Sprega interesa i politike: Kako su prvi ljudi bh. pravosuđa digli na noge i međunarodnu zajednicu
Ulaskom Saveza za bolju budućnost (SBB) u vladajuću koaliciju, procvjetale su slučajno ili ne, poslovne karijere bračnih partnera i bliskih srodnika pojedinih nosilaca najviših pravosudnih funkcija.
Nakon što je suprug tužiteljice Diane Kajmaković, na prijedlog SBB-a, imenovan za direktora Međunarodnog aerodroma Sarajevo, brat sutkinje Amele Huskić za direktora Agencije za privatizaciju FBiH, te sin potpredsjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Jadranke Lokmić-Misirača za direktora Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju, čini se da bi na državnim jaslama mogao završiti i suprug druge potpredsjednice VSTV-a Ružice Jukić.
Iako nije bio najbolje ocijenjeni kandidat na konkursu za pomoćnika ministra za zbrinjavanje prognanih osoba i izbjeglica, povratak i repatrijaciju u Ministarstvu za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog kantona, u toku su, saznaje Faktor, pritisci i lobiranja da se teolog Ivan Jukić imenuje na tu poziciju.
Rat protiv neistomišljenika
Upravo su Ružica Jukić i Jadranka Lokmić Misirača bile najagilnije lobistice da se za novog predsjednika Suda BiH izabere Ranko Debevec, član Sudskog vijeća u procesu koji se pred Sudom BiH vodi protiv predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića. Da li su sve učestalije procjene o pristrasnom odnosu Debevca prema optuženom i gotovo sinhronizirani napredak u karijerama osoba bliskih pojedinim članovima VSTV-a samo plod slučajnosti, ili je u pitanju trgovina utjecajem i zloupotreba položaja, pitanja su na koja bi uskoro mogli dobiti odgovore.
Ono što definitivno nije pod znakom pitanja jeste sve otvoreniji rat kojeg pojedine strukture unutar bh. pravosuđa, na čijem su čelu navedeni akteri, vode protiv onih koji nastoje ukazati na anomalije unutar tog sistema. Sa jednima se obračunava montiranim disciplinskim postupcima, a sa drugima medijskim sataniziranjem. Posljednja žrtva medijskog progona je član VSTV-a Goran Nezirović, koji je u pojedinim medijima, a nije teško pretpostaviti kojim i čijim, optužen za “opstrukciju rada VSTV-a”, što je cijena koju on očigledno plaća zbog protivljenja imenovanju Debevca za predsjednika Suda BiH.
Za one druge, kod kojih “medijsko discipliniranje” nije urodilo plodom, pokreću se disciplinski postupci. Njihov epilog i brzina rješavanja, sudeći prema dosadašnjem iskustvu, direktno ovisi o odnosu onih protiv kojih su postupci pokrenuti sa čelnicima VSTV-a. Tako će, primjera radi, po brzini rješavanja ostati upamćen postupak protiv tužioca Bože Mihajlovića, koji je vodio slučaj “Radončić i drugi”, a sa “discipliniranjem” se suočavaju i bivša predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso i sudija Suda BiH Branko Perić. S druge strane, prijave protiv pojedinih tužioca se čuvaju u ladicama ili se njihov epilog određuje imenovanjem pristrasnih članova u disciplinske komisije. U jednu takvu je sebe imenovala i Ružica Jukić, a radi se o disciplinskom postupku koji se vodi protiv njene prijateljice, predsjednice Općinskog suda Kalesija Dražene Pejanović.
Vrijedni pokretanja pitanja disciplinske odgovornosti očigledno nisu ni ispadi Ružice Jukić, poput javno obznanjenih tvrdji da ona “voli i spašava Srbe”, a indikativni su i njeni stavovi o nepostojanju potrebe da se suspenduje tužilac Oleg Čavka jer je “samo počinio prekršaj”.
Zabrinutost međunarodne zajednice
Prisustvo političkog utjecaja u radu VSTV-a i bh. pravosuđa je prepoznala i međunarodna zajednica, pa su tako zabrinutost iskazali najprije ambasador Velike Britanije u BiH Edward Ferguson, a zatim i ambasadorica SAD-a Maureen Cormack.
Cormack je na prošle sedmice održanom sastanku u VSTV-u, koji nije bio nimalo ugodan za domaćine, izrazila zabrinutost djelovanjem pojedinih članova Vijeća, za koje je, prema našim saznanjima, kazala da “imaju drugačije ciljeve”.
– Čini se da pojedini članovi VSTV-a rade na zaštiti ličnih interesa i interesa pojedinaca – kazala je Cormack, naglasivši da su ti pojedinci dozvolili miješanje politike u rad VSTV-a.
Posebna pažnja je posvećena i narušavanju nacionalne zastupljenosti članova VSTV-a. Naime, prema Zakonu o VSTV-u se iz Distrikta Brčko trebao u Vijeće imenovati Bošnjak, ali su predsjednik Općinskog suda u Brčkom Jadranko Grčević i predsjednik Apelacionog suda Damjan Kaurinović odbili glasati za kandidata bošnjačke nacionalnosti, te je iz Brčkog imenovana osoba druge nacionalnosti, čime je poremećen nacionalni sastav VSTV-a na štetu Bošnjaka. Međutim, kršenje Zakona o VSTV-u nije rezultiralo disciplinskim postupcima protiv navedenog dvojca.
Na narušavanje nacionalne strukture VSTV-a je upozorila i ambasadorica SAD-a, koja je naglasila da je “Vijeće dozvolilo da bude saučesnik nezakonitog izbora člana iz Distrikta Brčko”, te da će članovi Vijeća za provedbu mira (PIC), s tim u vezi, održati sastanak sa Pravosudnom komisijom Distrikta Brčko.
Gubitak podrške međunarodne zajednice predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija nastoji kompenzirati jačanjem podrške Srbije i Rusije, te je, s tim u vezi, u četvrtak u jednom sarajevskom restoranu imao sastanak sa ambasadorom Republike Srbije u BiH Stanimirom Vukićevićem.
Nepostojanje vladavine prava, te povjerenja građana u pravosuđe, kao i ugrožena pravosudna sigurnost građana i izostanak istinskog procesuiranja korupcije, pitanja su koja je Cormack direktno adresirala članovima VSTV-a. Intervencija stranih diplomata zapravo je samo još jedna potvrda ranijih upozorenja pravosudnih zvaničnika i javnosti da aktivnosti VSTV-a sve više postaju podređene ličnim interesima pojedinih članova te institucije i interesima pojedinih političkih zvaničnika.
Faktor.ba