Galijašević objasnio: Kako je Dodik kriv za ubistvo policajca u Zvorniku i ubistva vojnika u Rajlovcu

Ako već ekonomski parametri ne mogu poslužiti kao argument kojim bi se dokazala učinkovitost entitetske vlasti, politiziranje odluke donesene na državnom nivou prije gotovo osam mjeseci može, ako ništa, u javnosti kamuflirati katastrofalne ekonomske posljedice vladavine SNSD-a Republikom Srpskom (RS).

Logika je to kojom se vodio predsjednik tog bh. entiteta Milorad Dodik, aktuelizirajući prije nekoliko dana pitanje načina provođenja finansijskih restriktivnih mjera za fizička i pravna lica koja se dovode u vezu sa terorizmom. Radi se o Odluci Vijeća ministara BiH, koja je donesena 28. septembra 2016. godine, a kojom je definiran način provođenja Rezolucije 1373 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) i koja se odnosi na ciljane finansijske sankcije u vezi s terorizmom i finansiranjem terorizma. Ta Odluka je, ocjenjuje Dodik, “veleizdaja RS-a”, donesena je na insistiranje Bošnjaka i rezultira “neviđenim prijenosom nadležnosti sa entiteta na državu”.

– Kada će bošnjački član Predsjedništva BiH dozvoliti da neko od muslimana bude stavljen na crnu listu? Sigurno ima deset takvih firmi i desetke onih koji su bili na sirijskom ratištu i koji treba da budu stavljeni na tu listu, a nisu. To je veleizdaja iza koje stoje ministri iz Saveza za promjene u Vijeću ministara koji ne čine ništa, osim što prave štetu RS-u – kazao je Dodik.

Njegov stav dijele i ostali zvaničnici SNSD-a, poput premijerke RS-a Željke Cvijanović, ministra unutrašnjih poslova RS-a Dragana Lukača, zastupnice u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Dušanke Majkić, ali i Dževada Galijaševića, univerzalnog eksperta za sva pitanja koja idu u prilog politici Milorada Dodika.

Uloga Predsjedništva BiH

Podsjećanja radi, “sporna Odluka” Vijeća ministara BiH predviđa da Ministarstvo sigurnosti BiH, na osnovu obrazloženog prijedloga Udarne grupe za borbu protiv terorizma ili Tužilaštva BiH, upućuje Vijeću ministara BiH prijedlog za donošenje odluke o uvrštavanju fizičkog ili pravnog lica na listu lica prema kojima će biti primjenjivane restruktivne mjere. Vijeće ministara BiH zatim uz konsultacije sa Predsjedništvom BiH donosi odluku o uvrštavanju tih subjekata, a konačno rješenje donosi Ministarstvo sigurnosti BiH.

Upravo je uloga Predsjedništva BiH sporna za Dodika i njegov SNSD, s obzirom na to da, prema njihovoj interpretaciji odluke, Predsjedništvo BiH preuzima nadležnosti policijskih agencija i dolazi u priliku utjecati na odluke o (ne)uvrštavanju fizičkih ili pravnih lica na “crnu listu”. Taj stav ne dijeli ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, koji naglašava da je cijela procedura definirana Rezolucijom UN-a.

– Mi smo se odlukom samo obavezali kako ćemo u tehničkom smislu raditi. Ne može svako tijelo pojedinačno u nekoj državi nekoga stavljati na crnu listu. Predsjedništvo BiH vodi i definira spoljnu politiku. Tamo su zaštićeni interesi sva tri naroda i ne može niko nikoga prevariti. Sigurnosne agencije će zadokumentirati zbog čega neko treba da se nađe na listi. Mislim da je to samo formalna odluka bilo kog organa, pa bilo to Predsjedništvo, Vijeća ministara ili izmišljali nekog trećeg – objasnio je Mektić.

Predsjedništvo BiH je, prema Ustavu naše zemlje, najviši organ izvršne vlasti BiH i kao takav je zadužen za predstavljanje BiH u međunarodnim organizacijama, poput UN-a. S tim u vezi je Predsjedništvo BiH i involvirano u proceduru jer niži nivoi vlasti, a i policijske agencije, nemaju nadležnost komunicirati sa UN-om i dostavljati liste lica koja bi trebala biti uvrštena na “crnu listu”.

Zahvaljujući činjenici da je Vijeće ministara BiH u septembru prošle godine donijelo Odluku o provedbi Rezolucije 1373 Vijeća sigurnosti UN-a, BiH je početkom decembra skinuta s liste zemalja Moneyvala koje imaju nedostatke u pravnom okviru u vezi s finansiranjem terorizma.

Licemjernost SNSD-a

Da su kritike na račun Vijeća ministara BiH samo nesuvislo politiziranje ove Odluke, pokazuje i način njene izrade, odnosno sastav Radne grupe koja je bila zadužena za izradu prijedloga odluke o provođenju Rezolucije 1373. Tu Radnu grupu su činili delegirani predstavnici nadležnih ministarstava i policijskih agencija, među kojima je, primjera radi, i Milimir Govedarica iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a. Uprkos činjenici da je njihov predstavnik učestvovao u kreiranju sadržaja Odluke, u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS-a danas nju ocjenjuju kao “spornu”.

Međutim, to nije ključni argument koji dokazuje politikantske motive iza kritika na račun Vijeća ministara BiH i ministara iz Saveza za promjene. Mnogo je važnija “Odluka o provedbi restriktivnih mjera utvrđenih rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 1267 (1999), 1333 (2000), 1363 (2001), 1373 (2001), 1390 (2002), 1452 (2002), 1455 (2003), 1526 (2004), 1617 (2005), 1735 (2006), 1822 (2008) i 1904 (2009) prema članovima Al Qaide, Usame bin Ladena, talibana i drugih pojedinaca, skupina i privrednih subjekata i organizacija s njima u vezi”, koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 9. novembra 2011. godine, u mandatu u kojem su kadrovi SNSD-a obnašali ministarske dužnosti u Vijeću ministara BiH.

– Konačnu Odluku o upućivanju zahtjeva za listiranje nadležnom tijelu Vijeća sigurnosti UN-a, za svaki pojedinačni slučaj, donosi Vijeće ministara BiH uz suglasnost Predsjedništva BiH – stoji u Članu 11. te Odluke.

Prema Odluci u čijem je donošenju učestvovao SNSD Predsjedništvo BiH ima važnu ulogu i u procesu delistiranja, odnosno ukidanja restrikcija.

– Nakon što prikupi sva mišljenja i druge potrebite dokumente, Ministarstvo iste prosljeđuje Vijeću ministara BiH na odlučivanje. Vijeće ministara BiH je dužno prije donošenja konačnog stava i upućivanja istog Odboru i Ombudsmenu pribaviti mišljenje Predsjedništva BiH – navodi se u Članu 13.

Ovu Odluku, objavljenu u Službenom glasniku BiH broj 103/11, potpisuje niko drugi do tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, aktuelni potpredsjednik SNSD-a. Zašto je uloga Predsjedništva BiH tada bila neupitna, a danas je sporna, objašnjenje je koje vjerovatno nikada nećemo dobiti od Dodika ili bilo kojeg drugog zvaničnika SNSD-a.

– Ovakva odluka ne samo da je protivustavna, nego i sigurnosno opasna. Time se nigdje na svijetu ne bave političari i politički organi i to je udar na sigurnost evropskog kontinenta. Ovo je zlonamjerno, ovo nije slučajno, i ovo je dio kontinuiteta jedne politike koja se vodi od kada postoji ovo Vijeće ministara. Zato smo imali teroristički napad i ubistvo jednog policajca, zato smo imali ubistvo dva vojnika, atentat na premijera Srbije, ali i događaji koji nisu istraženi – kazao je Galijašević komentirajući septembarsku Odluku o provedbi Rezolucije 1373 Vijeća sigurnosti UN-a.

Ako ćemo stav ovog za RTRS i ostale Dodikove medije najrelevantnijeg “eksperta za sigurnost” uzeti kao tačan i neupitan, a uzimajući u obzir i Odluku Vijeća ministara BiH koju potpisuje Nikola Špirić, jasno možemo zaključiti da odgovornost za “ugrožavanje sigurnosti evropskog kontinenta”, te ubistvo policajca u Zvorniku i ubistvo dva vojnika u Rajlovcu snosi upravo SNSD i njegov predsjednik Milorad Dodik.

Faktor.ba