Kriminalna hobotnica SDP-ovih funkcionera: Uigrana ekipa godinama izvlačila novac iz javnih preduzeća u FBiH
Kao što je već Faktor pisao u tekstu “Akcija Registar: Kako su SDP-ovi funkcioneri državu “olakšali” za više od milion KM“, Kurteš je u periodu za koji se tereti za kriminalna djela obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova FBiH dok je Mioković bio njegov savjetnik.
Od molera do BS Telecoma
Enes Maslo je u čitav slučaj upleten na osnovu svojih usluga fiktivnog istraživanja tržišta, a koje je navodno vršila njegova firma, za određene poslove i za to je navodno primao naknadu. U revizorskom izvještaju Ureda za reviziju institucija FBiH za Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova za 2013. navedeno je da je stručni tim od dvije osobe, od kojih je jedna Maslo, istražio koje to firme mogu ponuditi softver za sistem Matičnog registra i hardvera za serversku sobu Jedinstvenog centralnog matičnog registra FBiH. Na kraju su preporučili austrijsku firmu OeSD s kojom je na kraju sklopljen ugovor težak 2,2 miliona KM, ali je podizvođač odnosno firma koja je izvršila sav posao tuzlanska kompanija Itineris.
Kako javljaju pojedini mediji, Enes Maslo je bio moler, odnosno vlasnik građevinske firme, preko kojeg je tvrdi se razdijeljena protivpravno stečena korist.
Aleksandar Ristić, koji je trenutno nedostupan pravosudnim organima BiH, je navodno bio partner u Austriji Kemala Kačapora.
Kemal Kačapor je asistent na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, navodno i blizak saradnik Zlatka Lagumdžije, kao i bivšeg direktora “Elektroprivrede BiH” Elvedin Grabovica. Lagumdžija je Kačapora, kao svog provjerenog saradnika i SDP-ovca, postavio za člana Nadzornog odbora BH Telecoma gdje se nalazio četiri godine.
Kačapor se povezuje sa privatnom firmom BS Telecom, koju su svojevremeno osnovali istaknuti SDP-ovci bliski Lagumdžiji, a preko koje su izvlačene ogromne količine novca iz javnih preduzeća.
Zanimljivo je da je Kemal Kačapor imao kancelariju u zgradi Elektroprivrede BiH, ali i Ministarstva zdravlja Federacije u vrijeme kada je ministar bio još jedan SDP-ov ugledni član, Rusmir Mesihović, zastupnik u Parlamentu Federacije.
Tu veze Kačapora ne staju, naprotiv, tek počinju. On je, prema ranijim tvrdnjama medija, bio i blizak saradnik Farisa Gavrankapetanovića, bivšeg direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).
SAP sistem, KCUS i BH Telecom
Kačapor se dovodi u vezu i sa uvođenjem SAP sistema na KCUS-u koji je pao krajem 2015. godine a služio je kao podrška poslovanju. Pokušalo se vratiti podatke iz rezerve i pokrenuti sistem ponovo. Međutim, nije se u tome uspjelo i, dvadesetak dana poslije, svi podaci morali su biti uneseni ručno, na osnovu dokumenata u papirnoj formi. Inače, SAP sistem uveden je nakon što su tadašnji generalni direktor KCUS-a Damir Aganović i direktor firme S&T Hrvatska Božidar Vidić ugovorili podršku i održavanje poslovnog informacijskog sistema SAP ERP za potrebe Kliničkog centra. Ovim ugovorom bile su definirane sve pojedinosti, od osiguravanja podrške korisnicima do rješavanja grešaka i incidenata. Padom SAP-a nestaje mnoštvo dokaza o poslovanju KCUS-a u prethodnom periodu.
Aktivnosti Kačapora nisu počele s KCUS-om i sistemom za Matični registar. Njegove afere su bile predmet interesovanja medija još tokom 2012. godine. U središtu korupcijske afere BH Telecoma bili su novoinstalirani SDP-ovi kadrovi u vrhu kompanije, Kemal Kačapor i Dženana Muračević, te privatna informatička kuća iz Sarajeva BS Telecom, čiji su suvlasnici vrlo bliski vrhu SDP-a i njegovom tadašnjem lideru Zlatku Lagumdžiji. Kačapor je obavljao funkciju Nadzornog odbora BH Telecoma, a Dženana Muračević je bila članica šestočlane Uprave neposredno zadužena za Direkcije za informacione tehnologije BH Telecoma.
A kako je BS Telecom sklapao poslove s BH Telecomom, svjedoči i dvadesetak “presretnutih” e-mail poruka u kojima Dženana Muračević i Emir Hurem iscrpno pretresaju tendersku dokumentaciju i “štimaju” je prema interesima BS Telecoma što svjedoči bliskoj vezi ove firme sa SDP-om.
Tako u jednoj e-mail poruci (16. novembra 2011. godine), Dženana Muračević obavještava Emira Hurema da mu je prije objavljivanja tendera stavila na raspolaganje dokumentaciju na čiji sadržaj ovaj može utjecati.
– Hajde, pročitaj i daj sugestije – piše u privatnoj poruci Dženane Muračević upućenoj Emiru Huremu, jednom od potencijalnih sudionika na tenderu!
Na istu poruku, Hurem odgovara: “Pričao sam s Kemom jučer, ako treba da ti pomognemo oko tenderske dokumentacije”.
“Kemo” iz Huremove poruke zove se Kemal Kačapor i član je Nadzornog odbora BH Telecoma.
U jednoj ranijoj poruci Dženana Muračević sugerira Emiru Huremu da svoju ponudu na predstojećem tenderu podigne s 250 na 280 hiljada KM.
– Mi imamo 250.000 KM, ali ja ću uzeti još para od drugih projekata (30.000 KM)…Kada objavimo tender ponudit ćeš veću cijenu i pregovorima doći do cijene od 280.000 KM – napisala je.
Zahvaljujući više nego prijateljskom držanju Dženane Muračević, Hurem je prije objave tendera imao priliku proučiti i sugerirati promjene tenderske dokumentacije za projekat NTS billing, a pozvan je i na privatne konsultacije oko projekta KAMS koji je tek u pripremi. BS Telecom je osvojio sedam tendera u BH Telecomu.
Nema nikakve sumnje da je Dženana Muračević prekršila sve temeljne odredbe Zakona o javnim nabavkama čiji je smisao upravo u tome da posao javih nabavki bude dostupan svima i pod jednakim uvjetima.
“Zamalo” doktorica
Dženana Muračević koja se “proslavila” u BH Telecomu je nakon što je otkrivena njena prepiska sa firmom BS Telecom upala u nove probleme. Naime, otkriveno je da je Muračević “zamalo” postala doktorica uz nesebičnu podršku Zlatka Lagumdžije.
To se ipak nije desilo a zasluge za sprečavanje ovog skandala pripadaju nekolicini profesora s Elektrotehničkog fakulteta Sarajevo, koji su blagovremeno prikupili nesumnjive dokaze iz kojih je vidljivo da je Dženana Muračević od slova do slova plagirala svoju doktorsku disertaciju, pisala je tada Slobodna Bosna. Šest dana pred zakazanu odbranu doktorske disertacije, u dnevnom listu Oslobođenje i na web stranici Elektrotehničkog fakulteta naprasno je objavljena kratka vijest da se “otkazuje odbrana doktorske disertacije mr. Dženane Muračević, zakazana za 14.4.2011. godine”.
Jednako je zanimljiv i podatak da je mentor nesuđene doktorice informacionih tehnologija Dženane Muračević bio dr. Fahrudin Oručević, vanredni profesor na Elektrotehničkom fakultetu Sarajevo i bivši ministar obrazovanja u Vladi Sarajevskog kantona kojeg je na tu funkciju imenovao SDP, nakon što je prethodni ministar Emir Suljagić podnio neopozivu ostavku.
Uz Oručevića, u Komisiji pred kojim je Muračevićeva trebala braniti doktorsku disertaciju bio je i Zlatko Lagumdžija, koji jednako kao i mentor Oručević nije pronašao ništa sporno u njenoj doktorskoj disertaciji! Štaviše, i Lagumdžija i Oručević ostali su ustrajni u odbrani Muračević, čak i nakon što je tadašnji dekan Elektrotehničkog fakulteta dr. Kemal Sokolija, pritisnut neoborivom dokazima o plagiranju, bio prisiljen otkazati odbranu doktorske disertacije, izvještavala je Slobodna Bosna.
Sličan skandal obilježio je i akademsku karijeru dr. Fahrudina Oručevića, tadašnjeg ministra obrazovanja u Vladi Sarajevskog kantona. Oručević je za vanrednog profesora sarajevskog Elektrotehničkog fakulteta izabran 2008. godine, na preporuku Komisije Nastavno-naučnog vijeća kojom je predsjedavao Zlatko Lagumdžija!
No, samo dvadesetak dana kasnije, izbor je poništen na intervenciju Prosvjetne inspekcije za visoko obrazovanje Kantona Sarajevo, koja je utvrdila da izbor “nije proveden u skladu s odredbama Zakona o visokom obrazovanju”.
U Rješenju Prosvjetne inspekcije, čiju je kopiju objavila i Slobodna Bosna, eksplicitno je naveden stav da Oručević ne ispunjava uvjete za izbor u zvanje vanrednog profesora jer nema potreban broj objavljenih naučnih radova.
Izbor dr. Fahrudina Oručevića u zvanje vanrednog profesora poništen je 15. oktobra 2008. godine. No, Lagumdžijin pulen nije se predavao i tokom narednih dvadesetak mjeseci marljivo je prikupljao “naučne reference” na osnovu kojih je ponovno predložen i izabran u zvanje vanrednog profesora.
Nekoliko mjeseci nakon izbora u zvanje vanrednog profesora, dr. Fahrudin Oručević je imenovan za mentora Dženane Muračević, a njegov prvi zadatak na promoviranju naučnog podmlatka okončan je potpunim fijaskom.
Malverzacije u Elektroprivredi BiH
Da su SAP sistemi interesantni svakojakim kompanijama i pojedincima dokaz su i tenderi u Elektroprivredi BiH. Slobodna Bosna objavila je 2015. godine kako su nekoliko visokorangiranih rukovodilaca u javim preduzećima u BiH diplome dobili u Zagrebu pod vrlo sumnjivim okolnostima, i to na prestižnim tehničkim fakultetima. Izvor novinske agencije Patria objasnio je da su cijenu za te diplome platili građani Bosne i Hercegovine – profesori sa zagrebačkih fakulteta, koji su istovremeno i vlasnici informatičkih kompanija, zauzvrat su dobili poslove u Sarajevu. Upravo u javnim kompanijama odakle su došli njihovi “studenti”. Radi se o višemilionskim ugovorima. Najčešće na tržištu informacionih tehnologija.
Primjerice, samo u posljednjih nekoliko godina, zagrebačka infromatička kompanija “b4b” dobila je više tendera u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine, a koji se odnose na implementaciju i održavanje informatičkog sistema – SAP. Vrijednost ugovora procjenjuje se na više miliona KM. Iz Elektroprivreda BiH potvrdili su za Patriju da je ova javna kompanija do sada implementirala četiri SAP projekata, i da je na sve četiri projekta radila firma “b4b” iz Zagreb, ali ne žele govoriti više od toga.
– Ukupna vrijednost ova četiri projekta iznosila je oko 11 miliona KM – rekli su iz Elektroprivrede BiH mada su mediji izvještavali da su usluge plaćene po nekoliko puta skupljoj cijeni od tržišne.
Ove usluge mogle su izvršiti i domaće kompanije, ali nekom nije bilo u interesu.
Zbog ovih ali i niza drugih malverzacija, Faktor saznaje da će se istraga Tužilaštva BiH voditi u nekoliko smjerova pri čemu će predmet istrage biti i javne nabavke u prethodnim godinama u preduzećima poput Željeznica FBiH, Elektroprivrede BiH, KCUS-a i BH Telecoma. Bit će interesantno pratiti epilog istrage zasigurno jedne od najvećih afera kojima građani BiH svjedoče, a današnja hapšenja Kurteša, Miokovića, Kačapora i Masle su tek početak i vrh ledenog brijega.