RS uvodi rezervni sastav policije: “Dodik stvara uvjete da se otcijepi od BiH”

Prvi signali koji govore o takvim ambicijama su poslani još uoči proslave neustavnog “dana RS-a” 2016. godine, a na konkretne poteze, odnosno uspostavljanje zakonskog uporišta, se nije moralo dugo čekati.

Narodna skupština RS-a je na sjednici održanoj 18. aprila 2016. godine usvojila Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima, a 9. decembra iste godine i izmjene Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, kojima je, između ostalog, utemeljeno zakonsko uporište za aktivnosti koje su zapravo u nadležnosti Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH. Odnosi se to, prije svega, na borbu protiv terorizma i ekstremizma te međunarodnog organiziranog kriminala.

U posljednje četiri godine je, s druge strane, evidentan rast broja pripadnika Specijalne jedinice policije MUP-a RS-a, odnosno Specijalne antiterorističke jedinice, što je naziv koji je dobila stupanjem na snagu Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima. Broj pripadnika Jedinice bi uskoro trebao brojati oko 300 aktivnih policajaca te oko 60 novih pripadnika starosti od 18 do 25 godina koji bi tek trebali proći osnovnu obuku. Specijalna antiteroristička jedinica je samo krajem decembra 2017. godine primila nova 43 policajca.

Ranije spomenuti Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima bi, prema saznanjima Faktora, uskoro trebao pretrpjeti još jednu izmjenu, koja bi podrazumijevala mogućnost organiziranja i regrutacije “rezervne policije.

– Mislim da je u opciji da se ponovo aktivira rezervni sastav policije. Mislim da se na tome već radi, iako to još uvijek nije zvanično. Mislim da je sve ovo što se do sada radilo upravo militarizacija policije. Od nabavke naoružanja pa svega ostalog što se provodi je zapravo projekat i demonstracija sile, zastrašivanje političkih neistomišljenika te pozicioniranje režima – kazao je za Faktor Zdravko Krsmanović, zastupnik NDP-a u Skupštini RS-a.

Mogućnost aktiviranja rezervnog sastava je Dodik najavio još 17. marta 2016. godine, kazavši da je potrebno “jačati kapacitete u borbi protiv terorizma” te, s tim u vezi, uvesti i rezervni sastav policije “kako bi se moglo što efikasnije odgovoriti sigurnosnim izazovima”. Istog dana je Dodik objelodanio i plan o nabavci 8.000 dugih cijevi za svakog od 8.000 entitetskih policajaca.

Planove o formiranju rezervnog sastava je dan nakon Dodika potvrdio i ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač, pojasnivši da će u njega biti uključen dio policajaca u penziji, ali i “jedan dio mlađih ljudi”. Sudeći prema postojećim informacijama, vrata rezervnog sastava policije će biti otvorena za bivše pripadnike Vojske RS-a, a “jedan dio mlađih ljudi” se odnosi upravo na pripadnike različitih organizacija, poput “Srbske časti” i sličnih grupacija.

Brojka od 8.000 policajaca u RS-u bi u praksi značila da će taj entitet biti među vodećim evropskim regijama prema broju policajaca. Njih 651 će voditi računa o sigurnosti 100.000 građana. Poređenja radi, u Belgiji, koja se nerijetko suočava sa ozbiljnim terorističkim prijetnjama i napadima, na 100.000 stanovnika ide 412 policijskih službenika. U cijeloj BiH je na 100.000 stanovnika angažirano 436 policajaca.

Kada je broj dugih cijevi u pitanju, indikativno je da austrijska policija posjeduje tek 400 dugih cijevi, dok cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ima registriranih 5.647 naoružanih policijskih službenika. Ujedinjeno Kraljevstvo, podsjećanja radi, ima nešto više od 65 miliona stanovnika. RS ima nešto više od 1,2 miliona.

Za potrebe naoružavanja policije uskoro stiže i pošiljka od 2.500 pušaka, 1.500 komada M05 E1 kalibra 7,62 mm te 1.000 komada automata M92 kalibra 7,62 mm. Pored navedene pošiljke, na raspolaganju MUP-u RS-a je do sada koprišteno oružje te ono koje je zaplijenjeno pri provođenju policijskih akcija i oružje koje su građani RS-a dobrovoljno predali.

U 2018. godini će MUP RS-a samo za nove uniforme Specijalne antiterorističke jedinice izdvojiti 100.000 KM, dok će za uniforme kadeta biti izdvojeno 55.000 KM.

Oko 6,5 miliona KM je uloženo u obnovu nekadašnje vojne baze Oružanih snaga BiH u Zalužanima kraj Banje Luke te će na toj lokaciji 4. aprila, na Dan policije RS-a, biti otvoren Centar za obuku pripadnika MUP-a. U Zalužanima će, pored Specijalne antiterorističke jedinice, biti smještena i Uprava za borbu protiv terorizma i ekstremizma, u čijoj nadležnosti je, zahvaljujući odredbama novog Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a, i obavještajni rad. Uprava za borbu protiv terorizma i ekstremizma zvanično broji oko 20 pripadnika.

Baza u Zalužanima bi trebala raspolagati smještajnim kapacitetima za 500 lica koja bi tu boravila, navodno zbog policijske obuke, iako je očigledno da broj predviđenih mjesta prevazilazi potrebe policijskih jedinica.

Obuku u Zalužanima bi trebali voditi domaći i strani instruktori, uglavnom oni iz Republike Srbije, Bjelorusije i Rusije. Saradnja na tom planu je uspostavljena još prije nekoliko godina, a u tom kontekstu je u oktobru 2014. godine organizirana posjeta oko 90 bivših i aktivnih pripadnika ruske specijalne policije (FSB) te pripadnika zaštitarskih agencija koje vode računa o sigurnosti ruskog milijardera Rashida Sardarova.

U oktobru 2015. godine je ministar unutrašnjih poslova RS-a Dragan Lukač u Moskvi potpisao Memorandum o razumijevanju sa Upravom MUP-a Moskve, koji se odnosio na “buduću saradnju u borbi protiv terorizma i obuku specijalnih snaga policije”.

Instruktori iz Rusije su na teritorij RS-a, tačnije u Banja Luku i bazu Sarica, dolazili i tokom 2016. godine, a odsjedali su u modelu “Kanjon Ugra” u Kneževu. Upravo bi vojne baze Zalužani i Sarica, te aerodrom u Mahovljanima i hotel Rashida Sardarova “Comsar Rudo” u Rudom trebali poslužiti za prijem i smještaj ruskih dobrovoljaca i instruktora.

Sve navedene aktivnosti su, smatra Krsmanović, zapravo uvod i ispipavanje pulsa te demonstracija sile aktuelne vlasti u RS-u. Ono što zabrinjava, dodaje, je izostanak reakcije međunarodne zajednice.

– Dodik je na crnoj listi SAD-a zbog antidejtonskog djelovanja i njegovi projekti, crtanje granica za novinare Deutsche Wellea, je, što svaki normalan čovjek zna, stvaranje preduvjeta za ostvarivanje separatističkih ciljeva koji se mogu realizirati samo silom. Prema tome, ove stvari ne treba uopće shvatiti neozbiljno. One su dosta ozbiljne, njima treba tako i prići i mene čudi da Vijeće za implementaciju mira ne reagira na takve poteze. Nije uobičajeno da se u BiH provode jednonacionalni referendumi, da se dolazi u poziciju da maltene negirate državu, a sada se kandidirate za njenog predsjednika. Sada dolazite u poziciju da se otvoreno vrši militarizacija policije pred očima ljudi – izjavio je Krsmanović.

Izmjene Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a, kao i masovno naoružavanje i rast broja policijskih službenika, pravdaju se borbom protiv terorizma i ekstremizma, iako nivo opasnosti kojeg prezentiraju zvaničnici iz RS-a nema pokriće u stvarnim dešavanjima u BiH. To ujedno objašnjava i medijsko kreiranje paranoje zbog navodnog postojanja ozbiljnih terorističkih prijetnji koje dolaze od “radikalnih islamista”, a sve kako bi se opravdalo neutemeljeno jačanje policijskih kapaciteta u ovom bh. entitetu.

(Bportal.ba/Faktor)