Švedska traži 80.000 radnika: Evo koja zanimanja su najtraženija
Junsko istraživanje Konfederacije švedskih preduzetnika, čije članstvo broji preko 60.000 preduzeća, pokazuje da je 75 posto kompanija koje su zapošljavale imalo problema u pronalaženju dovoljno kvalitetnog kandidata, prenosi Poslovni dnevnik.
– Nedostatak radnika trenutno je vrlo veliki i u mnogim je područjima postao akutan – ističe za “Blumberg” Torbjorn Haldin, ekonomista tog udruženja.
Prema podacima švedske berze rada, broj oglasa za posao po nezaposlenom je trenutno najveći od 2000. godine, a 12 od 15 sektora muči nedostatak radne snage. Najteža je situacija u građevinarstvu, obrazovanju, računarstvu i zdravstvu.
Jedini sektori u kojima ima dovoljno radnika su administracija i pravo, zatim prodaja i marketing, te mediji i dizajn. Samo u avgustu je ostalo nepopunjeno 78.000 oglašenih radnih mjesta, devet posto više nego godinu ranije i čak 41 procenat više nego prije dvije godine, prenosi Avaz.
Veliki broj slobodnih radnih mjesta rezultat je ekonomskog rasta koji su analitičari banke Nordea nedavno opisali kao “suludo snažan” i daleko iznad potencijala švedske privrede. Službeni statistički podaci pokazuju da je švedski BDP u drugom kvartalu porastao za 1,7 posto, a na godišnjem nivou četiri posto. Vlada procjenjuje da će ekonomski rast u ovoj godini iznositi 3,0 posto, a iduće će usporiti na 2,5 posto.
Centralna banka, Riksbank, takođe tvrdi da je pronalaženje radnika s odgovarajućim vještinama problem za ekonomiju, ističući da je nezaposlenost na približno jednakim nivoima kao prije finansijske krize 2008. Ali, broj otvorenih radnih mjesta se u tom periodu udvostručio.
Zavod za zapošljavanje Arbetsfermedlingen predviđa da će ove godine stopa nezaposlenosti pasti sa sedam na 6,6 posto, a da će dogodine blago porasti na 6,7 procenata. Ukupno posmatrano, bez posla je više od 300.000 stanovnika. Međutim, stopa nezaposlenosti među osobama rođenim u Švedskoj iznosi svega 3,9 posto – najmanje u 10 godina – dok među strancima iznosi 22 posto. Ipak, nedostatak radne snage je s druge strane i dobra vijest za centralnu banku. To bi, naime, značilo da će ubrzati rast plata, što će dovesti do rasta inflacije, računaju u Riksbanci. Rast plata je posljednjih godina bio prilično anemičan, zadržavši se ispod tri posto od 2012. godine, pokazuju podaci Nacionalnog instituta za ekonomska istraživanja, prenosi Avaz.
(Alen Avdić)