Dodikov izbor u Predsjedništvo BiH: Čovjek sa “crne liste” za crni scenarij

Milorad Dodik će, najvjerovatnije, biti kandidat SNSD-a za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Ovu vijest je lično saopćio gostujući na Face TV-u.

– Kao predsjednik stranke kandidovat ću se za neku od pojedinačnih funkcija, a ta je jedno moguća – kazao je tom prilikom Dodik.
Za njega lično, ali i za stranku na čijem je čelu ova kandidatura je jedino moguća iz dva razloga. Prije svega, na općim izborima samo su dvije individualne funkcije za koje se političari mogu kandidovati, a to su član Predsjedništva BiH i predsjednik, odnosno potpredsjednik RS-a.

Dodik je već “ispucao” svoje mogućnosti da bude i dalje na čelu entiteta RS kao predsjednik. Naime, Ustav RS-a predviđa da jedna osoba može biti predsjednik, odnosno potpredsjednik entiteta, samo u dva uzastopna mandata. Dodik je na ovu dužnost već biran 2010. i 2014. godine. Zbog toga Dodik svakako ne može biti kandidat za predsjednika RS-a na ovim izborima. To će moći, eventualno, ponovo biti tek 2022. godine.

Dakle, ostaje mu samo funkcija člana Predsjedništva BiH. U ovoj utrci će mu, najvjerovatnije, najozbiljniji konkurent biti aktuelni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
Upravo zbog toga Dodik ne može dozvoliti da drugi put zaredom Savez za promjene odnese pobjedu u ovoj utrci. Podsjećamo, prije četiri godine Dodik je “na megdan” sadašnjem članu Predsjedništva BiH Mladenu Ivaniću posalo aktuelnu premijerku RS-a Željku Cvijanović. Rezultat je poznat. Takav luksuz Dodik sebi i svojoj stranci više ne može dozvoliti. Tim prije što će SDS, a vjerovatno Savez za promjene kao koalicija, poslati svog trenutno najjačeg čovjeka na političkoj sceni, a to je Šarović.

Mogao bi se Dodik, možda, i “kockati”, pa poslati, recimo, Dušanku Majkić, Nikolu Špirića ili nekog trećeg, a da se on kandiduje za, recimo, člana Narodne skupštine, očekujući novu pobjedu svoje stranke u RS-u, kako bi ponovo zasjeo u premijersku fotelju. Međutim, upitno je da li bi se bilo koji drugi kandidat SNSD-a mogao barem ozbiljno približiti Šaroviću, a o nekoj pobjedi teško da bi se u tom slučaju moglo govoriti.

Zbog toga će SNSD zasigurno koristiti svoje najjače, ili parafrazirajući samog Dodika, jedino moguće “oružje” u pokušaju da se osvoji fotelja u Predsjedništvu BiH.

S druge strane, šta BiH dobija izborom Milorada Dodika na najvišu funkciju u državi?
Dodik se nalazi na američkoj “crnoj listi”, sa koje nije skinut ni nakon dolaska “nove američke administracije” na vlast, predvođene predsjednikom Donaldom Trumpom. Američki predsjednik ne samo da nije ispunio Dodikove želje o skidanju sa “crne liste”, nego će mu još “gurnuti prst u oko” imenujući, najvjerovatnije, Briana Hoyta Leeja za novog ambasadora SAD-a u BiH. Radi se o osobi koja se zasigurno nalazi na vrhu neke Dodikove “crne liste” najomraženijih zapadnih diplomata koji pohode našu zemlju.

Biti na američkoj “crnoj listi” znači da vam je blokirana sva imovina koju eventualno imate u SAD-u, ali i, što je za državu BiH mnogo važnije, da vam je zabranjen ulazak u tu zemlju.

Eventualni Dodikov izbor u Predsjedništvo BiH svrstat će našu zemlju na listu onih čiji čelni ljudi ne mogu kročiti na tlo SAD-a, poput lidera Sjeverne Koreje i još nekih rijetkih država. Pri tome treba znati da bi u tom slučaju jedan od tri člana Predsjedništva BiH bio onemogućen ne samo da ide u službenu posjetu SAD-u, nego ne bi mogao prisustvovati samitima i sastancima koje organizuju neke od najznačajanijih svjetskih organizacija poput Ujedinjenih nacija, Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i drugih, čija su sjedišta na teritoriji SAD-a.

Ne treba ni govoriti koliko bi to dodatno narušilo status BiH u međunarodnim okvirima.

Osim toga, već dugo vremena, slijedeći odnos kojeg SAD imaju prema Dodiku, sa njim se ne sastaju ni zvaničnici drugih zapadnih zemalja.

Teško je i za pretpostaviti koliko bi mogao biti usporen put BiH ka EU, ako amabasadori najznačajnijih zemalja članica budu odbijali da se sastanu sa jednim od tri ključna lidera u BiH. O putu u NATO, kojem se Dodik otvoreno protivi, ne treba ni govoriti.

Izvor: Faktor