New York Times: Milorad Dodik želi razbiti Bosnu

Milorad Dodik bi želio učiniti dvije stvari jasnim na početku: da je predsjednik legitimne države, umjesto etnički očišćene teritorije u državi sa međunarodno priznatim granicama, te da, u 58. godini, i dalje može šutirati na koš kao profesionalac.

Uvod je ovo u tekst objavljen u New York Timesu, autorice Barbare Surk, koji nosi naziv “Milorad Dodik želi razbiti Bosnu. Mirno, ukoliko je moguće”.

– U košarci, ima smisla. Redovno igra i iako nikada nije igrao profesionalnu košarku van bivše Jugoslavije, nekada međunarodne sile u tom sportu, pružio je dobru igru na parketu u St. Petersburgu prošlog ljeta kada se pridružio veteranskom timu, predvođenom bivšom NBA zvijezdom Andrejom Kirilenkom, protiv moskovskih veterana. Međutim, griješi kao predsjednik. Uprkos nastojanju da se otcijepi od muslimansko-hrvatskog dijela BiH, Dodik ostaje predsjednik srpske autonomne regije, dijela teritorije veličine Belgije. Ta se regija voli nazivati Republika Srpska – ime koje je krvlju natopljenoj zemlji dao Dodikov prethodnik Radovan Karadžić, osuđeni ratni zločinac koji služi 40-godišnju zatvorsku kaznu zbog genocida nad bosanskim muslimanima – navodi se u tekstu.

U nastavku teksta se ističe kako je Dodik, uprkos upozorenjima međunarodne zajednice, prekršio odluku Ustavnog suda BiH te je održao referendum 2016. godine o proslavi 9. januara kao entitetskog dana, “dana na koji je 1992. godine Karadžić proglasio srpsku državu u Bosni, započevši genocidni rat”.

SAD su, podsjeća autorica, uvele sankcije Dodiku zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

– Dok Dodik nastavlja podrivati državnu vlast u Sarajevu, zapadne diplomate se plaše da je referendum bio samo uvod u drugi, onaj o nezavisnosti – piše u tekstu, u kojem se podsjeća na Dodikov negativan i uvredljiv odnos prema ambasadorici SAD-a u BiH Maureen Cormack.

Dodik je, podsjećaju, nekada u Washingtonu i Briselu važio za umjerenog političara, ali se kasnije pretvorio u nacionalistu koji “slijedi korake diktatora iz prošlosti i aktuelnih pokrovitelja iz Beograda, uključujući i Aleksandra Vučića”.

– Dodik je pozvao srpske političare iz državnih institucija da se povuku u Banju Luku, a one koji su to odbili je nazvao izdajnicima – navodi se, uz opasku da je Dodik u potpunosti preuzeo kontrolu nad medijima i entitetskim institucijama koje su “glavni poslodavac”.

Kao izgovor za secesionističke namjere, Dodik je u razgovoru sa novinarkom New York Timesa navodio “opasnost po srpski narod” koja prijeti od Osmanskog carstva do islamskog ekstremizma današnjice.

– Rekao je da su Srbi bili žrtve islamskog ekstremizma mnogo prije Al Qaide i Islamske države, govoreći da su Srbi bili klani tokom rata. Bila je to nečuvena tvrnja, uzimajući u obzir masovna ubistva muslimana tokom rata, kada su muškarci, žene i djeca zarobljavani u logore poput Manjače, nadomak Banje Luke. Tvrdio je da “nisu svi muslimani teroristi” i ponosno je izjavio da pet bosanskih muslimana trenutno obnašaju funkcije u Vladi Republike Srpske. Ali je dodao da su “većinu terorističkih napada u posljednje vrijeme izvršili muslimani” – piše New York Times.

Stranci su, uvjeravao je Dodik novinarku, nasjeli na “muslimansku ideju da je bosna multikulturalna država te da se kao takva mora očuvati u cjelini, bez obzira na cijenu”.

– Mogu mi reći da sam loš čovjek 100 puta. Ja sam političar. Ponašam se u skladu sa željama ljudi koji žive ovdje, a ti ljudi ne žele živjeti u Bosni – izjavio je Dodik za New York Times.

New York Times podsjeća na Dodikovu prijeratnu košarkašku karijeru te da je ostao u sportu i nakon raspada Jugoslavije i da je danas počasni predsjednik Partizana. Također podsjećaju da je tokom rata bio oponent Radovanu Karadžiću, a da je nakon prestanka ratnih dešavanja privukao pažnju američkih diplomata, koji su svoje nade za mir položili na njega.

– Deceniju nakon rata je Dodik zasipan novcem i komplimentima iz Brisela i Washingtona, a Madeleine Albright, bivša državna sekretarka SAD-a, nazvala ga je “svježim daškom na Balkanu”. Danas u nemilosti Amerikanaca, Dodik se okrenuo istoku, gdje je u Vladimiru Putinu pronašao bliskog saveznika – navodi se u tekstu.

Dodik se u razgovoru za čuveni New York Times požalio na provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji, tvrdi on, ide u korist bosanskih muslimana u odnosu na Srbe i Hrvate.

– To je bio dogovoreni brak, ali nije uspio. BiH je dogovorena zemlja i mi želimo van. Na miran način, ukoliko je moguće – izjavio je Dodik.

New York Times ističe i kupovinu 2.500 pušaka za entitetsku policiju, koju Dodik pravda borbom protiv terorizma.

– Nemoguće je reći koliko je daleko Dodik spreman ići kako bi ostvario svoj cilj otcjepljenja od Bosne. “Da li je on nacionalista u srcu? Ne znam”, rekao je Loïc Trégourès, ekspert za Balkan koji je proučavao Dodikov uspon. “On je političar koji će uraditi sve kako bi ostao na vlasti.” Gospodin Trégourès je kazao da je Dodik jednom ponudio objašnjenje za svoje nacionalisitčko ponašanje. “Rekao mi je otvoreno: ‘Mogu pričati o zdravstvenoj zaštiti i socijalnom sistemu i niko me neće slušati. Ali ako kažem kako obećavam da nikada neću odustati od Republike Srpske, skandirat će moje ime'” – stoji u zaključku teksta.

Izvor: New York Times