Podrška inicijativi za veće plaće vojnika i podoficira Oružanih snaga BiH

Članovi Komisije za finansije i budžet Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine jednoglasno su na današnjoj sjednici u Sarajevu usvojili izmjene Zakona o plaćama i naknadama u prvoj komisijskoj fazi kojima je predviđeno izjednačavanje platnih koeficijenata za iste ili slične poslove sa istom stručnom spremom.

Predsjedavajuća Zastupničkog doma PSBiH Borjana Krišto (Hrvatska demokratska zajednica – HDZBiH) predložila je ove izmjene, a odnose se na povećanje koeficijenta za obračun plaća s 1,12 na 1,20 za vojnike i podoficire u Oružanim snagama BiH koji su dosad bili diskriminirani u tom smislu u odnosu na primjera radi policijske službenike kojima je najniži koeficijent 1,29, ali i državne službenike.

Krišto je u obrazloženju navela da je to iz razloga da bi se vojnicima i podoficirima koji imaju najniži koeficijent za obračun plaće i koji u ukupnoj strukturi Oružanih snaga čine 80 posto ljudstva, poboljšao materijalni status i zaustavili negativni trendovi, napuštanje službe.

Budući da bi ovakvo povećanje obuhvatilo 7.126 djelatnih vojnih osoba u kategoriji vojnika i podoficira te da je potrebno osigurati dodatnih oko 9,3 miliona KM, član Komisije Mirsad Isaković (Savez za bolju budućnost – SBB) predložio je da se u obrazloženju zakona da kako će to biti učinjeno.

Predsjedavajući Komisije Predrag Kožul (HDZ BiH) također je najavio podršku ovom zakonu te je naveo da postoji tekuća budžetska rezerva predviđena u budžetu iz koje se može eventualno namiriti ovaj iznos.

Član Komisije iz Demokratske fronte (DF) Damir Bećirović predložio je da se zaključkom, što je također jednoglasno podržano, zatraže od Ministarstva odbrane BiH tačni podaci koje kategorije u Oružanim snagama imaju pravo na određene dodatke i ko određuje to pravo.

Iznio je podatak da u Doboju pripadnici Oružanih snaga koji rade na delaboraciji, odnosno uništavanju municije, nemaju pravo na taj dodatak, a radi se o vrlo složenom poslu.

Na sjednici je podržan i Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka o temi “Efikasnost priprema projekata reforme javne uprave”, a zamjenik generalnog revizora BiH Jasmin Pilica kazao je da je utvrđena komplicirana sedmofazna procedura realizacije nekog projekta, napominjući također da je od 29 projekata za deset godina realizirano samo njih pet, od kojih je samo jedan realiziran na vrijeme.

– Realizacija traje oko dvije i po godine, a najduže vremena potroši se na projektnu ideju i potom na postupak javnih nabavki. Od 2007. godine izdvojeno je 31,5 miliona KM, od čega je realizirano 16,6 miliona KM – pojasnio je.

Stručni savjetnik za reformu javne uprave pri Uredu za koordinaciju reforme javne uprave Nedžib Delić naglasio je da je došlo do ubrzanja realizacije projekata jer je od 2007. do 2015. godine realizirano 13 projekata u vrijednosti 7,5 miliona KM, a u posljednje dvije godine realizirano je 12 projekata u vrijednosti 11,5 miliona KM.

Međutim, Delić je ukazao na nedostatak kapaciteta za implementaciju projekata, ali i na duge procedure javnih nabavki, na što je reagirao član Komisije Jasmin Emrić (Stranka demokratske aktivnosti – A-SDA) pozivajući Delića, ali i predstavnike drugih institucija, da zatraže izmjene Zakona o javnim nabavkama i ukažu Vijeću ministara na njegove manjkavosti.

Emrić je pročitao i opredjeljenje svih političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini u Reformskoj agendi, u kojoj je navedeno da je reforma javne uprave preduvjet za evropske integracije, ali i za osiguranje fiskalne održivosti i bolje usluge za građane.

Kožul je nakon rasprave o ovoj tački dnevnog reda predložio Predstavničkom domu da zaključkom zaduži Ured za koordinaciju reforme javne uprave da u roku od šest mjeseci izvijesti Dom i Ured za reviziju o realizaciji preporuka iz ovog izvještaja.

Razmatran je i Izvještaj o izvršenoj reviziji učinka o temi “Praćenje realizacije preporuka revizije učinka” kada je Pilica kazao da se u posljednjim godina bilježi povećanje broja realiziranih preporuka, ali i upozorio da Vijeće ministara još uvijek nije uspostavilo mehanizam kojim bi Vijeća ministara pratilo tu realizaciju.

Zbog toga je Emrić pozvao Vijeće ministara na uspostavljanje takvog mehanizma, napominjući da Ured za reviziju predloži kako neke stvari riješiti s ciljem transparentnijeg trošenja budžetskog novca te je važno i realizirati te preporuke.

K znanju je primljena i Informacije o raspodjeli i korištenju sredstava tekuće budžetske rezerve u periodu od januara do septembara 2017. godine.

(Bportal.ba/Fena)