Njemački plan: Može li “Berlin plus” ekonomski ojačati Balkan?

Glavna tema summita balkanskih lidera 12. jula u Trstu biće plan regionalnih integracija i suradnje poznat pod radnim naslovom „Berlin plus“ o kojem je u različitim formama govorio raniji premijer a sadašnji predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, pominjući carinsku uniji i jednostveno ekonosko tržište.

 

„Zajedničko tržište zapadnog Balkana uklonilo bi prepreke trgovini, uvelo standardizirana pravila za preduzeća, ukinulo zakone koji sprečavaju rad širom regije i bilo bi izgrađeno na postojećim regionalnim sporazumima o slobodnoj trgovini“, rekao je Johannes Hahn, povjerenik Evropske komisije za proširenje.

“Nadam se da ćemo za to dobiti podršku na summitu u Trstu”, naglasio je Hahn, referirajući se na nadolazeći godišnji susret čelnika balkanskih država s evropskim dužnosnicima.

“Ako će biti političke volje, to možemo postići unutar jedne godine”, istaknuo je povjerenik, dodavši kako će Evropska komisija pomoći u tom procesu.

Njemačka je riješila da zemljama Zapadnog Balkana pomogne ekonomski kako bi na taj način ublažila činjenicu da ovaj region neće skoro postati dio Evropske unije, ali i da bi spriječila Rusiju da to iskoristi i da ojača uticaj i prisustvo u, prije svega, Srbiji.

To se krije iza plana “Berlin plus” koji je nedavno predstavio šef njemačke diplomatije Sigmar Gabriel, a koji podrazumijeva uspostavljanje regionalne ekonomske zone i infrastrukturno povezivanje zemalja u regionu, naravno uz budžet koji bi pomogao realizaciju ideje, kažu za “Blic” diplomatski izvori.

Zemlje regiona su svjesne da nisu spremne da budu i zvanično primljene u članstvo EU, a svakako da će iskoristiti svaki priliv novih sredstava iz Brisela i šanse za nova radna mjesta, i bolji život koji bi omogućilo ekonomsko povezivanje.

Kako navode diplomatski izvori, EU je okrenuta rješavanju unutrašnjih problema uzrokovanih Brexitom i migrantskom krizom, a dok se to ne riješi, politika proširenja biće samo teorijsko pitanje. Ipak, Bruxelles je svjestan da ne može da ostavi Zapadni Balkan na čekanju, jer bi takav status, praćen ekonomskim nazadovanjem sigurno iskoristila Moskva za svoje interese. Tu se može tražiti motiv za sprovođenje takozvanog novog Maršalovog plana.ja između EU i Rusije

Zanimljivo je da je na otprilike isti prostor koji pokriva “Berlin plus” mislila i Rusija čiji je ministar vanjskih poslova te zemlje Sergej Lavrov počeo govoriti o konceptu stvaranja zone četiri neutralne države na Balkanu, kao neka vrsta tampon zone između Istoka i Zapada.

-Sigurno da u toj kalkulaciji ima i ideje da se spriječi približavanje Rusije, a vjerovatno i dobije na vremenu jer Evropska unija prvo sama sa sobom da se konsoliduje. Naravno da to niko neće reći javno. U svakom slučaju, kakva god da je kalkulacija EU, Balkan od toga može samo da profitira – navodi “Blicov” diplomatski izvor.

Kako kaže, zemlje realno nisu spremne da uđu u EU čak i kada ona ne bi imala nikakvih problema.

-One za to još dugo neće biti spremne, pa im ovo dođe kao ničim izazvan bonus, i kao tema koju mogu da obrađuju u regionu umesto što se međusobno prozivaju – navodi ovaj izvor.regionalno povezivanje

A šta zapravo predviđa “Berlin plus”? Jedan od prijedloga o kome se ovih dana priča je osnivanje fonda za infrastrukturu i tehnologiju, za koji bi članice EU, Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA) i Evropskog ekonomskog prostora (EEA) mogle da budu donori.

Takođe, priča se i o fondovima za “start-upove”, a jedan od prioriteta je infrastrukturno povezivanje, poput autoputa između Srbije, Kosova i Albanije.

-Bivši premijer a sada predsjednik Srbije Aleksandar Vučić to već radi, odatle potiču njegove ideje od povezivanju Srbije sa Prištinom i Sarajevom autoputevima. Razumio je gdje je novac, gdje Srbija najviše izvozi i odakle najviše dobija, a to je region od BiH, preko Kosova, a sve više i Albanije – priča izvor “Blica”.

Generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Goran Svilanović, koji je inače učestvovao u definisanju dokumenta o kome će biti riječi na samitu zapadnobalkanske šestorke 12. jula u Trstu, kaže za “Blic” da je jedan dio priče upravo ono o čemu je prethodnih dana govorio njemački šef diplomatije – da će, između ostalog, Njemačka podržati dodatne izvore finansiranja.ović

-Konačan papir još nije gotov i usaglašen, ali je on nastao u saradnji za zemljama Zapadnog Balkana, CEFTA i Evropske komisije, i još predstoje razgovori o svim elementima. Očekivanja su da će se sve utanačiti do samita u Trstu – kaže on, istakavši da je poenta dokumenta regionalna ekonomska zona.

Suština cijele priče je, kaže on, dodatna finansijska podrška i što prije realizovati projekte.

-Osim infrastrukture, tu je riječ i o liberalizaciji trgovine i usluga. Dio priče se odnosi na digitalizaciju, zatim roming, odnosno da se dođe do toga da bude isto kao i u EU, zatim priznavanje diploma u zemljama regiona, da se omogući kretanje radne snage po zemljama – priča Svilanović.

Dragan Đukanović, potpredsjednik Centra za spoljnu politiku u Srbiji, kaže za “Blic” da nije siguran da je “Berlin plus” toliko kompenzacija za evropski put Srbije i balkanskih zemalja, koliko je riječ o jačanju kapaciteta regiona.

-Mislim da se ukazala potreba za jednim novim pristupom EU Zapadnom Balkanu. On mora da se infrastrukturno i saobraćajno povezuje, i to nije ništa sporno – kaže on.

Da li je pozadina ovog poteza EU, ograničavanje uticaja Rusije na Balkanu, on navodi da “globalno, sigurno da postoji geostrateška igra”, ali i da nije toliko siguran da je to i ovdje slučaj.