Podjela nekretnina bivše SFRJ: BiH želi kućicu od 300 kvadrata i još koji milion KM

Nakon nekoliko odgađanja, predstavnici država nasljednica bivše SFRJ konačno bi početkom jula trebali ponovo razgovarati o raspodjeli dijela objekata, koji su nekada pripadali diplomatsko-konzularnoj mreži bivše zajedničke države.

Prema riječima šefa bh. delegacije, sekretara Ministarstva vanjskih poslova, Adnana Hadžikapetanovića, jedna od glavnih tema bit će rasprava o tome dokle se došlo u prodaji pet skupocjenih nekretnina i to dvije nekretnine u New Yorku, te po jedne u Tokiju, Bonu i Bernu. Ukupna procijenjena vrijednost ovih nekretnina je 145 miliona dolara, a BiH bi od njihove prodaje trebala dobiti 22 miliona maraka.

Također razgovarat će se i o započinjanju postupka prodaje četiri objekta u Africi i 10 u Latinskoj Americi. Što se tiče objekata u Latinskoj Americi za njih do sada nijedna zemlja nije pokazala interes i, kako je to ranije dogovoreno, svi takvi objekti će se prodati, a novac dobijen prodajom se dijeli prema ranije utvrđenim procentima.

– Problem će biti postizanje dogovora o prodaji četiri objekta na afričkom kontinentu i to u Banguiju u Centralnoafričkoj Republici, Conakryju u Gvineji, Lusaki u Zambiji i u Georgetownu u Gvajani. Radi se o tome da Srbija želi da se raspodjela ovih objekata provede u fizičkom obliku, kako bi se “izvukli” od procesa prodaje. Međutim, nijedna od ostalih zemalja nasljednica to ne želi, jer čak i nemaju diplomatske odnose sa tim državama, tako da ćemo insistirati da se obavi zajednička prodaja, odnsono preko odbora za sukcesiju – pojasnio je Hadžikapetanović.

Jedna od tema razgovora bit će i raspodjela objekata u diplomatskim kompleksima u Braziliji u Brazilu, New Delhiju u Indiji i u Moskvi u Rusiji.

– Radi se o tako velikim kompleksima da je svaki od njih moguće podijeliti među zemljama nasljednicama. Ilustracije radi, mi bismo željeli da dobijemo jednu od manjih kuća u okviru kompleksa u Braziliji, čija je povšina oko 300 metara kvadratnih – kazao je Hadžikapetanović.

Što se tiče podjele diplomatsko konzularne imovine postoje i dva neriješena pitanja za koje se čeka da Vijeće ministara BiH donese odgovarajuće odluke. Jedno od njih je bilateralni sporazum između BiH i Hrvatske o podjeli objekta u Alžiru.

– Što se tiče ambasade i rezidencije u Alžiru, Hrvatska je iznijela stav da, s obzirom da su oni članica EU, a mi ne, ne možemo dijeliti isti kompleks. Zbog toga Vijeće ministara BiH treba da donese odluku da li ćemo mi Hrvatskoj prodati naš dio u okviru ovog kompleksa, ili ćemo otkupiti dio koji je pripao njima. Mi smo ranije uputili informaciju Vijeću ministara o ovom pitanju i sada se čeka na njihovu odluku – dodao je Hadžikapetanović.

Drugo pitanje je raspodjela umjetnina koje su se nalazile u ambasadama i rezidencijama SFRJ u svijetu. Ove umjetnine su popisane i dogovoren je načelan princip da se one dijele prema državi porijekla umjetnika koji su ih radili, jer su u pitanju autori sa prostora bivše SFRJ. Međutim, da bi ovaj posao bio dovršen potrebno je da svaka od zemalja nasljednica imenuje svog eksperta u tijelo koje priprema konačan prijedlog raspodjele. Zbog smrti bh. predstavnice u ovoj komisiji, bivše direktorice Umjetničke galerije BiH Melihe Husedžinović, došlo je do zastoja u ovom postupku, jer Vijeće ministara nikada nije imenovalo njenog nasljednica u spomenuto stručno tijelo.

Do sada je, od 123 nekretnine u svijetu, koliko ih je posjedovala SFRJ, među zemljama nasljednicama podijeljeno njih 72, za spomenutih pet je dogovorena prodaja, a ostalo je da se donese odluka o sudbini još 48 objekata. Sve nekretnine, za koje nijedna od država nasljednica ne bude pokazivala interes, bit će prodati, a novac će biti podijeljen prema ranije utvrđenim omjerima, prema kojima BiH dobija 15 posto.

Do sada je BiH, u okviru sukcesije imovine bivše Jugoslavije, što se nekretnina tiče, dobila zgrade ambasada u Londonu, Otavi, Oslu, Madridu i Ankari, rezidencije u Beču i Budimpešti, stan u Milanu i kuću u Washingtonu.

faktor.ba