala pronađenih u listovima Salvadora persica

Metal	Koncentracija (ppm)
Cu	6.0
Zn	5.0
Ni	8.0
Mn	20.0
Co	15.0
Pb	0.20
Cd	0.20
Ce	0.005
V	0.005
Ti	0.005
Mo	0.30
Hg	—
Fe	5.0

Istraživanja pokazuju sezonske promjene u koncentraciji proteina i aminokiselina u drvetu Salvadora persica. Tako je proučavano 12 uzoraka tla i biljnog materijala svaki mjesec u različitom staništu, s drugačijim stepenu slaništa tla. Potvrđeni su značajni rezultati u sastavu proteina i aminokiselina, što upućuje na činjenicu da nije svaki misvak jednako djelotvoran.

FARMAKOLOŠKA DJELOVANJA

Od farmakoloških svojstava koje posjeduje Salvadora persica značajno je spomenuti: sprječavanje kvarenja zuba i njihovo čišćenje, osvježenje daha, poboljšavanje apetita, čišćenje neurona, povećanje energije, izoštravanje pamćenja, prilagođavanje čula, čistiji vid, poboljšanje probave, čišćenje grla, liječenje promuklosti i hrapavosti, elokventniji i jasniji govor. Najnovija istraživanja pokazuju i sljedeća djelovanja, kako slijedi dalje u tekstu.

Hipolipidemijski učinak – smanjenje masnoće u krvi

Istraživanja su pokazala da čišćenje zuba misvakom ima izrazite učinke na smanjenje razina masnoće u krvi. Već nabrojane liofilizirajuće matične esencije kroz 15 do 30 dana kod osoba s povišenom razinom LDL i triglicerida dovode do njihovog smanjenja. Analiza pokazuje da pravilnim korištenjem, već 72 sata nakon konzumiranja dolazi do postupnog pada LDL-a i triglicerida u plazmi, dok HDL ostaje nepromijenjen.

Antiulcerozno djelovanje – protiv ulkusa (čira)

Salvadora persica ima zaštitnu, preventivnu ulogu kod čireva uzrokovanih stresom. Konzumiranjem ove biljke, dokazano je da se, elementi želučane sluznice ponovno uspostave i sintetiziraju.

Antikonvulzivno djelovanje – protiv konvulzija (grčeva)

Učinak Salvadora persica kao antikonvulzant je identificiran pomoću matičnih ekstrakata. Matični ekstrakti pojačavaju aktivnost natrijevog pentobarbitala koji dokazano djeluje antikonvulzivno i kod liječenja epilepsije.

Antibakterijsko djelovanje

Salvadora persica sadrži tvari koje posjeduju inhibirajući i antibakterijska svojstva protiv nekoliko vrsta kariogenih bakterija, koje se često nalaze u usnoj šupljini. Porast kiselosti koja pogoduje rastu tih bakterija u ustima redovitim korištenjem misvaka na taj način je inhibirana. Tako je dokazano da misvak djeluje inhibitorno na rast Streptococcus mutans, Lactobacillus acidophilus, Aggregatibacter actinomycetemcomitans, Porphyromonas gingivalis i Haemophilus influenzae. Rezultati istraživanja su pokazali da misvak uništava sve ove bakterije, jače nego antibiotika, pomoću hlapljivih djelatnih protubakterijskih spojeva. Osim toga istraživanja pokazuju da posjeduje antimikotično djelovanje (uništava gljivice), osobito kod infekcije s gljivicom Candida albicans.

Inhibiranje formiranja zubnog kamenca – otpuštanje kalcija i klorida u slinu

Misvak dovodi do značajnog povećanja proizvodnje kalcija u slini, čak za 22 puta, te hlorida – 6 puta. Osim toga, smanjuje fosfate i pH vrijednost sline, te njezinu zasićenost kalcijem. Na taj način demineralizira zubnu caklinu, a posljedično se inhibira, tj. sprječava formiranje kamenca na zubima.

Citotoksični učinak

Istraživanja pokazuju da misvak ima citotoksični učinak na gingivizam i paradentozu. Međutim, nema nikakvog učinka ako određeni dio misvaka stoji na svježem zraku 24 sata. Zbog toga se preporuča rezanje već korištenog dijela misvaka od prethodnog dana, kako bi svježe aktivne komponente mogle djelovati. U suprotnom, već korišteni dio misvaka nema više nikakvu funkciju. Osim toga, rezultati istraživanja su pokazali analgetski učinak misvaka na zubno meso, te da zbog lokalnog djelovanja, ima bržu farmakokinetiku nego neki analgetici. Odnosno, djeluje brže kao sredstvo protiv bolova.

Korištenje kao paste za zube

Zbog već navedenih i znanstveno dokazanih svojstava misvaka, danas brojne tvrtke proizvode i patentiraju na tržište zubne paste koje u sebi imaju određenu koncentraciju misvaka. Međutim, zbog cijelog niza konzervansa koje posjeduju zubne paste određena svojstva misvaka se čak i poništavaju. Stoga ga je najbolje koristiti na način opisan u prethodnom tekstu. Dakle, nakon svakog korištenja odrezati gornji iskorišteni dio. U tu svrhu dizajnirane su posebne ‘misvak četkice za zube’ koje same režu njegov gornji dio, kao što je prikazano na slici.

THIS četkica za misvak

Tradicionalni štapić je postao prava senzacija nakon što ga je Leen Sadder iz Libanona redizajnirala 2010. godine. Naime, tadašnja studentica Škole vizualnih umjetnosti iz New Yorka je dobila zadatak da redizajnira prvi predmet iz svakodnevne upotrebe kojeg potroši. Leen je tog dana nestalo paste za zube i ona se, u skladu sa zadatkom, bacila na istraživanje povijesti pasti i četkica za zube. Tako je naišla na članak o misvaku i odlučila prihvatiti izazov: kreirat će proizvod koji modernizira i pojednostavljuje višestoljetnu tehniku čišćenja zuba. Smislila je naziv i logo, pri tome vodeći računa da proizvod hipotetički treba da bude primamljiv zapadnom tržištu koje o misvaku jako malo zna. Sedam dana nakon što je svoju ideju prezentirala na predavanju, postavila ju je na svoj online portfolio, misleći kako se tom projektu više nikad neće vratiti.

Mjesec dana nakon toga, Core77, popularni blog koji se bavi industrijskim dizajnom, napisao je članak o THIS četkici za zube. Ubrzo nakon njega, mnogi dizajnerski, islamski i blogovi za zaštitu okoliša su također pisali o ovoj ideji. Tako se 2011. THIS četkica našla na 27. mjestu Liste 100 najboljih dizajna pakiranja 2011., te bila polufinalist Adobeovog “Design Achievement Awards”. Ponukana tolikim interesom ljudi za njenu ideju, Leen je odlučila da izbaci proizvod na tržište. Uradila je redizajn prvobitne ideje i 2013. registrirala svoj patent. Zajedno sa svojim suradnicima je postavila kampanju na Zoomal, prvu platformu za grupno financiranje Srednjeg Istoka – i skupila 17.573 dolara. U proteklih godinu dana, njen tim je neumorno radio na proizvodnji prve serije ovog proizvoda. Očekuje se da će proizvod biti dostupan u prodaji do kraja 2014.

Do tada korisno je za korištenje “običnog” misvaka:

Prije upotrebe štapića misvaka, preporučuje se blago žvakanje jednog njegovog kraja dok se iz drveta ne odvoje vlakna nalik na četkicu.
Ako se misvak osuši, dobro ga je umočiti u vodu prije ponovnog korištenja.
Kraj štapića bi trebalo odsjeći prije svakog korištenja.

Na tržištu su patentirane sljedeće zubne paste sa ekstraktom misvaka: Colgate Miswak (Turska), Sarkan pasta (Velika Britanija), Kvali-miswak pasta (Švicarska), Epident pasta za zube (Egipat), Siwak-F pasta (Indonezija), Fluroswak miswak (Pakistan) i Dentacare Miswak plus (Saudijska Arabija). Misvak se, također, može koristiti za ispiranje usta, u smanjenju usnog plaka, no, takav pripravak na tržištu još ne postoji.

Misvak – četkica za zube

Isto tako, istraživanja su pokazala da je misvak efikasniji od obične četkice za zube u otklanjanju zubnog kamenca, u sprječavanju nastanka istog i u smanjenju zapaljenja desni, pod uvjetom da se osobe pridržavaju profesionalne upute za njegovu ispravnu upotrebu. Upotrebom misvaka se poboljšava zdravlje zuba.

Naknadna istraživanja u Saudijskoj Arabiji su pronašla i dokazala pozitivne efekte misvaka na imunološki sustav. Dr. Rami Muhammed Diabi je također sproveo obimno istraživanje u vezi zdravstvenih efekata misvaka, a posebno njegovih preventivnih i ljekovitih efekata u borbi protiv bolesti ovisnosti pušenja. Još jedna studija je pokazala da misvak ima gotovo iste efekte na kontrolu zubnog plaka kao i klorheksidin glukonat, jedan od najboljih sredstava protiv plaka.

Znanje koje posjeduju mnogi naučnici i ljudi koji lijek za svaku bolest pronalaze u prirodi od iznimne je važnosti za današnje i buduće naraštaje koji lijek za svaku bolest većinom pronalaze u hemiji. Gubljenjem tradicionalnih vrijednosti i činjenica da su živjeli i ljudi prije nas, i to mnogo kvalitetnije, nego mi generacije, većinom ispranih mozgova i gigantskih farmaceutskih industrija, javlja se metež i truljenje među ljudima. Lijek je svugdje oko nas, jer nam je Uzvišeni Gospodar sve omogućio i dao, samo što to ili zlorabimo, ili ne znamo iskoristiti u pravilne svrhe. Islam je vjera logike, dosljednosti i praktične vrijednosti. Tako i sve ono objavljeno tu je sa nekom svrhom.

Saff