SREBRENICA: Kako zimuju povratnici u planinsko selo Krušev Do: Sijele, troše zalihe namirnica, pletu zimsku garderobu i hrane stoku

Krušev do

Skoro 150 povratnika u planinska sela Luke i Krušev Do, pedesetak kilometara od Srebrenice, ne dozvoljavaju u posljednjih nekoliko godina da ih zima iznenadi kao što je to bilo polovinom novembra 2004. godine, kada su im helikopterom dostavljeni hrana i lijekovi.

Ranije iskustvo

Poučeni iskustvom iz ranijih godina, kada su ova sela po tri mjeseca bila zametena, mještani su se na vrijeme pripremili za zimu. Novembarski, decembarski i januarski dani bili su prilika da se zalihe hrane, lijekova i drugih potrepština dopune.

– Svi su povratnici jesenas dopremili sijeno do štala. Drva su nabavljena, izrezana i složena, brašno i ostale potrepštine kupljene, zimnica spakovana, vodovodi i česme zaštićeni, vunena garderoba opletena još ljetos – govori Ćamil Alić, jedan od prvih povratnika u Krušev Do.

Ističu da je hrane i drugih životnih namirnica uvijek malo. Nemaju novca da nabave velike zalihe hrane, koja uvijek nedostaje. Kad su putevi prohodni, organizirano idu u Srebrenicu, plate obaveze i dopune najosnovnije zalihe hrane.

Kažu da zimske dane i duge noći provode hraneći stoku, žene pletu toplu vunenu odjeću, na sijelima igraju karti, šaha i prstena. Zajednički od snijega čiste prilaze do kuća i štala, a prvo naprave prtinu starim i iznemoglim komšijama, kojih u selu ima najviše.

Strah od bolesti

Duda Špiodić (80) sa mužem Rahmanom (88) u Kruševom Dolu živi samo od socijalne pomoći. Kažu da im komšija pomažu u svim poslovima. Vele da imaju svega, a što je najvažnije, drva. Strahuju da im ne ponestane lijekova i od teške bolesti, jer je put od Srebrenice do njihovog sela često neprohodan i zameten velikim smetovima.

Selo s najviše momaka

Krušev Do je selo u Srebrenici i BiH s najviše momaka, o čemu smo i ranije pisali. Ima i onih koji su ušli u osmu deceniju života, koji za sebe kažu da su dobro očuvani, pažljivi i sposobni za sve poslove. Osim fizičkih poslova na njivama i oko stoke, znaju raditi i sve kućanske poslove. Peru, peglaju, kuhaju, pletu, muzu krave i ovce. Godinama su tražili mlade preko društvenih mreža, ali se nijedna nije usudila doći u ovu zabit, gdje se dosta radi, a zimi često bude zameteno od svijeta.

Izvor: (Avaz.ba)